Intervju: dr. Andrej Belančić – Klinička farmakologija: Nepoznati heroj sigurne terapije

Intervju s Andrejom Belančićem, dr.med., specijalistom kliničke farmakologije u KBC-u Rijeka

Kada uzimate više lijekova istovremeno, tko brine o tome da se ne "svađaju"? Kada standardna terapija ne djeluje, tko traži odgovor u vašim genima? Upoznajte specijalnost koja povezuje znanost i praksu kako bi vaša terapija bila učinkovita, sigurna i prilagođena upravo vama.

Od malih nogu Andrej Belančić znao je čime se želi baviti. Inspiriran crtanim filmom Dexterov laboratorij, sanjao je o spoju medicine i istraživanja lijekova. Danas, kao specijalist kliničke farmakologije u KBC-u Rijeka, ostvaruje upravo taj san. Osim kliničkog rada, aktivno djeluje u europskim mrežama za liječenje debljine i kardiometaboličkih bolesti, a nedavno je primio godišnju nagradu Hrvatske liječničke komore za znanstveni doprinos u kategoriji do 40 godina.

U razgovoru za Zdravlje24.info dr. Belančić otkriva što klinički farmakolog zapravo radi, kada pacijent ima najviše koristi od njegove ekspertize, te dijeli uvide o debljini kao bolesti, antimikrobnoj rezistenciji i suvremenim izazovima medicine.

Što radi klinički farmakolog?

Klinički farmakolog je liječnik koji se bavi cjelokupnom terapijom pojedinog pacijenta, ne samo jednim lijekom ili jednom bolešću.

Dr. Belančić slikovito objašnjava ulogu svoje specijalnosti:

"Ako je bolnica orkestar, klinički farmakolog je onaj koji pazi da farmakoterapijski instrumenti budu uštimani, da ne sviraju jedan protiv drugoga i da glazba ne završi u kakofoniji."

U praksi to znači provjeru je li terapija učinkovita i sigurna baš za tog konkretnog pacijenta, uzimajući u obzir njegove bolesti, dob, funkciju bubrega i jetre, pa čak i gene. Klinički farmakolog otkriva i sprječava interakcije lijekova, procjenjuje nuspojave, razlučuje prave alergije od drugih reakcija te savjetuje o doziranju za posebne skupine bolesnika poput trudnica, dojilja i starijih osoba.

Kada pacijent ima najviše koristi?

Najčešće kada je terapija složena: više bolesti i puno lijekova, neobjašnjive nuspojave, terapija koja ne djeluje kako bi trebala ili potreba za kombiniranjem različitih specijalističkih terapija u smislenu cjelinu.

"Upravo tada klinički farmakolog pomaže da se terapija ne gleda po ladicama, nego po čovjeku", naglašava dr. Belančić.

Debljina: Bolest s tisuću lica

Kao znanstvenik koji se bavi debljinom i metaboličkim bolestima te je sudjelovao u izradi smjernica, dr. Belančić naglašava ključnu promjenu u razumijevanju ovog stanja:

"Najveći iskorak je spoznaja, ali i komunikacija prema javnosti, da je debljina kronična i kompleksna BOLEST. To namjerno naglašavam, jer je mnogi još uvijek ne doživljavaju kao bolest."

Pacijentima često objašnjava da je debljina bolest s brojnim metaboličkim, mehaničkim i psihosocijalnim komplikacijama. Dok su nekad jedini terapijski alat bile promjene životnih navika, danas smo u svojevrsnoj terapijskoj revoluciji s vrlo učinkovitim lijekovima koji mogu dovesti do više od 20% gubitka tjelesne mase, uz značajne kardiometaboličke koristi.

Zašto Hrvatska ima alarmantan problem?

U Hrvatskoj se poklopilo više nepovoljnih čimbenika. S jedne strane, tradicionalne prehrambene navike koje su energetski bogate nastale su u potpuno drugačijem životnom okruženju nego danas. S druge strane, razina svakodnevne tjelesne aktivnosti značajno je pala, a sve je prisutnija industrijski prerađena hrana. Tu su i stres, manjak sna i neredoviti obroci koji utječu na regulaciju apetita.

"Još uvijek postoji i nedovoljna percepcija debljine kao bolesti, pa se problem često banalizira ili prepušta isključivo osobnoj odgovornosti, umjesto da se rješava sustavno, preventivno i terapijski", upozorava dr. Belančić.

Moderni lijekovi protiv debljine: Što trebate znati

Anti-obesity lijekovi namijenjeni su osobama s debljinom ili prekomjernom tjelesnom masom uz prisutne komorbiditete, i uvijek su dodatak promjeni životnih navika. Najčešće nuspojave su probavne prirode (mučnina, proljev, zatvor), uglavnom blage do umjerene i često prolazne, osobito uz pravilno titriranje doze.

Dr. Belančić upozorava:

"Ako se lijekovi koriste nepravilno, bez nadzora i bez kombinacije s adekvatnim tjelesnim aktivnostima, postoji rizik i od gubitka mišićne mase, posebno kod osoba koje podržavaju 'couch potato' stil života."

Poruka javnosti: to su učinkoviti i sigurni lijekovi kad se koriste ispravno, u pravih pacijenata i uz liječnički nadzor, ali nisu čarobni štapić niti rješenje "na svoju ruku".

Tri koraka za bolju adherenciju

Adherencija, odnosno pridržavanje terapije, vječni je problem u medicini. Dr. Belančić daje tri praktična savjeta:

1. Dobro razumjeti terapiju – znati zašto uzimate lijek, kako ga uzimati i koliko dugo. Ako nešto nije jasno, pitajte liječnika ili ljekarnika. Razumijevanje značajno povećava adherenciju.
2. Pojednostaviti rutinu – koristiti dozirnike (kutijice), povezati uzimanje lijeka s dnevnim navikama ili postaviti podsjetnik na mobitel.
3. Javiti probleme na vrijeme – ako se pojave nuspojave ili teškoće, ne prekidati terapiju na svoju ruku, nego se javiti liječniku kako bi se terapija prilagodila.

