Aktualne smjernice za liječenje povišenog kolesterola

Kolesterol je neizostavan za rad našeg tijela, ali kada ga ima previše, rizik od bolesti srca i krvnih žila značajno raste. Upravo zato stručne organizacije redovito ažuriraju smjernice za liječenje dislipidemija – poremećaja masnoća u krvi.

Najnovije europske smjernice iz 2023. godine, koje su usvojili Europsko kardiološko društvo (ESC) i Europsko društvo za aterosklerozu (EAS), donijele su nekoliko važnih promjena. U Hrvatskoj se liječnici oslanjaju na te smjernice, uz nacionalne preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Zašto su smjernice važne?

Smjernice služe kao vodič liječnicima, ali i pacijentima. One definiraju:

• kada i kome treba mjeriti kolesterol,
• koje su ciljane vrijednosti LDL kolesterola,
• kada započeti s terapijom,
• koje lijekove koristiti,
• kakvu ulogu imaju prehrana i tjelesna aktivnost.

Za pacijente, smjernice znače jasnije odgovore na pitanja: “Jesam li u riziku? Koliko nisko moram spustiti kolesterol? Što nakon dijete i promjena životnog stila?”

Ključne novosti u aktualnim smjernicama

1. Niže ciljne vrijednosti LDL-a

Najvažnija poruka: što niže, to bolje.

• Za osobe s vrlo visokim rizikom (preboljeli srčani ili moždani udar, šećerna bolest s komplikacijama), cilj je LDL < 1,4 mmol/L.
• Za visoki rizik: LDL < 1,8 mmol/L.
• Za umjereni rizik: LDL < 2,6 mmol/L.

2. Naglasak na ranoj prevenciji

Smjernice potiču ranije otkrivanje povišenog kolesterola, posebno kod mlađih osoba s obiteljskom anamnezom.

3. Terapijski pristup

• Prva linija: promjena životnog stila – prehrana, tjelesna aktivnost, prestanak pušenja.
• Lijekovi: statini ostaju temelj terapije.
• Ako statini ne snižavaju LDL dovoljno, dodaju se ezetimib ili, kod najrizičnijih, PCSK9 inhibitori.

4. Individualizacija

Liječenje se prilagođava pacijentu: ciljevi se razlikuju za mlade i starije, zdrave i kronično bolesne.

U Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih žila glavni uzrok smrtnosti. Procjenjuje se da svaka treća odrasla osoba ima povišene masnoće u krvi.

HZJZ redovito upozorava da je jedan od najvećih problema to što se povišen kolesterol često ne otkrije na vrijeme jer ne daje simptome. Zato se preporučuju redoviti pregledi – osobito nakon 40. godine.

Što to znači za pacijente?

Ako vam je kolesterol povišen:

• Liječnik će najprije preporučiti promjene u prehrani i više kretanja.
• Ako to ne daje rezultat, uvodi se terapija – obično statini.
• Ako su vrijednosti vrlo visoke ili postoji visoki rizik, ciljane vrijednosti LDL-a bit će strože i terapija intenzivnija.

Važno je razumjeti da lijekovi ne zamjenjuju zdrav životni stil – oni su dodatak, a ne zamjena.

Prehrana i kolesterol

I u najnovijim smjernicama naglašava se:

• više povrća, cjelovitih žitarica, ribe i orašastih plodova,
• manje zasićenih i trans-masti, crvenog mesa i industrijske hrane,
• mediteranska prehrana i dalje je “zlatni standard”.

Budućnost liječenja

Smjernice najavljuju širu upotrebu modernih lijekova poput PCSK9 inhibitora i novih oralnih terapija, no dostupnost i cijena još uvijek su ograničavajući faktori.

Sve više se govori i o personaliziranoj medicini – genetskom testiranju i individualiziranom pristupu liječenju.

Aktualne smjernice jasno poručuju: kolesterol treba držati što niže, posebno kod rizičnih skupina. Prevencija, zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost i dalje su temelj, dok lijekovi imaju ključnu ulogu kad promjene životnog stila nisu dovoljne.

Za pacijente to znači da je važno redovito kontrolirati kolesterol i razgovarati s liječnikom o ciljevima i opcijama liječenja.

Za procjenu srčanožilnog rizika pogledajte ustanove koje nude kardiologiju.