Vodič kroz preventivne preglede (20–70): Kalendar i checklista nalaza koje trebate imati

Zdravlje24•Zdrav život•20. 01. 2026.•10 min čitanja•📊 102 čitanja

Preventivni pregledi nisu samo odlazak liječniku, već strategija očuvanja zdravlja. Donosimo detaljan kalendar pregleda od 20. do 70. godine uz popis ključnih nalaza koje vrijedi pratiti kroz život.

Vodič kroz preventivne preglede (20–70): Kalendar i checklista nalaza koje trebate imati

Preventivni pregledi nisu “traženje bolesti”, nego strukturiran način da se rizici prepoznaju dovoljno rano da se na njih može utjecati jednostavnim mjerama: promjenom navika, ciljanim praćenjem ili pravovremenim liječenjem. Najveća vrijednost preventive u odrasloj dobi tipično dolazi iz tri područja:

Kardiometabolički rizik: krvni tlak, masnoće u krvi, šećer, tjelesna masa i raspodjela masnog tkiva.
Probiri za rak: gdje postoji jasna korist ranog otkrivanja (npr. debelo crijevo, dojka, vrat maternice) i gdje se probir radi prema dobi i riziku.
Cijepljenje i infekcije: docjepljivanje kroz život, te ciljano testiranje i savjetovanje u rizičnim situacijama.

Ovaj vodič je namijenjen osobama bez simptoma. Ako imate simptome (krvarenje, neobjašnjiv gubitak težine, bol u prsima, novi neurološki ispadi, nagla slabost, uporni kašalj, iznenadna otežano disanje, značajna promjena stolice), tada se ne radi o preventivi nego o dijagnostičkoj obradi.

Kako koristiti ovaj kalendar (pravilo “osnove + ciljano”)

Kvalitetna preventiva nije “što više testova”, nego pravilan odabir testova u pravo vrijeme. U praksi najbolje funkcionira ovakav okvir:

Osnove (svake godine ili svake 1–3 godine): tlak, težina/struk, pregled navika, pregled lijekova i dodataka, procjena mentalnog zdravlja i sna, status cijepljenja.
Ciljano prema dobi i spolu: probiri za rak i procjena rizika za osteoporozu, aneurizmu aorte (odabrani muškarci) i sl.
Ciljano prema riziku: obiteljska anamneza, pušenje, pretilost, povišen tlak, gestacijski dijabetes u anamnezi, kronične bolesti i terapije (npr. dugotrajni kortikosteroidi).

Važno: vrijednost preventivnog pregleda ne leži u jednoj brojci, nego u trendovima. Jedan LDL ili jedna glukoza su informacija; serija nalaza kroz godine je strategija.

HZJZ nacionalni programi (besplatno i jednostavno)

Dio preventive u Hrvatskoj provodi se kroz besplatne nacionalne programe ranog otkrivanja koje koordinira HZJZ. Dvije stvari koje čitatelji često ne znaju:

Za rak debelog crijeva (ciljna dob prema programu, u pravilu 50–74) mnogi će dobiti test za kućnu adresu ili jasne upute za preuzimanje i predaju uzorka. Ideja je da probir bude maksimalno jednostavan: napravite ga kod kuće, predate uzorak prema uputama, a daljnji koraci slijede samo ako je nalaz pozitivan.
Za rak dojke (ciljna dob prema programu, tradicionalno 50–69) žene dobivaju pozivnicu za mamografiju. To nije “privatna preporuka”, nego organizirani sustav koji povećava šansu da se promjene otkriju u fazi kada je liječenje uspješnije.

Ako ste u ciljnoj dobi, najvažnije je: odazvati se. Probir je osmišljen upravo tako da se provodi bez velikog logističkog napora i bez troška za pacijenta.

Kalendar preventivnih pregleda po dobi (20–70)

20–29 godina: postavljanje “bazne linije”

U 20-ima je većina ljudi niskog rizika, pa je cilj preventive stvoriti bazu: znati svoj tlak, težinu, navike i cjepni status. U ovoj dobi često se previdi činjenica da povišeni tlak, inzulinska rezistencija i dobivanje na težini nastaju postupno i dugo bez simptoma.

Što je najvažnije:

krvni tlak periodično (češće ako postoji obiteljski rizik ili granične vrijednosti),
tjelesna masa i opseg struka; procjena BMI kao početna orijentacija, ali uz razumijevanje da je trend važniji od jedne vrijednosti,
ciljano testiranje na spolno prenosive infekcije prema riziku,
kod žena: probir vrata maternice prema programu i dobi.

U praksi je ovo idealna dob za stvaranje rutine: tjedna količina kretanja, osnovna higijena sna i realan odnos prema alkoholu i stresu. To su “tihi” faktori koji kasnije snažno oblikuju rizik.

30–39 godina: prva ozbiljna procjena rizika (i prevencija “tihih” problema)

U 30-ima se kod dijela ljudi počinju pojavljivati rizični čimbenici bez simptoma: povišen tlak, dislipidemija i rani poremećaji glukoze. Kada se na njih reagira sada, intervencije su često jednostavne i vrlo učinkovite.

