Giht: zašto nastaje, kako smiriti napadaj i spriječiti sljedeći

Bol u zglobu stopala kod napadaja gihtaFoto: Pexels / Pexels

Zdravlje24•Zdravlje•11. 07. 2026.•6 min čitanja•📊 0 čitanja•Stručno pregledano: Zdravlje24

Giht se javlja iznenada, najčešće noću, i zna biti neopisivo bolan. No bol koja prođe ne znači i da je bolest prošla — donosimo što je stvarno rješenje.

Počne obično noću, bez najave: palac na nozi postane vruć, crven, natečen i toliko bolan da smeta i dodir plahte. Napadaj gihta jedna je od najintenzivnijih boli u medicini — a zatim, nakon nekoliko dana, sve prođe kao da se ništa nije dogodilo. Upravo je to najveća zamka ove bolesti: prestanak boli mnogi shvate kao ozdravljenje, a zapravo je bolest i dalje tu.

Alkohol, osobito pivo, čest je okidač napadaja gihta

Što se zapravo događa

Giht nastaje zbog povišene razine mokraćne kiseline (urata) u krvi. Kad je te kiseline previše, ona se počinje taložiti u obliku sitnih, oštrih kristala — najčešće u zglobovima. Tijelo na te kristale reagira snažnom upalom, i to je ono što izaziva napadaj.

Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom purina, tvari koje dolaze iz hrane, ali ih tijelo i samo stvara. Problem nastaje kad je proizvodnja prevelika ili kad je bubrezi ne izlučuju dovoljno. Kod većine bolesnika riječ je upravo o slabijem izlučivanju, a ne o pretjeranom unosu hrane — što je važno za razumijevanje bolesti.

Najčešće je zahvaćen palac stopala, ali giht može pogoditi i gležanj, koljeno, zapešće ili prste. Bez liječenja napadaji postaju češći, zahvaćaju više zglobova, a kristali se s vremenom nakupljaju u kvržice (tofuse) i trajno oštećuju zglob.

Bol prođe, bolest ostaje

To je ključna poruka koju mnogi propuste:

Napadaj gihta prolazi i bez liječenja, obično za nekoliko dana do dva tjedna. Ali ako razina urata ostane visoka, kristali se i dalje talože — tiho, između napadaja. Giht je kronična bolest, a ne niz nepovezanih „epizoda".

Zato liječenje gihta ima dva odvojena cilja: smiriti akutni napadaj i trajno sniziti razinu urata. To su različiti lijekovi i različite strategije, a mnogi bolesnici godinama liječe samo ono prvo.

Tko obolijeva

Giht je znatno češći kod muškaraca, i to najčešće od srednje dobi nadalje. Kod žena se javlja rjeđe i uglavnom nakon menopauze, jer estrogen do tada pomaže izlučivanju urata.

Rizik povećavaju prekomjerna tjelesna težina, povišen tlak, šećerna bolest, bubrežne bolesti te nasljedna sklonost. Važnu, a često previđenu ulogu imaju i neki lijekovi — osobito diuretici, koje mnogi uzimaju zbog tlaka ili srca, a koji podižu razinu urata. Ako ste imali napadaj gihta, vrijedi s liječnikom proći popis svih lijekova koje uzimate.

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza se često postavi već na temelju tipične kliničke slike — naglog, izrazito bolnog i oteklog zgloba. Uz to se određuje razina urata u krvi, ali tu vreba zamka: tijekom samog napadaja razina urata može biti i uredna, pa uredan nalaz ne isključuje giht. Zato se mjerenje ponavlja nakon smirivanja upale.

Najpouzdaniji dokaz je nalaz kristala u tekućini izvučenoj iz zgloba, a u novije vrijeme pomaže i ultrazvuk, koji može prikazati naslage urata i prije nego što nastanu vidljive kvržice.

Kako se smiruje napadaj

Kod akutnog napadaja cilj je što prije ugasiti upalu. Liječnik će, ovisno o okolnostima i drugim bolestima, propisati protuupalni lijek, kolhicin ili kortikosteroid. Što se ranije počne, to je učinak bolji.

Uz lijekove pomažu i jednostavne mjere: mirovanje zgloba, podizanje noge te hladni oblozi na zahvaćeno mjesto. Zglob u napadaju ne treba masirati ni zagrijavati.

Važno je i ovo: tijekom napadaja ne uvodi se i ne prekida terapija za snižavanje urata na svoju ruku. Nagle promjene razine urata mogu produljiti ili pogoršati napadaj, pa se sve odluke donose s liječnikom.

