Skoči na sadržaj
Zdravlje24
Naslovnica Zdravlje
f𝕏

Kolesterol 2025: novi LDL ciljevi, Lp(a), prehrana — i kada s liječnikom razgovarati o terapiji

Kolesterol 2025: novi LDL ciljevi, Lp(a), prehrana — i kada s liječnikom razgovarati o terapiji
Zdravlje24Zdravlje25. 09. 2025.6 min čitanja📊 185 čitanja

ESC/EAS je u kolovozu 2025. objavio fokusirano ažuriranje smjernica za liječenje dislipidemija. Donosimo razumljiv vodič kroz nove LDL-ciljeve po razinama kardiovaskularnog rizika, ulogu lipoproteina(a), što realno mijenja prehrana i kretanje te kada je vrijeme za razgovor o lijekovima.

Kolesterol 2025: novi LDL ciljevi, Lp(a), prehrana — i kada s liječnikom razgovarati o terapiji

Kolesterol zvuči apstraktno, ali odluke su vrlo konkretne: koliko je vaš rizik od kardiovaskularnih događaja (srčani i moždani udar), koji je vaš LDL-kolesterol i što možete promijeniti bez i s terapijom. Najnovije ESC/EAS ažuriranje (kolovoz 2025.) donosi finije stratificiranje rizika, jasne LDL-ciljeve i naglasak na kombinacije mjera kad je potrebno snažnije snižavanje LDL-a.

1) Zašto se i dalje „ganja“ LDL?

LDL-kolesterol je i dalje glavna meta jer smanjenje LDL-a smanjuje rizik od infarkta i moždanog udara — što niže, to bolje, unutar sigurnih granica i proporcionalno riziku. Smjernice naglašavaju da je apsolutna korist veća što je početni rizik veći i što se postigne veće sniženje LDL-a.

2) Novi (a zapravo logičniji) LDL-ciljevi po razinama rizika

Ažuriranje ESC/EAS 2025. zadržava pristup „cilj po ukupnom riziku“. U praksi (pojednostavljeno):

  • Vrlo visok rizik (npr. preboljeli infarkt, moždani udar, dokumentirana ateroskleroza, dijabetes s organ. oštećenjem…):
    cilj LDL <1,4 mmol/L i ≥50% snižavanja od početne vrijednosti.
  • Visok rizik (npr. vrlo povišeni pojedinačni čimbenici, procijenjen ≥10% 10-godišnji rizik…):
    cilj LDL <1,8 mmol/L i ≥50% snižavanja.
  • Umjeren rizik: cilj LDL <2,6 mmol/L.
  • Niski rizik: naglasak na način života, individualizirano.

Smjernice dodatno potiču korištenje novijih algoritama procjene rizika i ranije razmatranje kombinacija ako je potrebno brže i veće sniženje LDL-a (posebno u vrlo visokorizičnih). (Detaljni dijagrami i tablice su u dokumentu smjernica.)

3) Lp(a): mali protein, velika tema

Lipoprotein(a) [Lp(a)] je nasljedna čestica slična LDL-u, neovisno povezana s aterosklerozom i aortnom stenozom.
Zašto je važan? Visoke vrijednosti povećavaju rizik neovisno o LDL-u, pa smjernice sugeriraju da se Lp(a) izmjeri barem jednom u životu (osobito ako imate ranu obiteljsku bolest srca ili „neobjašnjivo“ visoki rizik).

Što ako je povišen? Trenutno ne postoje široko dostupni specifični lijekovi za selektivno snižavanje Lp(a) s dokazom o smanjenju događaja u općoj kliničkoj praksi; zato se agresivnije kontroliraju ostali čimbenici rizika, posebno LDL (ponekad i ambiciozniji ciljevi), tlak, šećer, pušenje i tjelesna masa.

4) Koliko „vrijedi“ način života? Više nego što mislite

Prehrana (mediteranski obrazac): više povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova; maslinovo ulje kao glavna masnoća; riba 1–2× tjedno; manje prerađenog mesa, slatkih pića i ultraprerađene hrane.
Učinak: tipično −0,3 do −0,8 mmol/L LDL-a (ovisno o početnom stanju), uz niz dodatnih koristi (tlak, upala, glikemija).

Tjelesna aktivnost:150–300 min tjedno umjerene aktivnosti (+ vježbe snage ≥2× tjedno).
Učinak: skromno izravno sniženje LDL-a, ali snažna redukcija ukupnog rizika (krvni tlak, inzulinska osjetljivost, masa).

Mršavljenje (ako ste prekomjerne tjelesne mase): 5–10% smanjenja tjelesne mase često donosi značajno poboljšanje lipida i tlaka.

Prestanak pušenja: nema „lipidnog“ čuda, ali rizik srca i krvnih žila brzo pada — benefit koji nadilazi gotovo sve druge pojedinačne intervencije.

Bottom line: i kad vam treba lijek, način života ostaje temelj. Bez njega terapija „curi kroz sito“.

5) Kada je vrijeme za razgovor o terapiji?

