Dekongestivi i kombinirani preparati za prehladu: kome stvarno pomažu, a kome mogu naškoditi?

Dekongestivi za prehladu – „lijekovi koji odčepljuju nos“ – pripadaju najčešće korištenim lijekovima u sezoni viroza. U gotovo svakoj kućnoj ljekarni naći ćemo barem jedan sprej za nos ili „tabletu za sve simptome prehlade“.

Iako mogu značajno olakšati disanje kroz nos i poboljšati kvalitetu sna, dekongestivi za prehladu nisu jednako sigurni za sve bolesnike. Kod dijela populacije mogu pogoršati krvni tlak, opteretiti srce ili ući u neželjene interakcije s postojećom terapijom. Stoga je važno porazgovarati sa svojim ljekarnikom prilikom kupnje takvih pripravaka.

Što su dekongestivi za prehladu i zašto ih pacijenti toliko traže?

Dekongestivi su simpatomimetički lijekovi koji stimulacijom alfa–adrenergičkih receptora u nosnoj sluznici dovode do vazokonstrikcije, smanjenja otoka i manjeg stvaranja sekreta. Rezultat za pacijenta je:

• manje začepljen nos
• lakše disanje kroz nos, osobito noću
• manje pritiska i boli u području sinusa
• bolji san i opći osjećaj „olakšanja“

Dekongestivi za prehladu dostupni su kao:

• lokalni pripravci – kapi ili sprejevi za nos (npr. oksimetazolin, ksilometazolin)
• sistemski pripravci – oralne tablete ili kapsule (npr. pseudoefedrin, rjeđe fenilefrin)
• kombinirani preparati – dekongestiv + analgetik/antipiretik (paracetamol, ibuprofen), antihistaminik, kofein, vitamin C i dr.

Smjernice za liječenje obične prehlade navode da dekongestivi (samostalno ili u kombinaciji) mogu kratkotrajno ublažiti nazalnu kongestiju kod odraslih, iako je učinak uglavnom blag do umjeren.

Lokalni vs. sistemski dekongestivi: ključne razlike

Lokalni dekongestivi (sprejevi i kapi za nos)

Najčešće djelatne tvari su oksimetazolin i ksilometazolin. Primjenjuju se direktno u nos, gdje vrlo brzo – često unutar nekoliko minuta – smanjuju otok sluznice.

Prednosti:

• Brzo djelovanje.
• Minimalan sistemski učinak ako se koriste u preporučenoj dozi i trajanju.
• Praktični za kratkotrajnu primjenu kod inače zdravih odraslih.

Rizici i ograničenja:

• Rhinitis medicamentosa (RM) odnosno „rebound“ kongestija – stanje kronične začepljenosti nosa nakon preduge uporabe dekongestiva; tipično nastaje nakon 5–7 dana kontinuirane primjene.
• Lokalna iritacija, suhoća, pečenje i krvarenje iz nosa.
• Razvoj „ovisničkog“ obrasca.

Regulatorne upute i stručne preporuke uglavnom ograničavaju uporabu lokalnih dekongestiva na najviše 3–5 dana zaredom, kako bi se smanjio rizik od RM.

Sistemski dekongestivi (tablete i kapsule)

Najpoznatiji predstavnik je pseudoefedrin, koji se u Europi i dalje široko koristi u kombiniranim preparatima za prehladu i gripu.

Prednosti:

• Djeluju na više simptoma istovremeno (nazalna kongestija, sekrecija, kihanje).
• Jednostavna primjena („jedna tableta za sve“).

Rizici (zbog sistemskog djelovanja):

• Povišenje krvnog tlaka i porast srčane frekvencije.
• Palpitacije, pritisak ili nelagoda u prsima.
• Glavobolja, nesanica, nervoza.
• Moguće interakcije s drugim lijekovima (npr. MAOI antidepresivi, antihipertenzivi).
• Rijetki, ali ozbiljni neurovaskularni događaji (PRES, RCVS) opisani su u povezanosti s pseudoefedrinom.

Kome dekongestive za prehladu treba izbjegavati ili strogo ograničiti?

Kod ovih skupina bolesnika sistemske dekongestive treba izbjegavati ili koristiti samo uz izričit savjet liječnika:

⚠️ Rizične skupine: Kada izbjegavati sistemske dekongestive (Pseudoefedrin)?

