Bubrezi tiho otkazuju: tri pretrage koje na vrijeme otkriju bolest

Bubrezi rade neprimjetno, ali neprestano: filtriraju krv, uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine, reguliraju krvni tlak i sudjeluju u stvaranju crvenih krvnih stanica. Problem je što oštećenje bubrega dugo ne izaziva nikakve tegobe. Kronična bubrežna bolest zato se, poput povišenog tlaka ili masne jetre, ubraja u „tihe" bolesti — a otkriva se s tri jednostavne pretrage koje mnogi nikad ne naprave.

Zašto bolest tako dugo šuti

Bubrezi imaju golemu pričuvu. Čovjek može izgubiti i polovicu bubrežne funkcije, a da se pritom osjeća sasvim dobro i da mu nalazi izgledaju uredno na prvi pogled. Tijelo se prilagođava, a preostalo tkivo preuzima posao — sve dok i ono ne popusti.

Simptomi se javljaju tek u uznapredovalim stadijima, a i tada su nespecifični: umor, slabiji tek, mučnina, svrbež kože, grčevi u mišićima, noćno mokrenje, oticanje nogu. Lako ih je pripisati stresu, dobi ili nečem drugom.

Zbog toga se kronična bubrežna bolest u velikom broju slučajeva otkrije prekasno — kad su mogućnosti za usporavanje bolesti već znatno sužene.

Vrijedi znati i koliko posla bubrezi obavljaju. Kroz njih svakoga dana prođe oko 180 litara tekućine, od čega se gotovo sve vrati u optjecaj, a izluči se tek litra do dvije mokraće. Uz filtraciju, bubrezi održavaju ravnotežu soli i kiselosti u tijelu, sudjeluju u regulaciji tlaka te potiču stvaranje crvenih krvnih stanica i aktiviraju vitamin D. Kad ta funkcija oslabi, posljedice se šire cijelim tijelom — od anemije i slabih kostiju do teško regulirana tlaka.

Tri pretrage koje sve otkrivaju

Dobra je vijest da za rano otkrivanje nisu potrebne skupe ni komplicirane pretrage. Dovoljne su tri, a sve može zatražiti liječnik obiteljske medicine.

Iz kreatinina se izračunava eGFR — procijenjena brzina glomerularne filtracije, odnosno mjera koliko krvi bubrezi pročiste u minuti. To je ključan broj.

Ako je eGFR niži od 60 i takav ostane u ponovljenim nalazima kroz tri mjeseca, riječ je o kroničnoj bubrežnoj bolesti. Jednako važan, a često zaboravljen, jest nalaz albumina u urinu — on može upozoriti i prije nego što eGFR padne.

Upravo je albuminurija — pojava bjelančevina u urinu — najraniji signal oštećenja, osobito kod osoba sa šećernom bolešću i povišenim tlakom. Zato se kod njih te pretrage rade redovito.

Stadiji: od blagog pada do zatajenja

Bubrežna bolest dijeli se u stadije prema vrijednosti eGFR-a. U prva dva stadija funkcija je još dobra ili tek blago snižena, pa se bolest prepoznaje uglavnom po albuminu u urinu. U trećem stadiju filtracija je osjetno smanjena i tu se većina bolesti otkrije — često slučajno.

U četvrtom stadiju oštećenje je uznapredovalo i priprema se plan daljnjeg liječenja, dok peti stadij znači zatajenje bubrega, kad je potrebna nadomjesna terapija — dijaliza ili transplantacija.

Važno je razumjeti da napredovanje kroz stadije nije neizbježno. Uz dobru kontrolu tlaka, šećera i suvremenu terapiju, mnogi ljudi godinama, pa i desetljećima ostanu u istom stadiju. Upravo zato rano otkrivanje mijenja tijek bolesti — što se ranije počne, to je više toga moguće sačuvati.

Tko je u najvećem riziku

Neki ljudi trebaju bubrege provjeravati redovito, i kad se osjećaju dobro:

• Osobe sa šećernom bolešću. Dijabetes je vodeći uzrok bubrežnog zatajenja; što slijedi nakon dijagnoze, opisuje vodič kroz prvih šest mjeseci.
• Osobe s povišenim krvnim tlakom. Tlak oštećuje sitne krvne žile bubrega, a bubrezi zatim dodatno podižu tlak — začarani krug. Kako ga pravilno mjeriti, objašnjava tekst o krvnom tlaku kod kuće.
• Osobe s bolestima srca i povišenim kolesterolom.
• Osobe s bubrežnim bolestima u obitelji.
• Stariji od 60 godina i osobe s prekomjernom težinom.

Bubrezi i srce: neraskidiva veza

Bubrežna bolest nije samo problem bubrega. Ona snažno povećava rizik od srčanog i moždanog udara — toliko da mnogi bolesnici prije razviju srčane komplikacije nego što dođu do dijalize.