Tri su tipična scenarija:

  1. Sekundarna prevencija / vrlo visok rizik
    Već ste imali kardiovaskularni događaj ili imate dokazanu aterosklerozu. Ciljevi su strogi i često se ide na stepwise ili kombinirani pristup (npr. temelj + dodatne opcije) da se LDL spusti ispod cilja.

  • Primarna prevencija / visok rizik
    Visok 10-godišnji rizik (prema kalkulatoru), vrlo visoki singl-čimbenici (npr. LDL izrazito visok) ili povišen Lp(a) uz druge rizike. Nakon 3–6 mjeseci fokusiranih promjena načina života, ako ciljevi nisu dosegnuti, razgovara se o terapiji.

  • Umjeren rizik
    Fokus na načinu života i retest. O terapiji se razmišlja individualno (npr. obiteljska anamneza ranih događaja, trajno povišeni LDL unatoč promjenama, dodatni markeri).

  • Napomena: Kalkulatori rizika i pragovi u Europi i SAD-u nisu isti. Važno je koristiti europske alate/smjernice u našem kontekstu.

    6) Česte zablude

    • „HDL mi je visok, to me štiti.“ Visok HDL ne neutralizira rizik povišenog LDL-a.
    • „Prehrana mi je ‘super’, pa lijek sigurno ne trebam.“ Kod vrlo visokog rizika lijekovi su dokazano korisni uz dobru prehranu.
    • „Prirodni dodaci rješavaju LDL.“ Dokaz o smanjenju teških ishoda (infarkt/moždani) je oskudan ili nepostojeći za većinu dodataka. Ne zamjenjuju temeljne mjere i smjernicama vođenu terapiju.

    7) Lp(a) konkretno: trebam li se testirati?

    Preporučljivo barem jednom, posebno ako:

    • imate obiteljsku povijest ranog infarkta/moždanog udara;
    • imate „nesrazmjerno“ visok rizik s obzirom na tradicionalne čimbenike;
    • razvijate aterosklerozu unatoč „pristojnim“ lipidima.

    Ako je Lp(a) povišen, liječnik će češće pooštriti LDL-cilj i druge mjere. Specifične terapije za Lp(a) su u razvoju, no za rutinsku primjenu tek čekamo dokaze o smanjenju događaja.

    8) Posebne skupine: dijabetes, kronična bubrežna bolest, trudnoća

    • Dijabetes i KBB često „automatski“ podižu kategoriju rizika i snižavaju cilj LDL-a.
    • Trudnoća: većina lijekova za snižavanje LDL-a nije za uporabu u trudnoći; planirajte prije trudnoće s ginekologom i liječnikom.
    • Starija dob: smjernice uvode alate koji bolje procjenjuju rizik i u starijoj populaciji, uz individualizaciju ciljeva i opreza (interakcije, krhkost).

    9) Kako izgleda pametan 3–6-mjesečni plan (prije ili paralelno s terapijom)

    1. Prehrana: mediteranski obrazac, plan obroka za radni tjedan, zamjena crvenog i prerađenog mesa ribom/mahunarkama 2–3×/tjedno.
    2. Kretanje: 5× tjedno 30 min brzog hoda + 2× tjedno snaga (početnički program).
    3. Ciljevi: tjedno vaganje/struk, kućni tlak, dnevnik obroka 2 dana tjedno (realan uvid).
    4. Kontrola: lipidogram nakon 12 tjedana; po potrebi procjena Lp(a) i ukupnog rizika — pa ponovno odlučivanje.

    10) Pitanja i odgovori (FAQ)

    Trebam li „kolesterol test“ svake godine?
    Ako ste niskog rizika i imate dobre vrijednosti, sasvim je razumno svakih 3–5 godina; češće ako ste u liječenju ili imate viši rizik.

    Ako spustim LDL na cilj, mogu li „olabaviti“?
    Ne. Najbolji rezultati dolaze od kontinuiranih navika. Terapija i način života su dugoročni.

    Hoće li samo prehrana biti dovoljna?
    Ovisi o riziku i „polaznim brojkama“. Kod umjerenog rizika često da; kod vrlo visokog rizika obično ne — treba dodati terapiju kako bi se spriječili događaji.

    Ključne poruke

    • LDL ostaje glavna meta: ciljevi se „pooštravaju“ što je veći ukupni rizik.
    • Lp(a) vrijedi izmjeriti barem jednom; ako je povišen, dodatno se „zateže“ kontrola ostalih rizika.
    • Način života je temelj: mediteranski obrazac + kretanje + prestanak pušenja + kontrola težine.
    • Terapija se razmatra prema riziku i cilju — često nakon 3–6 mjeseci fokusa na navike, a odmah u vrlo visokorizičnih.
    • Odluke donositi s liječnikom, prema smjernicama, bez oslanjanja na „brza rješenja“.

    Izvori

    Je li vam ovaj članak bio koristan?

    Imate prijedlog, ideju, prigovor ili ste uočili grešku? Javite nam se ovdje.

    Izdvojeno