Europska agencija za lijekove (EMA) 2024. godine naglasila je da se pseudoefedrin–sadržavajući lijekovi ne smiju koristiti kod bolesnika s teškom ili nekontroliranom hipertenzijom te teškom akutnom ili kroničnom bubrežnom bolešću.

Posebna skupina: starije osobe (65+)

Stariji pacijenti su često polimedicirani i imaju povećan rizik od ateroskleroze i srčanog zatajenja.

Kombinirani preparati koji sadrže dekongestiv + analgetik + sedirajući antihistaminik kod njih mogu dovesti do:

• zbunjenosti, delirija
• sedacije i pospanosti
• povećanog rizika od padova i prijeloma

Zato je u ovoj populaciji preporučljivo izbjegavati kombinirane „multi–simptom“ tablete te koristiti jednostavnije sheme (npr. lokalni dekongestiv kratko + paracetamol po potrebi).

Dekongestivi i krvni tlak: što objasniti hipertoničaru?

Pacijenti s povišenim tlakom često ne povezuju „običnu tabletu za prehladu“ s rizikom za kardiovaskularne događaje. Važno je jasno objasniti mehanizam:

• Sistemski dekongestivi (npr. pseudoefedrin) uzrokuju vazokonstrikciju i mogu dovesti do povišenja krvnog tlaka i ubrzanog rada srca.
• Mogu smanjiti učinkovitost antihipertenziva ili otežati regulaciju tlaka.

Sigurnije alternativne strategije za ublažavanje simptoma

Umjesto „jake tablete za sve“, može se koristiti ciljano i sigurnije simptomatsko liječenje:

• Ispiranje nosa fiziološkom otopinom ili morskom vodom: Smanjuje viskoznost sekreta, olakšava drenažu i vlaži sluznicu.
• Lokalni dekongestiv u spreju, ali najviše 3–5 dana: Kod inače zdravih odraslih osoba rizik od sistemskih nuspojava je nizak, ali je važno jasno naglasiti ograničenje trajanja.
• Paracetamol ili ibuprofen za bol i povišenu temperaturu (uz provjeru kontraindikacija).
• Dovoljan unos tekućine i ovlaživanje zraka.

Za većinu inače zdravih odraslih osoba vrijedi:

Kratkotrajna primjena lokalnog dekongestiva (do 3–5 dana) + analgetik po potrebi + fiziološka otopina/morska voda bit će dovoljna za premošćivanje simptoma do spontana oporavka.

Što svaki pacijent treba znati

• Hipertoničar: „Ove tablete za prehladu sadrže tvar koja sužava krvne žile i može povisiti tlak i ubrzati rad srca. S obzirom na Vaše lijekove za tlak, preporučujem radije sprej za nos do 5 dana i paracetamol za temperaturu.“
• Stariji pacijent (na više lijekova): „Zbog drugih lijekova koje uzimate, ove kombinirane tablete mogle bi Vas učiniti pospanim i malo nestabilnim na nogama. Bolje je da koristite sprej za nos kratko vrijeme i običan paracetamol, a nos ispirite fiziološkom otopinom.“
• Trudnica u ranom trimestru: „U prvom tromjesečju izbjegavamo tablete za prehladu koje sadrže dekongestive. Možete koristiti ispiranje nosa i po potrebi kratkotrajno sprej za nos, ali prije svakako provjerite s ginekologom ili liječnikom.“

Dekongestivi nisu neprijatelj – ali traže selekciju

Dekongestivi za prehladu mogu biti vrlo korisni, ali nisu bezazleni. Uloga stručne javnosti (lijekarnika, liječnika, medicinskih sestara) ključna je u:

• Prepoznavanju rizičnih skupina kod kojih sistemski dekongestivi mogu biti opasni.
• Racionalnom odabiru najsigurnijeg oblika (lokalni vs. sistemski) i trajanja primjene.
• Edukaciji pacijenata o realnim koristima i rizicima.

Umjesto rutinskog preporučivanja „najjače kombinirane tablete“, vrijedi uložiti dodatnu minutu u ciljano savjetovanje i izbor terapije. U sezoni prehlada i viroza – kada su ambulante i ljekarne preopterećene, a pogoršanja kroničnih bolesti česta – takav individualizirani pristup smanjuje rizik nuspojava i jača povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav.

Za kraj, praktična poruka:

Dekongestivi za prehladu imaju svoje mjesto u terapiji, ali ne za svakog pacijenta i ne u svakoj situaciji. Stručna selekcija i jasno savjetovanje čine razliku između korisnog lijeka i potencijalnog problema.