Endometrioza: simptomi, dijagnoza i liječenje

Bolna menstruacija zbog koje se izostaje s posla ili iz škole nije „normalna ženska sudbina". Kod dijela žena iza nje stoji endometrioza — kronična upalna bolest u kojoj tkivo slično sluznici maternice raste izvan maternice: na jajnicima, potrbušnici i jajovodima, a ponekad i na crijevu ili mokraćnom mjehuru. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pogađa oko 10 % žena i djevojaka reproduktivne dobi, odnosno oko 190 milijuna njih.

Ono što se u posljednje dvije godine bitno promijenilo nije bolest, nego put do dijagnoze. Laparoskopija više nije uvjet da bi se liječenje uopće započelo, a uredan ultrazvuk ne isključuje endometriozu. Ovaj vodič objašnjava koji simptomi traže obradu, kako danas izgleda dijagnostika i koje mogućnosti liječenja postoje — od lijekova protiv bolova do novih hormonskih tableta.

Najvažnije ukratko

• Endometrioza pogađa oko 10 % žena reproduktivne dobi; prosječno vrijeme do dijagnoze i dalje se mjeri godinama (WHO navodi raspon od 4 do 12 godina).
• Uredan pregled i uredan ultrazvuk ne isključuju bolest — NICE od studenoga 2024. izričito upozorava da se u tom slučaju ne smije odustati od obrade ni upućivanja specijalistu.
• Laparoskopija više nije nužna za početak liječenja; ultrazvuk kod iskusnog liječnika i MR danas su prva linija prikaza.
• Prva linija liječenja boli su nesteroidni protuupalni lijekovi te hormonska terapija: kombinirani hormonski kontraceptivi, progestageni ili hormonski uložak (LNG-IUS).
• Nove tablete (GnRH antagonisti) s dodanom hormonskom nadoknadom opcija su kada prva linija zakaže; u EU je od 2023. odobrena kombinacija relugoliksa s estradiolom i noretisteronom.
• Endometrioza se ne može izliječiti, ali se kod većine žena može kontrolirati; ni operacija ni odstranjenje maternice nisu jamstvo da se bol neće vratiti.

Što je endometrioza i zašto boli

Kod endometrioze žarišta tkiva sličnog endometriju reagiraju na hormonske promjene tijekom ciklusa: bubre, krvare i izazivaju kroničnu upalnu reakciju u okolini. Posljedica su priraslice, ožiljno tkivo, ciste na jajnicima (endometriomi) i preosjetljivost živaca u zdjelici. Zato bol s vremenom može postati stalna, a ne samo menstrualna.

Postoje tri glavna oblika: površinska peritonealna endometrioza, ovarijski endometriomi i duboka infiltrirajuća endometrioza koja zahvaća crijevo, mokraćovode ili mjehur. Srodno, ali zasebno stanje je adenomioza, kod koje isto tkivo urasta u mišićni sloj maternice.

Ključna zamka u prepoznavanju: intenzitet boli ne odgovara proširenosti nalaza. Žena s minimalnim nalazom može imati onesposobljavajuću bol, a žena s opsežnom bolešću gotovo nikakve tegobe.

Simptomi koje ne treba normalizirati

• izrazito bolne menstruacije koje ne popuštaju na obične analgetike (dismenoreja)
• kronična bol u zdjelici, i izvan menstruacije
• bol tijekom ili nakon spolnog odnosa
• bolno pražnjenje crijeva ili mokrenje, tipično pojačano oko menstruacije
• obilna ili nepravilna krvarenja
• ciklička nadutost i promjene stolice
• izražen umor
• otežano ostvarivanje trudnoće

Kod djevojaka koje zbog menstrualne boli redovito izostaju iz škole obrada je opravdana i prije 20. godine — dob nije razlog za odgodu.

Endometrioza ili nešto drugo?

Preklapanje je često — dio žena istodobno ima i endometriozu i probavne tegobe, pa jedna dijagnoza ne isključuje drugu.

Zašto se na dijagnozu i dalje čeka godinama

Razlozi su dobro dokumentirani i uglavnom sustavni: normalizacija boli („svima je tako", „proći će nakon poroda"), preklapanje s probavnim smetnjama, uvjerenje da uredan ultrazvuk isključuje bolest i ranija praksa da dijagnoza „ne vrijedi" bez laparoskopije. Rezultat su godine analgetika bez plana i, često, nepotrebna anksioznost i osjećaj da tegobe nitko ne shvaća ozbiljno.