Ključne točke:

redovitije mjerenje tlaka, osobito ako brojke rastu,
lipidi i glukoza prema riziku; razumijevanje ciljeva i konteksta pomaže kroz smjernice za kolesterol i početno informiranje o dijabetesu,
procjena sna i hrkanja: kronično hrkanje i dnevna pospanost nisu “normalni”, nego mogu upućivati na apneju, što je važno jer neliječena apneja pogoršava tlak i metabolizam.

Dodatak o mentalnom zdravlju i stresu (važan u 30–49): kronični stres i “burnout” često se prelijevaju u loš san, manjak kretanja, emocionalno prejedanje i veći unos alkohola, a to izravno pogoršava kardiometabolički rizik. Ako ste “na rubu”, to je legitimna tema za preventivni pregled jednako kao i tlak.

40–49 godina: “nevidljivi” rizik postaje mjerljiv

U 40-ima preventiva prelazi s povremenog na rutinski režim. Ovo je razdoblje u kojem se često prvi put jasno vidi: tlak više nije “ponekad”, nego stabilno graničan ili povišen; lipidi se pomiču; težina se sporije vraća; glukoza postaje osjetljivija na stres i san.

Što se tipično radi:

godišnje mjerenje tlaka (ili češće kod povišenih vrijednosti),
periodična kontrola lipida i glukoze prema riziku,
procjena abdominalne pretilosti (struk) jer je povezana s inzulinskom rezistencijom, masnom jetrom i hipertenzijom.

Urološki simptomi i PSA (napomena za muškarce): u 40-ima se često javljaju prvi simptomi mokrenja (npr. slabiji mlaz, učestalo noćno mokrenje). To nije automatski alarm, ali je razlog za razgovor i pregled. PSA test u ovoj dobi se najčešće ne radi rutinski, nego selektivno – primjerice ako postoji snažna obiteljska anamneza (otac ili brat s ranim karcinomom prostate) ili drugi jasni razlozi za procjenu.

50–59 godina: dekada probira i strukturirane prevencije

U 50-ima se preventiva najviše oslanja na organizirane probire i jasno definirane pragove rizika. Ovo je dob kada “nema smisla čekati simptome” kod onoga što se može otkriti ranije.

Najvažniji elementi:

rak debelog crijeva: u Hrvatskoj kroz besplatni HZJZ program (u pravilu 50–74). Kod mnogih je velika prednost upravo praktičnost: probir je organiziran tako da se test može provesti uz minimalno opterećenje za pacijenta (često uz test/uređene upute za kućnu izvedbu i predaju uzorka). Pozitivan nalaz ne znači automatski “rak”, nego signal da treba napraviti kolonoskopiju.
rak dojke: u Hrvatskoj kroz besplatni HZJZ program (tradicionalno 50–69) uz pozivnicu za mamografiju. Najveći “profit” programa je u redovitosti: odazivom smanjujete šansu propuštanja ranih promjena.
kardiovaskularna prevencija: procjena ukupnog rizika i ciljani plan (prehrana, kretanje, prestanak pušenja, terapija kad je indicirana).

Ovo je i vrijeme kada je korisno postaviti realna očekivanja: cilj nije “savršeni nalazi”, nego smanjenje rizika kroz nekoliko održivih navika i pravovremenu terapiju kad je korist veća od rizika.

60–70 godina: cilj je funkcionalnost (i sprječavanje prijeloma i komplikacija)

U 60-ima i ranim 70-ima preventiva dobiva dodatnu dimenziju: očuvanje funkcije i neovisnosti. Kardiometabolički rizik i dalje je važan, ali raste važnost rizika padova, polifarmacije, vida i sluha te zdravlja kostiju.

Tipično ima smisla:

nastaviti probire prema programu i prema prethodnim nalazima,
procijeniti rizik osteoporoze i prijeloma (osobito kod žena),
pregledati terapije (interakcije, nuspojave, “što je još uvijek potrebno”),
adresirati rizik padova: snaga nogu, ravnoteža, vid, krvni tlak (osobito kod vrtoglavica).

“Kalendar na jednoj stranici” (sažetak)

Dob	Svi (osnovno)	Žene (dodatno)	Muškarci (dodatno)
20–29	tlak periodično, težina/struk, navike, cjepni status	cerviks prema programu	svjesnost testisa
30–39	tlak 1–3 g.; lipidi/glukoza prema riziku; san/stres	cerviks prema programu	procjena KV-rizika
40–49	godišnji tlak; lipidi i glukoza prema riziku; stres/burnout	planiranje probira dojke + cerviks	urološki simptomi; PSA obično samo uz jaku obiteljsku anamnezu
50–59	HZJZ probir debelog crijeva; KV-rizik; cjepiva	HZJZ probir dojke; perimenopauza	PSA razgovor individualno (češće 55+)
60–70	probiri prema programu; padovi; vid/sluh; kosti	osteoporoza/DXA prema riziku	AAA UZV u odabranih (65–75, ikad pušili)

Checklista nalaza koje vrijedi imati (i čuvati)

Ovo je praktična checklista “nalaza vrijednih mape”. Ne znači da sve treba raditi odjednom; cilj je da kroz godine imate ključne podatke koji omogućuju praćenje trendova i donošenje odluka.

