Skoči na sadržaj
Zdravlje24
Naslovnica Zdravlje

Endometrioza: kronična bolest koja se i dalje prečesto prepoznaje prekasno

Endometrioza: kronična bolest koja se i dalje prečesto prepoznaje prekasno
Ana KovačevićZdravlje24. 01. 2026.4 min čitanja📊 523 čitanjaStručno pregledano: Zdravlje24

Bolna menstruacija nije uvijek "normalna". Saznajte koji su simptomi endometrioze, zašto se na dijagnozu čeka godinama i koje su suvremene metode liječenja ove kronične upalne bolesti.

Endometrioza: kronična bolest koja se i dalje prečesto prepoznaje prekasno

Endometrioza je kronična upalna bolest kod koje se tkivo slično sluznici maternice (endometriju) nalazi izvan maternice. Najčešće zahvaća jajnike, jajovode i potrbušnicu, ali se može proširiti i na crijeva ili mokraćni mjehur. Procjenjuje se da pogađa oko 10% žena reproduktivne dobi, odnosno oko 190 milijuna žena globalno. (WHO)

Unatoč relativno čestoj pojavnosti, endometrioza se često prepoznaje kasno – i to nije samo medicinski problem, nego i problem kvalitete života, rada, odnosa i mentalnog zdravlja.

Dug put do dijagnoze

Mnoge žene godinama žive sa simptomima prije nego što dobiju jasnu dijagnozu. U literaturi se često navodi da od prvih simptoma do potvrde može proći i 7–10 godina.

Jedan od ključnih razloga je normalizacija snažnih menstrualnih bolova: “to je normalno”, “svima je tako”, “proći će nakon poroda”. Međutim, bol koja onemogućava odlazak u školu, na posao ili normalno funkcioniranje nije “normalna” i ne bi se trebala prešućivati.

Simptomi: razlikuju se od žene do žene

Endometrioza se može manifestirati različito, ovisno o mjestu i obliku bolesti. Najčešći simptomi uključuju:

  • izrazito bolne menstruacije (dismenoreja)
  • kroničnu bol u zdjelici
  • bol tijekom ili nakon spolnog odnosa
  • bolove pri pražnjenju crijeva ili mokrenju (često izraženije oko menstruacije)
  • obilna ili nepravilna krvarenja
  • izraženu, cikličku nadutost
  • umor i iscrpljenost
  • poteškoće s ostvarivanjem trudnoće

Važno je naglasiti: intenzitet simptoma ne mora odgovarati “veličini” ili proširenosti bolesti. Netko može imati izražene bolove uz relativno mali nalaz, a netko minimalne simptome uz opsežniju bolest.

Napomena: dio tegoba (npr. nadutost, bol u trbuhu, promjene stolice) može se preklapati s funkcionalnim probavnim smetnjama poput IBS-a-a, pa je obrazac simptoma i vrijeme pojave (osobito oko menstruacije) često važan trag.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnostika endometrioze obično započinje razgovorom (anamnezom) i ginekološkim pregledom, a zatim se prema potrebi uključuju slikovne metode:

  • transvaginalni ultrazvuk (osobito koristan kod endometrioma i nekih oblika duboke endometrioze)
  • magnetska rezonancija (MR) u odabranim slučajevima, kad je potrebna detaljnija procjena

Prema suvremenim europskim smjernicama, laparoskopija se više ne smatra automatskim “dijagnostičkim zlatnim standardom” za sve, već se najčešće preporučuje kada su slikovni nalazi negativni/nejasni ili kada empirijsko liječenje ne pomaže ili nije prikladno. Laparoskopija pritom može imati i terapijsku ulogu (uklanjanje žarišta i priraslica).

Mogućnosti liječenja: cilj je kontrola bolesti i kvaliteta života

Endometrioza je kronično stanje i liječenje se individualno prilagođava – ovisno o simptomima, dobi, planovima za trudnoću i proširenosti bolesti. U praksi se najčešće kombiniraju:

  1. Lijekovi protiv boli
    Protuupalni lijekovi i analgetici mogu smanjiti bol, osobito oko menstruacije.

  • Hormonska terapija
    Cilj je smanjiti hormonalnu stimulaciju žarišta endometrioze i ublažiti simptome.

  • Kirurško liječenje (odabrani slučajevi)
    Može biti korisno kod težih simptoma, sumnje na određene oblike bolesti, endometrioma ili kod problema s plodnošću – uz procjenu koristi i rizika.

  • Podrška plodnosti
    Ako je trudnoća cilj, plan liječenja često uključuje specifične korake i ponekad suradnju s centrima za medicinski potpomognutu oplodnju. U tom kontekstu korisno je pratiti ciklus i fertilni prozor (npr. ovulacije), ali uz napo menu da alati služe kao okvirna pomoć, ne kao dijagnostika.

  • Uz medicinsko liječenje, mnogima pomaže i multidisciplinarni pristup (ginekolog, po potrebi gastroenterolog/urolog, fizioterapija zdjeličnog dna, podrška za mentalno zdravlje).

    Više od “ginekološkog problema”

    Endometrioza može utjecati na posao, školu, odnose, seksualno zdravlje i emocionalno stanje. Kronična bol, umor i osjećaj da vas se ne shvaća ozbiljno često vode frustraciji, anksioznostii ili sniženom raspoloženju. WHO ističe da endometrioza može značajno narušiti kvalitetu života i da zahtijeva sveobuhvatnu skrb.

    Kada potražiti liječničku pomoć?

    Javite se liječniku (ginekologu, a po potrebi i obiteljskom liječniku) ako imate:

    • bolove zbog kojih izostajete s posla/škole ili ne možete normalno funkcionirati
    • bol pri spolnom odnosu
    • bol pri stolici ili mokrenju, osobito oko menstruacije
    • obilna ili nepravilna krvarenja
    • dugotrajnu zdjeličnu bol i/ili izražen umor
    • poteškoće sa začećem (osobito uz druge simptome)

    Kako se pripremiti za pregled (što ubrzava put do dijagnoze)

    • vodite dnevnik simptoma (kada boli, koliko traje, što pogoršava/pomaže)
    • zabilježite učinak lijekova (što i u kojoj dozi pomaže, što ne)
    • napišite popis pitanja (npr. “Koji je sljedeći korak ako UZV bude uredan?”)
    • ako imate ranije nalaze (UZV, MR, laboratorij), ponesite ih

    Vrijeme je da bol shvatimo ozbiljno

    Rano prepoznavanje simptoma i pravodobno liječenje mogu smanjiti dugoročne posljedice i značajno poboljšati kvalitetu života. Razgovor o endometriozi nije tabu – on je nužan.

    Razgovarajmo o endometriozi otvoreno, razumijmo i slušajmo one koji s njom žive te budimo dio promjene koja donosi podršku i nadu.

    Izvori

    • WHO – Endometriosis (Fact sheet)
    • ESHRE – Endometriosis guideline (2022)
    Je li vam ovaj članak bio koristan?

    Imate prijedlog, ideju, prigovor ili ste uočili grešku? Javite nam se ovdje.

    Izdvojeno