Praktičan potez koji ubrzava obradu: vodite dnevnik simptoma kroz dva do tri ciklusa — dan ciklusa, jačina boli od 0 do 10, gdje boli, što ste uzeli i je li pomoglo, te utjecaj na posao i san. Takav zapis ginekologu vrijedi više od opisa „boli me svaki mjesec".

Kako se danas postavlja dijagnoza

NICE je u studenome 2024. preuredio cijelo poglavlje o dijagnostici. Bit promjene:

1. Anamneza i pregled — obrazac simptoma vodi odluku, a ne nalaz.
2. Transvaginalni ultrazvuk je prva pretraga; kod iskusnog liječnika prikazuje endometriome i dio duboke bolesti.
3. Magnetska rezonancija dolazi u obzir kod sumnje na duboku infiltrirajuću bolest, osobito prije operacije.
4. Uredan nalaz ne isključuje endometriozu — površinska bolest se najčešće ne vidi ni na ultrazvuku ni na MR-u.
5. Liječenje se ne odgađa dok se čeka pretraga ili specijalistički pregled; pokušaj terapije nije „maskiranje" bolesti.

Laparoskopija ostaje najpouzdanija potvrda i istodobno prilika za liječenje, ali se danas planira kada terapija ne pomaže, kod sumnje na duboku bolest ili kada je plodnost prioritet — ne kao rutinski prvi korak.

Neinvazivni testovi u razvoju. U srpnju 2026. NICE je u nacrtu smjernice preporučio uvjetnu, trogodišnju primjenu dvaju neinvazivnih testova (među njima i test iz sline koji analizira mikroRNA) u primarnoj zaštiti, uz istodobno prikupljanje dokaza. To nije zamjena za kliničku procjenu i u Hrvatskoj zasad nije dio redovite obrade, ali pokazuje smjer u kojem dijagnostika ide.

Liječenje: što stvarno pomaže kod boli

Cilj nije „očistiti" bolest jednom zauvijek, nego kontrolirati bol, zaustaviti napredovanje i sačuvati kvalitetu života.

Analgetici. Nesteroidni protuupalni lijekovi uzimaju se planirano, na početku boli, a ne kada je već nepodnošljiva. Ako ne pomažu, to je informacija — ne razlog za veću dozu.

Hormonska terapija prve linije prema ESHRE-u i NICE-u: kombinirani hormonski kontraceptivi (moguće i u kontinuiranom režimu, bez pauze), progestageni poput dienogesta ili hormonski uložak s levonorgestrelom. Cilj je smanjiti ili zaustaviti menstruacije i time upalni podražaj. Učinak se procjenjuje nakon tri do šest mjeseci.

GnRH analozi i antagonisti dolaze kada prva linija ne pomaže. Uvijek se kombiniraju s „add-back" hormonskom nadoknadom radi zaštite kostiju. Europska komisija je u studenome 2023. odobrila kombinaciju relugoliksa, estradiola i noretisterona u jednoj dnevnoj tableti za simptomatsko liječenje endometrioze kod žena koje su već imale medikamentozno ili kirurško liječenje; britanski NICE ju je preporučio u travnju 2025.

Kirurgija. Uklanjanje žarišta (ekscizija ili ablacija) smanjuje bol kod dijela žena, ali se tegobe mogu vratiti. Odstranjenje maternice nije lijek za endometriozu — ako žarišta ostanu, bol može ostati. Zahvate kod duboke bolesti treba raditi tim s iskustvom.

Neizostavan dio plana: fizioterapija zdjeličnog dna, tehnike za kroničnu bol i psihološka podrška. Kognitivno-bihevioralne tehnike i protokol rada na kroničnoj boli ne uklanjaju bolest, ali dokazano smanjuju njezin teret. Prehrana i dodaci prehrani nemaju dokazan učinak na same lezije; ono što pomaže probavnim tegobama vrijedi i ovdje.

Endometrioza i plodnost

Endometrioza je jedan od najčešćih uzroka smanjene plodnosti — među ženama s neplodnošću 25 do 50 % ima endometriozu. To ne znači da žena s endometriozom ne može zatrudnjeti prirodnim putem; velik dio njih može.

Ako je trudnoća prioritet, plan se mijenja: hormonska terapija koja sprječava ovulaciju tada nije rješenje, nego se razmatraju kirurško liječenje ili postupci medicinski pomognute oplodnje. Odluka ovisi o dobi, nalazu, trajanju neplodnosti i nalazu partnera, pa je razgovor o vremenskom okviru bolji od čekanja „da se samo dogodi".