Razlog je jednostavan: bubrezi i krvne žile dijele iste neprijatelje — povišen šećer, tlak, masnoće i upalu. Zato liječenje bubrežne bolesti uvijek uključuje i brigu o srcu, a kontrola tlaka i šećera najvažniji su dio te brige. O suvremenom pristupu tlaku govori tekst o novim metodama kod hipertenzije.

Što čuva bubrege

Mnogo toga je u našim rukama, osobito ako se bolest otkrije rano:

• Držite tlak i šećer pod kontrolom. To je najvažnija pojedinačna mjera za usporavanje bolesti; kako smanjiti rizik od šećerne bolesti, opisuje tekst o prevenciji dijabetesa.
• Smanjite sol. Manje soli znači niži tlak i manje opterećenje bubrega. Ima li smisla zamjenska sol, razmatra poseban tekst.
• Pijte dovoljno tekućine, ali bez pretjerivanja; koliko je zapravo dovoljno, razjašnjava vodič o hidrataciji.
• Održavajte zdravu tjelesnu težinu i budite redovito aktivni.
• Ne pušite — pušenje ubrzava propadanje bubrežne funkcije.
• Oprez s lijekovima protiv bolova. Česta i dugotrajna upotreba nesteroidnih protuupalnih lijekova može oštetiti bubrege, osobito kod već oslabljene funkcije.

Posebna pozornost potrebna je starijim osobama koje uzimaju više lijekova istodobno; o razumnoj primjeni terapije u toj dobi govori tekst o racionalnoj upotrebi lijekova.

Što slijedi ako je nalaz loš

Snižen eGFR ili albumin u urinu ne znače automatski tešku bolest. Prvi korak je ponoviti nalaz, jer na kreatinin privremeno utječu dehidracija, veliki fizički napor, neki lijekovi pa i obilan obrok mesa. Tek vrijednost koja se zadrži kroz tri mjeseca govori o kroničnoj bolesti.

Ako se bolest potvrdi, liječnik obiteljske medicine u pravilu preuzima praćenje kod blažih oblika, a kod izraženijeg pada funkcije uključuje se nefrolog. Terapija danas nije samo „čekanje dijalize": postoje lijekovi koji dokazano usporavaju propadanje bubrega, osobito kod osoba sa šećernom bolešću, uz istodobnu zaštitu srca.

Uz to, potrebna je prilagodba drugih lijekova, jer se mnogi izlučuju upravo preko bubrega, pa im doza kod smanjene funkcije mora biti manja. To je razlog zašto je važno da svi liječnici koje posjećujete znaju za vaš nalaz.

Česte zablude

• „Ako normalno mokrim, bubrezi su mi u redu." Količina mokraće dugo ostaje uredna i kod znatno oštećenih bubrega.
• „Bubrege treba ispirati velikim količinama vode." Prekomjerno pijenje ne „čisti" bubrege niti ih štiti; kod uznapredovale bolesti može čak i naškoditi.
• „Čajevi za bubrege liječe bolest." Nijedan biljni pripravak ne zaustavlja kroničnu bubrežnu bolest, a neki mogu biti štetni.
• „Bol u leđima znači bubrege." Većina bolova u križima nema veze s bubrezima; bubrežna bolest u pravilu ne boli.

Kada se javiti liječniku

Ako imate šećernu bolest, povišen tlak ili bubrežne bolesti u obitelji, zatražite provjeru bubrežne funkcije čak i ako nemate nikakvih tegoba. Riječ je o nalazima koji se lako naprave uz redovite kontrole.

Brži pregled zaslužuju pjenušav urin (znak bjelančevina), krv u urinu, oticanje nogu ili očnih kapaka, izražen umor bez objašnjenja i naglo smanjenje količine mokraće.

Bubrežnu bolest ne možemo uvijek spriječiti, ali gotovo uvijek možemo usporiti — pod uvjetom da je otkrijemo na vrijeme. Tri jednostavna nalaza dovoljna su da se to sazna godinama prije nego što bubrezi počnu slati signale.

Literatura

• Sandoz Hrvatska — Kronična bubrežna bolest. Dostupno na: https://www.sandoz.com/hr-hr/briga-o-zdravlju/kardiovaskularne-bolesti/bolesti-bubrega/kronicna-bubrezna-bolest/
• Adiva — Kronična bubrežna bolest: otkrijte poremećaj bubrežne funkcije na vrijeme. Dostupno na: https://www.adiva.hr/zdravlje/obiteljsko-zdravlje-zdravlje/kronicna-bubrezna-bolest-otkrijte-poremecaj-bubrezne-funkcije-na-vrijeme/
• KDIGO — Clinical Practice Guideline for the Evaluation and Management of Chronic Kidney Disease. Dostupno na: https://kdigo.org/guidelines/ckd-evaluation-and-management/
• Mayo Clinic — Chronic kidney disease. Dostupno na: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/chronic-kidney-disease/symptoms-causes/syc-20354521