Skoči na sadržaj
Zdravlje24
Naslovnica Zdravlje

Kolesterol 2025: novi LDL ciljevi, Lp(a), prehrana — i kada s liječnikom razgovarati o terapiji

Kolesterol 2025: novi LDL ciljevi, Lp(a), prehrana — i kada s liječnikom razgovarati o terapiji
Ante OrbanićZdravlje25. 09. 2025.6 min čitanja📊 801 čitanjaStručno pregledano: Admin

ESC/EAS je u kolovozu 2025. objavio fokusirano ažuriranje smjernica za liječenje dislipidemija. Donosimo razumljiv vodič kroz nove LDL-ciljeve po razinama kardiovaskularnog rizika, ulogu lipoproteina(a), što realno mijenja prehrana i kretanje te kada je vrijeme za razgovor o lijekovima.

Kolesterol zvuči apstraktno, ali odluke su vrlo konkretne: koliko je vaš rizik od kardiovaskularnih događaja (srčani i moždani udar), koji je vaš LDL-kolesterol i što možete promijeniti bez i s terapijom. Najnovije ESC/EAS ažuriranje (kolovoz 2025.) donosi finije stratificiranje rizika, jasne LDL-ciljeve i naglasak na kombinacije mjera kad je potrebno snažnije snižavanje LDL-a.

1) Zašto se i dalje „ganja“ LDL?

LDL-kolesterol je i dalje glavna meta jer smanjenje LDL-a smanjuje rizik od infarkta i moždanog udara — što niže, to bolje, unutar sigurnih granica i proporcionalno riziku. Smjernice naglašavaju da je apsolutna korist veća što je početni rizik veći i što se postigne veće sniženje LDL-a.

2) Novi (a zapravo logičniji) LDL-ciljevi po razinama rizika

Ažuriranje ESC/EAS 2025. zadržava pristup „cilj po ukupnom riziku“. U praksi (pojednostavljeno):

  • Vrlo visok rizik (npr. preboljeli infarkt, moždani udar, dokumentirana ateroskleroza, dijabetes s organ. oštećenjem…):
    cilj LDL <1,4 mmol/L i ≥50% snižavanja od početne vrijednosti.
  • Visok rizik (npr. vrlo povišeni pojedinačni čimbenici, procijenjen ≥10% 10-godišnji rizik…):
    cilj LDL <1,8 mmol/L i ≥50% snižavanja.
  • Umjeren rizik: cilj LDL <2,6 mmol/L.
  • Niski rizik: naglasak na način života, individualizirano.

Smjernice dodatno potiču korištenje novijih algoritama procjene rizika i ranije razmatranje kombinacija ako je potrebno brže i veće sniženje LDL-a (posebno u vrlo visokorizičnih). (Detaljni dijagrami i tablice su u dokumentu smjernica.)

3) Lp(a): mali protein, velika tema

Lipoprotein(a) [Lp(a)] je nasljedna čestica slična LDL-u, neovisno povezana s aterosklerozom i aortnom stenozom.
Zašto je važan? Visoke vrijednosti povećavaju rizik neovisno o LDL-u, pa smjernice sugeriraju da se Lp(a) izmjeri barem jednom u životu (osobito ako imate ranu obiteljsku bolest srca ili „neobjašnjivo“ visoki rizik).

Što ako je povišen? Trenutno ne postoje široko dostupni specifični lijekovi za selektivno snižavanje Lp(a) s dokazom o smanjenju događaja u općoj kliničkoj praksi; zato se agresivnije kontroliraju ostali čimbenici rizika, posebno LDL (ponekad i ambiciozniji ciljevi), tlak, šećer, pušenje i tjelesna masa.

4) Koliko „vrijedi“ način života? Više nego što mislite

Prehrana (mediteranski obrazac): više povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova; maslinovo ulje kao glavna masnoća; riba 1–2× tjedno; manje prerađenog mesa, slatkih pića i ultraprerađene hrane.
Učinak: tipično −0,3 do −0,8 mmol/L LDL-a (ovisno o početnom stanju), uz niz dodatnih koristi (tlak, upala, glikemija).

Tjelesna aktivnost:150–300 min tjedno umjerene aktivnosti (+ vježbe snage ≥2× tjedno).
Učinak: skromno izravno sniženje LDL-a, ali snažna redukcija ukupnog rizika (krvni tlak, inzulinska osjetljivost, masa).

Mršavljenje (ako ste prekomjerne tjelesne mase): 5–10% smanjenja tjelesne mase često donosi značajno poboljšanje lipida i tlaka.

Prestanak pušenja: nema „lipidnog“ čuda, ali rizik srca i krvnih žila brzo pada — benefit koji nadilazi gotovo sve druge pojedinačne intervencije.

Bottom line: i kad vam treba lijek, način života ostaje temelj. Bez njega terapija „curi kroz sito“.

5) Kada je vrijeme za razgovor o terapiji?