1) Mjerenja (najveći učinak, najmanji trošak)

procjena krvnog tlaka (idealno prosjek više mjerenja, uz bilješku datuma i okolnosti),
težina, visina i BMI (kao orijentir; važniji je trend) – možete koristiti i vaš kalkulator BMI,
opseg struka (metabolički “barometar”),
puls i ritam (osobito uz palpitacije ili neobjašnjiv umor).

Najčešća pogreška kod tlaka je mjerenje “u prolazu”. Ispravno mjerenje (5 minuta mira, pravilna manžeta, 2–3 mjerenja) često promijeni zaključak. Ako uvodite kućna mjerenja, dobro je znati protokol i kada se javiti liječniku – detaljnije je objašnjeno u vodiču o mjerenju tlaka kod kuće.

2) Laboratorij (ciljano, ali redovito u rizičnijih)

lipidni profil (ukupni, LDL, HDL, trigliceridi) uz interpretaciju prema ukupnom riziku; smisao brojki i ciljeva je najlakše razumjeti kroz smjernice za kolesterol,
glukoza natašte i/ili HbA1c prema riziku (pretilost, hipertenzija, obiteljska anamneza, gestacijski dijabetes); za orijentaciju pomaže pregled smjernica za dijabetes,
kreatinin/eGFR i, po potrebi, urin albumin (osobito kod povišenog tlaka ili dijabetesa),
kompletna krvna slika ciljano (umor, sumnja na anemiju, obilna krvarenja),
jetreni enzimi ciljano (pretilost, alkohol, lijekovi).

“Normalan nalaz” nije samo dobra vijest nego i referentna točka. Ako za 3–5 godina dođe do promjene, znate odakle je krenulo.

3) Potvrda tlaka izvan ordinacije (kad je potrebno)

Ako se tlak u ordinaciji i kod kuće razilaze ili postoji sumnja na noćnu hipertenziju, najbolji način razjašnjenja je 24-satno mjerenje, tj. ABPM. To često sprječava dvije česte greške: nepotrebno uvođenje terapije kod “white-coat” efekta i propuštanje terapije kod “masked” hipertenzije.

4) Probiri za rak (ovisno o dobi, spolu i programu)

cerviks: prema programu i dobi (Papa i/ili HPV),
debelo crijevo: prema HZJZ programu i nalazima (test stolice/kolonoskopija kod pozitivnog testa),
dojka: prema HZJZ programu i dobi (pozivnica za mamografiju),
pluća: probir samo kod visokog rizika (dugogodišnji pušači, prema kriterijima).

Ovdje vrijedi pravilo: probir je koristan kad je jasno da rana dijagnoza mijenja ishod, a štete (lažno pozitivni nalazi, nepotrebne pretrage) su razumno ograničene. Zato se probiri razlikuju od “općeg laboratorija”.

5) Životne faze koje mijenjaju prioritete

Kod žena je prijelaz u perimenopauzu i menopauzu važan jer se mijenja profil rizika za metabolizam i kosti. U tom kontekstu pomaže razumjeti što se događa u menopauzi i kako preventivno djelovati (snaga, ravnoteža, prehrana, kontrola tlaka i lipida).

Kod oba spola, dugotrajan stres i loš san mogu pogoršati tlak i šećer. Često se rješenje ne nalazi u “još jednoj pretrazi”, nego u planu sna, aktivnosti, prehrane i realnom upravljanju opterećenjem. Ako uz to imate hrkanje i dnevnu pospanost, ne preskačite mogućnost apneje.

Što nije preventiva

Najčešće zamke:

rutinsko traženje “tumorskih markera” bez indikacije,
široki CT/MR pregledi “za svaki slučaj” bez simptoma,
hormonski paneli bez jasnog kliničkog pitanja,
prečesto ponavljanje urednih nalaza bez promjene rizika.

Dobra preventiva je ciljana: mjeri se ono što najviše predviđa rizik i ono što vodi do jasne akcije (promjena navika, praćenje, terapija). Sve ostalo je često trošak, stres i rizik lažnih alarma.

Zaključak: mala rutina, veliki učinak

Kroz 20–70 godina preventive najviše se “isplati” redovito pratiti tlak, tjelesnu masu/struk, lipide i glukozu, odazivati se na organizirane probire (debelo crijevo, dojka, cerviks) te održavati cjepni status. Kada se brojke počnu mijenjati, nemojte čekati simptome: i male, održive promjene navika u srednjoj dobi imaju velik kumulativni učinak.