“Supergripa” A(H3N2) ove sezone: što zapravo znači, kako je prepoznati i kako smanjiti rizik komplikacija

Pojam “supergripa” zadnjih se tjedana udomaćio u medijima, no u medicini takav termin ne postoji. Najčešće se koristi kada se u kratkom vremenu pojavi velik broj oboljelih, sezona krene ranije ili su simptomi u populaciji doživljeni kao “jači”.

U pozadini je i činjenica da se ove sezone posebno ističe influenca A(H3N2), uz genetski izdvojenu granu koja se u javnosti spominje kao subclade K. Klinički gledano, i dalje govorimo o sezonskoj gripi – bolesti koja može imati težak tijek kod rizičnih skupina, pa je dobra informiranost i prevencija ključna.

Ako želite brzu usporedbu simptoma, krenite od vodiča: Sezonske infekcije: kada je prehlada, a kada gripa.

Što je A(H3N2) i što znači “subclade K”?

Influenca A dijeli se na podtipove prema površinskim proteinima (H i N). Najpoznatiji su H1N1 i H3N2. Podtip H3N2 epidemiološki je važan jer se često brzo širi, a u starijih i kroničnih bolesnika može biti povezan s većim rizikom komplikacija.

Pojam subclade označava genetsku granu unutar istog podtipa – praktično, “podsoj”. Virusi influence kontinuirano evoluiraju (antigenski drift), zbog čega se sastav cjepiva ažurira svake sezone.

Najvažnije je razumjeti sljedeće: promjene u virusu mogu utjecati na brzinu širenja i podudarnost cjepiva, ali prevencija i dalje ima smisla, osobito kad je cilj spriječiti teški tijek i komplikacije.

Za pregled preporuka i što je novo ove sezone: Sezona 2025/26: što je novo u cijepljenju protiv gripe i RSV-a za rizične skupine.

Klinička slika: kako gripa “tipično” izgleda

Gripa obično nastupa naglo – u satima, ne danima. Najčešći simptomi su:

• visoka temperatura i zimica
• izraženi bolovi u mišićima i zglobovima
• jaka iscrpljenost i potreba za ležanjem
• glavobolja
• suhi kašalj, često s bolom iza prsne kosti

U pravilu, najteži dio traje 3–5 dana, dok se umor i kašalj mogu zadržati 1–2 tjedna (ponekad i dulje).

Zašto se ove zime “miješaju” gripa, RSV i druge viroze?

U praksi istodobno cirkulira više respiratornih virusa i simptomi se često preklapaju. To je jedan od razloga zašto ljudi imaju dojam da se teško procjenjuje o čemu se radi bez testiranja i liječničke procjene.

Posebnu pozornost zaslužuje RSV kod starijih i kroničnih bolesnika jer može uzrokovati značajne donjorespiratorne infekcije i klinički nalikovati gripi.

Više: RSV kod odraslih i starijih: zašto je “tiha” sezona opasna i tko je u najvećem riziku.

Tko je u većem riziku od komplikacija?

Gripa je najopasnija za:

• osobe 65+
• kronične bolesnike (astma/KOPB, srčane bolesti, dijabetes, bubrežne bolesti)
• imunokompromitirane osobe
• trudnice
• malu djecu (osobito <5 godina)
• osobe u domovima i ustanovama dugotrajne skrbi

U tim skupinama gripa može dovesti do upale pluća, pogoršanja kroničnih bolesti, dehidracije i općeg pogoršanja stanja.

Za trudnice: Cijepljenje u trudnoći: Vodič za zimu (gripa, RSV, COVID).

Cijepljenje: zašto se i dalje preporučuje

Cijepljenje protiv gripe ostaje temeljna mjera zaštite, osobito za rizične skupine. Čak i kada podudarnost cjepiva s dominantnim sojem nije idealna, cilj je smanjiti teške oblike bolesti, hospitalizacije i komplikacije.

Ako trebate pregled “tko, kada i zašto”: Sezona 2025/26: što je novo u cijepljenju protiv gripe i RSV-a za rizične skupine.

Liječenje: što je standard, a što su česte pogreške

Kućna njega (temelj u većini slučajeva)

• odmor, san, smanjenje aktivnosti
• tekućina (voda, juhe, rehidracijske otopine)
• antipiretik/analgetik prema uputi (temperatura, bolovi)

Za praktičan “plan kućne rutine” u sezoni viroza: Jesen bez prehlade: kako pripremiti imunitet, kućnu ljekarnu i rutinu sna.

Antivirusi (selektivno, prema liječničkoj procjeni)

Kod rizičnih bolesnika ili kod težeg tijeka liječnik može razmotriti antivirusnu terapiju, osobito ako se uvede rano nakon početka simptoma.

Antibiotici (ne “za svaki slučaj”)

Antibiotici ne djeluju na virus gripe. Koriste se samo kada postoji opravdana sumnja na bakterijsku superinfekciju ili komplikaciju.

Kao praktičan vodič o kriterijima i što stvarno pomaže kod sinusa: Akutni sinusitis: kada trebaju antibiotici (a kada ne).

“Sitne” mjere s velikim učinkom: zrak i dekongestivi

Ventilacija i kvaliteta zraka

Loša ventilacija olakšava prijenos respiratornih infekcija, a suhi ili zagađen zrak može pogoršati iritaciju dišnih puteva.

Vodič: Kvaliteta zraka kod kuće: CO₂, PM2.5, vlaga.

Dekongestivi – oprez kod hipertenzije i srca

Dekongestivi mogu kratkoročno olakšati nos, ali nisu bez rizika, osobito kod hipertenzije, aritmija i pogrešne/preduge primjene.

Vodič: Dekongestivi za prehladu: rizici kod hipertenzije i sigurne alternative (pseudoefedrin).

Kada se treba javiti liječniku (ili hitnoj službi)?

Odmah potražite procjenu ako se pojave:

• otežano disanje, ubrzano disanje, “hvatanje zraka”
• bol ili pritisak u prsima
• plavičaste usne/lice
• izrazita slabost, znakovi dehidracije, nemogućnost uzimanja tekućine
• zbunjenost, pogoršanje svijesti, izrazita pospanost
• pogoršanje nakon kratkog poboljšanja (moguća komplikacija)
• teži simptomi u rizičnoj skupini (65+, kronične bolesti, trudnoća, mala djeca)

Ključne poruke za kraj

• “Supergripa” nije dijagnoza – radi se o sezonskoj gripi, ove godine često A(H3N2).
• Klinički je najvažnije prepoznati gripu po naglom početku, visokoj temperaturi i izraženoj iscrpljenosti.
• Izrazito je važno za rizične skupine: cijepljenje + rane mjere + pravovremena procjena komplikacija.
• Antibiotici nisu terapija gripe; koriste se samo kod jasnih kriterija bakterijskih komplikacija.