Kada se javiti liječniku

Ne odgađajte pregled ako:

• menstrualna bol vas onemogućava u svakodnevnim aktivnostima ili ne popušta na analgetike
• bol traje i izvan menstruacije ili se javlja pri odnosu
• imate krv u stolici ili mokraći, osobito oko menstruacije
• pokušavate zatrudnjeti dulje od 12 mjeseci (ili 6 mjeseci ako imate više od 35 godina)
• bol je nagla i jaka, uz vrućicu ili nesvjesticu — tada je riječ o hitnom stanju

Redoviti pregledi i pravodobno upućivanje skraćuju put do dijagnoze. Za obradu i praćenje pogledajte ustanove koje nude ginekologiju, a osnovne podatke o bolesti nađite u vodiču bolesti.

Često postavljana pitanja

Može li se endometrioza izliječiti?

Ne. Endometrioza je kronična bolest bez lijeka koji je trajno uklanja. Kod većine žena može se dobro kontrolirati kombinacijom lijekova protiv bolova, hormonske terapije i, kada je potrebno, operacije. Cilj liječenja je kontrola simptoma i očuvanje funkcije, a ne „čišćenje" bolesti.

Znači li uredan ultrazvuk da nemam endometriozu?

Ne. Površinska endometrioza najčešće se ne vidi ni na ultrazvuku ni na magnetskoj rezonanciji. NICE od 2024. izričito navodi da uredan pregled i uredan nalaz ne isključuju bolest te da žena i tada može trebati specijalističku obradu.

Je li potrebna laparoskopija da bi se dijagnoza potvrdila?

Ne za početak liječenja. Laparoskopija je najpouzdanija potvrda i istodobno prilika za uklanjanje žarišta, ali se planira kada terapija ne pomaže, kod sumnje na duboku bolest ili kada je plodnost prioritet.

Utječe li endometrioza na plodnost?

Može, ali ne kod svih. Među ženama koje se liječe od neplodnosti 25 do 50 % ima endometriozu. Ako trudnoća ne nastupi unutar godine dana (ili šest mjeseci nakon 35. godine), obradu treba započeti ranije.

Prolazi li endometrioza nakon poroda ili u menopauzi?

Trudnoća i dojenje kod dijela žena privremeno smanje simptome jer izostaju menstruacije, ali bolest se najčešće vrati. Tegobe se obično smiruju nakon menopauze, premda kod dijela žena, osobito uz hormonsku nadomjesnu terapiju, mogu potrajati.

Pomaže li posebna prehrana kod endometrioze?

Nema dokaza da bilo koja dijeta ili dodatak prehrani smanjuje same lezije. Prilagodba prehrane može pomoći kod nadutosti i probavnih tegoba koje često prate bolest, pa je razumna kao dopuna, ne kao zamjena za liječenje.

Koliko dugo se smiju uzimati hormonski lijekovi?

Hormonska terapija kod endometrioze uzima se dugoročno, sve dok pomaže i dok se dobro podnosi, uz redovite kontrole. Kod GnRH analoga i antagonista obavezna je hormonska nadoknada („add-back") radi zaštite kostiju, a trajanje se dogovara s ginekologom.

Literatura

1. World Health Organization. Endometriosis — fact sheet. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/endometriosis
2. National Institute for Health and Care Excellence. Endometriosis: diagnosis and management (NG73). https://www.nice.org.uk/guidance/ng73
3. NICE. Update information — NG73 (ažurirano u studenome 2024.). https://www.nice.org.uk/guidance/ng73/chapter/Update-information
4. Becker CM i sur. ESHRE guideline: endometriosis. Human Reproduction Open. 2022;2022(2):hoac009. https://academic.oup.com/hropen/article/2022/2/hoac009/6537540
5. European Medicines Agency. Ryeqo (relugolix, estradiol, noretisteron acetat) — EPAR. https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/EPAR/ryeqo
6. NICE. Relugolix–estradiol–norethisterone for treating symptoms of endometriosis (TA1057), travanj 2025. https://www.nice.org.uk/guidance/ta1057
7. NICE. New technologies could help cut years-long wait for endometriosis diagnosis, srpanj 2026. https://www.nice.org.uk/news/articles/new-technologies-for-endometriosis-diagnosis-in-primary-care