Tri su tipična scenarija:

  1. Sekundarna prevencija / vrlo visok rizik
    Već ste imali kardiovaskularni događaj ili imate dokazanu aterosklerozu. Ciljevi su strogi i često se ide na stepwise ili kombinirani pristup (npr. temelj + dodatne opcije) da se LDL spusti ispod cilja.

  2. Primarna prevencija / visok rizik
    Visok 10-godišnji rizik (prema kalkulatoru), vrlo visoki singl-čimbenici (npr. LDL izrazito visok) ili povišen Lp(a) uz druge rizike. Nakon 3–6 mjeseci fokusiranih promjena načina života, ako ciljevi nisu dosegnuti, razgovara se o terapiji.

  3. Umjeren rizik
    Fokus na načinu života i retest. O terapiji se razmišlja individualno (npr. obiteljska anamneza ranih događaja, trajno povišeni LDL unatoč promjenama, dodatni markeri).

Napomena: Kalkulatori rizika i pragovi u Europi i SAD-u nisu isti. Važno je koristiti europske alate/smjernice u našem kontekstu.

6) Česte zablude

  • „HDL mi je visok, to me štiti.“ Visok HDL ne neutralizira rizik povišenog LDL-a.
  • „Prehrana mi je ‘super’, pa lijek sigurno ne trebam.“ Kod vrlo visokog rizika lijekovi su dokazano korisni uz dobru prehranu.
  • „Prirodni dodaci rješavaju LDL.“ Dokaz o smanjenju teških ishoda (infarkt/moždani) je oskudan ili nepostojeći za većinu dodataka. Ne zamjenjuju temeljne mjere i smjernicama vođenu terapiju.

7) Lp(a) konkretno: trebam li se testirati?

Preporučljivo barem jednom, posebno ako:

  • imate obiteljsku povijest ranog infarkta/moždanog udara;
  • imate „nesrazmjerno“ visok rizik s obzirom na tradicionalne čimbenike;
  • razvijate aterosklerozu unatoč „pristojnim“ lipidima.

Ako je Lp(a) povišen, liječnik će češće pooštriti LDL-cilj i druge mjere. Specifične terapije za Lp(a) su u razvoju, no za rutinsku primjenu tek čekamo dokaze o smanjenju događaja.

8) Posebne skupine: dijabetes, kronična bubrežna bolest, trudnoća

  • Dijabetes i KBB često „automatski“ podižu kategoriju rizika i snižavaju cilj LDL-a.
  • Trudnoća: većina lijekova za snižavanje LDL-a nije za uporabu u trudnoći; planirajte prije trudnoće s ginekologom i liječnikom.
  • Starija dob: smjernice uvode alate koji bolje procjenjuju rizik i u starijoj populaciji, uz individualizaciju ciljeva i opreza (interakcije, krhkost).

9) Kako izgleda pametan 3–6-mjesečni plan (prije ili paralelno s terapijom)

  1. Prehrana: mediteranski obrazac, plan obroka za radni tjedan, zamjena crvenog i prerađenog mesa ribom/mahunarkama 2–3×/tjedno.
  2. Kretanje: 5× tjedno 30 min brzog hoda + 2× tjedno snaga (početnički program).
  3. Ciljevi: tjedno vaganje/struk, kućni tlak, dnevnik obroka 2 dana tjedno (realan uvid).
  4. Kontrola: lipidogram nakon 12 tjedana; po potrebi procjena Lp(a) i ukupnog rizika — pa ponovno odlučivanje.

10) Pitanja i odgovori (FAQ)

Trebam li „kolesterol test“ svake godine?
Ako ste niskog rizika i imate dobre vrijednosti, sasvim je razumno svakih 3–5 godina; češće ako ste u liječenju ili imate viši rizik.

Ako spustim LDL na cilj, mogu li „olabaviti“?
Ne. Najbolji rezultati dolaze od kontinuiranih navika. Terapija i način života su dugoročni.

Hoće li samo prehrana biti dovoljna?
Ovisi o riziku i „polaznim brojkama“. Kod umjerenog rizika često da; kod vrlo visokog rizika obično ne — treba dodati terapiju kako bi se spriječili događaji.

Ključne poruke

  • LDL ostaje glavna meta: ciljevi se „pooštravaju“ što je veći ukupni rizik.
  • Lp(a) vrijedi izmjeriti barem jednom; ako je povišen, dodatno se „zateže“ kontrola ostalih rizika.
  • Način života je temelj: mediteranski obrazac + kretanje + prestanak pušenja + kontrola težine.
  • Terapija se razmatra prema riziku i cilju — često nakon 3–6 mjeseci fokusa na navike, a odmah u vrlo visokorizičnih.
  • Odluke donositi s liječnikom, prema smjernicama, bez oslanjanja na „brza rješenja“.

Izvori

Za procjenu srčanožilnog rizika pogledajte ustanove koje nude kardiologiju.

Je li vam ovaj članak bio koristan?

Imate prijedlog, ideju, prigovor ili ste uočili grešku? Javite nam se ovdje.

Izdvojeno