Dobra hidratacija pomaže izlučivanju urata

Pravo rješenje: sniziti urate

Trajno rješenje gihta nije u tome da se svaki napadaj „preboli", nego da se razina mokraćne kiseline spusti dovoljno nisko da se kristali prestanu stvarati — i da se postojeći postupno otope.

Za to postoje lijekovi, najčešće alopurinol, koji smanjuju stvaranje urata. Uvode se postupno, uz povećavanje doze do postizanja cilja, a razina se kontrolira krvnim nalazima.

Orijentacijski cilj jest razina urata ispod 360 µmol/L, a kod težih oblika s kvržicama i niža. Ta se vrijednost ne postiže preko noći, pa terapija traži strpljenje i redovito praćenje.

U prvim mjesecima uvođenja takve terapije napadaji se paradoksalno mogu i pojačati, jer se kristali počinju otapati. Zato liječnik u tom razdoblju obično dodaje i zaštitni protuupalni lijek. To je očekivana faza, a ne znak da terapija ne djeluje — i najčešći razlog zašto ljudi prerano odustanu.

Prehrana: važna, ali ne svemoćna

Prehrana utječe na razinu urata, ali sama rijetko riješi problem. Ipak, razumni izbori pomažu i smanjuju broj napadaja.

Ograničiti	Umjereno	Slobodno
Iznutrice, crveno meso	Perad, riba	Povrće, uključujući grah i grašak
Pivo i žestoka pića	Vino, umjereno	Voda i nezaslađeni napici
Slatka pića s fruktozom	Voćni sokovi	Mliječni proizvodi s manje masti

Dvije stvari posebno se ističu. Alkohol, osobito pivo, smanjuje izlučivanje urata i čest je okidač napadaja. Fruktoza iz zaslađenih pića djeluje slično, pa su gazirana i „voćna" pića podcijenjen problem; u prepoznavanju skrivenih šećera pomaže vodič o deklaracijama hrane.

Suprotno raširenom uvjerenju, povrće bogato purinima (grah, grašak, špinat) ne povećava rizik od gihta i ne treba ga izbjegavati. Mediteranski obrazac prehrane pokazao se povoljnim, a jedan praktičan primjer nudi mediteranski jelovnik.

Važna je i dobra hidratacija, koja pomaže bubrezima izlučivati urate; koliko vode zapravo treba, razjašnjava tekst o hidrataciji.

Zanimljivo je da su niskomasni mliječni proizvodi povezani s nižom razinom urata, a redovita konzumacija kave i dovoljan unos vitamina C u istraživanjima pokazuju blagi zaštitni učinak. To su, međutim, tek pomoćne mjere: nijedna namirnica ni napitak ne mogu zamijeniti terapiju kod bolesnika kojima je ona potrebna.

Giht rijetko dolazi sam

Giht nije izolirana bolest zgloba. Usko je povezan s metaboličkim poremećajima — pretilošću, povišenim tlakom, šećernom bolešću i masnoćama u krvi.

Osobe s gihtom često imaju i masnu jetru te povišen kolesterol, a povišen krvni tlak i giht pojačavaju jedno drugo. Poseban je oprez potreban prema bubrezima: urati ih opterećuju, a slabija bubrežna funkcija dodatno povisuje urate — začarani krug o kojem govori tekst o ranom otkrivanju bubrežne bolesti.

Zato liječenje gihta uvijek uključuje i pogled na cjelinu: tjelesnu težinu, tlak, šećer i masnoće. Postupno mršavljenje snižava urate, dok nagle, drastične dijete mogu izazvati napadaj — pa se i tu preporučuje umjerenost. Za procjenu rizika koristan je i omjer struka i bokova.

Česte zablude

„Giht je bolest bogataša i pretjerivanja u jelu." Prehrana pridonosi, ali glavni je razlog slabije izlučivanje urata, na što utječu i geni, lijekovi i bubrežna funkcija.
„Nema boli, nema bolesti." Između napadaja bolest tiho napreduje.
„Dovoljna je dijeta." Kod većine bolesnika sama prehrana ne spušta urate dovoljno; potrebna je terapija.
„Terapija se uzima samo kad boli." Lijek za snižavanje urata uzima se trajno, i onda kad nema simptoma.

Kada se javiti liječniku

Javite se već pri prvom napadaju — rana dijagnoza sprječava trajna oštećenja. Hitniju pozornost traži zglob koji je jako crven, vruć i bolan uz vrućicu, jer se giht može zamijeniti s infekcijom zgloba, stanjem koje zahtijeva hitno liječenje.

Giht je jedna od rijetkih reumatskih bolesti koja se može dovesti pod potpunu kontrolu. Uz pravu terapiju i razumne navike, napadaji mogu posve nestati — a zglobovi ostati zdravi.