Antibiotici: Zašto "ne" za virozu nije odbijanje

Kao klinički farmakolog, dr. Belančić problem neracionalne uporabe antibiotika vidi kao jedan od najvećih izazova suvremene medicine. Antimikrobna rezistencija je velika prijetnja: ako antibiotike koristimo neadekvatno, rizik od rezistencije brzo raste, što ugrožava i buduće generacije.

Kada pacijent traži antibiotik za virozu, dr. Belančić objašnjava da antibiotik u virusnoj infekciji jednostavno ne djeluje. Naglašava da uzimanje antibiotika kada nisu potrebni ne ubrzava oporavak, ali može izazvati nuspojave i dugoročno povećava rizik od antimikrobne rezistencije.

"Virusne infekcije se najčešće same povlače, a liječenje je simptomatsko. Antibiotik bi bio potreban ako se razvije bakterijska komplikacija. Cilj razgovora je da pacijent razumije zašto antibiotik nije rješenje, ali i da osjeti da je njegovo stanje ozbiljno i da je dobio stručnu skrb, a ne samo 'ne'."

Pretilost djece: Prevencija počinje od kuće

S oko 35% djece s prekomjernom tjelesnom masom u Hrvatskoj, problem je alarmantan. Dr. Belančić naglašava:

"Djeca koja žive s debljinom često postaju adolescenti s debljinom, a veliki dio njih kasnije i odrasle osobe koje žive s debljinom. To jasno pokazuje da je prevencija ključna i mora početi od najranije dobi."

Prevencija kreće od kuće i obitelji: zdrave prehrambene navike, redovita tjelesna aktivnost, dobar ritam spavanja i primjer roditelja. Rano ulaganje u navike nije samo odgoj, nego investicija u zdravlje za cijeli život.

Psihologija ponašanja: Ključ uspješnog liječenja

Bez psihološke komponente terapija debljine je nepotpuna. Dr. Belančić objašnjava da debljina nije samo "previše hrane" – mnogo toga oblikuju stres, nedostatak sna, emocionalno jedenje i svakodnevne navike.

U realan plan to se ugrađuje prepoznavanjem okidača za prejedanje (stres, tuga, dosada) i osmišljavanjem konkretnih strategija, učenjem pametnih navika i samopraćenja te radom na održivim promjenama, a ne privremenim restrikcijama.

"Cilj je povezati razum i naviku, a ne natjerati volju", zaključuje.

Nutricionist i psiholog pomažu da plan postane održiv i prilagođen stvarnom životu, a ne idealiziranom "popisu zabrana".

Recept za karijeru bez izgaranja

Kao dobitnik nagrade HLK-a za znanstveni doprinos, dr. Belančić dijeli recept za dugoročnu energiju:

"Bitno je da mladi liječnik u znanosti i klinici pronađe ono što ga istinski usrećuje. Ako to radi samo zbog kriterija za napredovanje ili čekanja priznanja, vrlo je lako doći do izgaranja."

Ključ je uživati u onome što radite i raditi znanost koja je praktično primjenjiva u kliničkoj svakodnevici, a ne samo "za papir". Strast, praktična primjenjivost i autentično zadovoljstvo recept su za uspjeh bez izgaranja.

Klinička farmakologija: Uspavana ljepotica koja se budi

Dr. Belančić na svoju specijalnost gleda kao na svojevrsnu "uspavanu ljepoticu" i veseli se radu na njezinoj popularizaciji:

"Vrijeme za njezin napredak je po mojem mišljenju došlo te smo na dobrom putu."

Mogućnosti rada kliničkog farmakologa su mnogobrojne – na kliničkoj, znanstvenoj, akademskoj i regulatornoj razini. Ljepota ove specijalizacije upravo leži u toj raznolikosti.

A za čitatelje koji razmišljaju o budućnosti u medicini, dr. Belančić ima poruku:

"Nadam se da će ovaj intervju možda nekoga i motivirati da se odluči na ovu prekrasnu specijalizaciju."

O sugovorniku

Dr. Andrej Belančić, dr. med., 32-godišnji je specijalist kliničke farmakologije s toksikologijom zaposlen u Zavodu za kliničku farmakologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Naslovni je asistent na Zavodu za temeljnu i kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Također je SCOPE certificirani liječnik Svjetske federacije za debljinu.

Godine 2024. dobitnik je priznanja za najboljeg mladog znanstvenika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dok mu je 2025. godine od Hrvatske liječničke komore dodijeljena titula najboljeg hrvatskog znanstvenika mlađeg od 40 godina. Autor je ili koautor više od 150 znanstvenih i stručnih cjelovitih radova te oko 200 znanstvenih sažetaka.

Njegov znanstveni i stručni rad primarno je usmjeren na kliničku farmakologiju, debljinu i s njom povezane metaboličke bolesti. Obnaša dužnost tajnika Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora te je član Europskog društva za proučavanje debljine (EASO) i Svjetske federacije za debljinu (WOF). Također je supredsjedatelj Radne skupine mladih kliničkih farmakologa Europskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju (EACPT) te aktivni član Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju. Uz to, član je Radne skupine Europskog društva za hipertenziju (ESH) za dijabetes i metaboličke rizične čimbenike, kao i Radne skupine ESH za stil života, kardiovaskularnu terapiju i adherenciju. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatske lige za hipertenziju.