Skoči na sadržaj
Zdravlje24
Naslovnica Zdrav život
f𝕏

Pet provjerenih navika koje najviše smanjuju rizik od kroničnih bolesti (prema velikim kohortnim studijama)

Pet provjerenih navika koje najviše smanjuju rizik od kroničnih bolesti (prema velikim kohortnim studijama)
Zdravlje24Zdrav život26. 09. 2025.6 min čitanja📊 233 čitanja

Ne pušiti, redovito se kretati, jesti mediteranski, dobro spavati i ograničiti alkohol – pet navika s najjačom potporom velikih studija za dulji i zdraviji život. Donosimo što točno napraviti i koliki su učinci.

Pet provjerenih navika koje najviše smanjuju rizik od kroničnih bolesti (prema velikim kohortnim studijama)

Ključna poruka: Ne postoji „magična tableta“, ali postoji kombinacija navika s najvećim povratom zdravlja: nepušenje, kretanje, mediteranski obrazac prehrane, dobar san i ograničavanje alkohola. Ove navike čuvaju srce, mozak i metabolizam, a njihova je korist potvrđena u desecima velikih kohortnih studija i međunarodnim smjernicama.

1) Ne pušiti (i ne izlagati se dimu)

Zašto: Duhan je vodeći izbježivi uzrok bolesti i smrti. WHO procjenjuje da nema sigurne razine izloženosti duhanskom dimu; pasivno pušenje također ubija i uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Prestanak pušenja brzo smanjuje rizik od srčanog udara i moždanog udara, a dugoročno i od mnogih karcinoma.

Koliki je učinak: Velike analize pokazuju da prestanak pušenja dodaje godine života i značajno smanjuje rizik kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti, bez obzira na dob u kojoj prestanete. Primjer: sažeci CDC-a (2024.) navode smanjenje rizika od prerane smrti i dobitak do 10 godina života u odnosu na nastavak pušenja.

  • Zatražite savjetovalište za nepušenje u svojem DZ-u ili u NZJZ-u (npr. „Dr. Andrija Štampar“ pokrenuo je 2024. novo savjetovalište).
  • Ako se bojite debljanja nakon prestanka, potražite kombinirani plan (prehrana + aktivnost + podrška).

Za ponijeti: Čak i ako pušite dugo, vrijedi prestati danas — korist počinje u minutama i satima, a akumulira se kroz godine.

2) Kretati se redovito (150–300 min tjedno) + snaga i manje sjedenja

Zašto: Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od srčanožilnih bolesti, dijabetesa tipa 2, nekih karcinoma, demencije i prerane smrti. WHO preporučuje ≥150 min umjerenog (ili ≥75 min žustrog) tjedno te vježbe snage ≥2× tjedno; i manje sjedenja.

Koliki je učinak (brojke iz velikih studija):

  • Koraci dnevno: Harmonizirane meta-analize i kohorte iz 2024.–2025. pokazuju da više od ~7.000 koraka/dan već donosi vidljivu korist; rizik se nastavlja smanjivati do ~8–10 tisuća, zatim se ublažava.

  • Dosljedno aktivni kroz odraslu dob imaju 30–40% niži rizik od smrti u kasnijem životu; i „kasno procvjetali“ (oni koji povećaju aktivnost) imaju 20–25% niži rizik od neaktivnih.

  • Kako u praksi:

    • Plan 3× tjedno:trening snage (30–45 min, cijelo tijelo) + 1–2× brzo hodanje/vožnja bicikla (30–60 min).
    • Mikro-pauze od sjedenja: svaka 30–60 min ustati 2–3 min; ukupno ciljati >7.000 koraka dnevno.
    • Ako ne volite brojati minute: „150“ = ~22 min/dan umjerene aktivnosti.

    Za ponijeti: Svaki korak se računa. Čak i ako puno sjedite, više koraka i snage značajno smanjuje rizik.

    3) Mediteranska prehrana (više cjelovitih namirnica, manje ultraprerađenih)

    Zašto: Mediteranski obrazac prehrane — puno povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, maslinovo ulje, riba 1–2× tjedno, manje crvenog i prerađenog mesa, slatkiša i rafiniranih žitarica — sustavno je povezan s manjim rizikom smrtnosti i kardiovaskularnih događaja.

    Koliki je učinak:

    • Velika prospektivna kohorta (JAMA Network Open / NIH, 2024.): Više pridržavanje mediteranskoj prehrani povezano je sa smanjenim rizikom prerane smrti u žena iz WHI kohorte.

  • Kohortne analize 2024.: U populacijama s visokom adherencijom, procijenjena je ≈20–25% niža stopa ukupne smrtnosti.

  • Kako u praksi (HR tanjur):

    • Polovica tanjura povrće, četvrtina proteini (riba, grahorice, jaja, piletina), četvrtina cjelovite žitarice; maslinovo ulje kao osnovna masnoća.
    • Riba 1–2×/tjedno, orašasti plodovi šaka/dan, mahunarke 2–3×/tjedno.
    • Zamijenite slatka pića vodom/mineralnom; ograničite ultraprerađeno (slatkiši, grickalice, mesne prerađevine).

    Za ponijeti: Mediteranski obrazac nije „dijeta“, nego stil prehrane koji dugoročno daje najveću korist.

    4) Spavati 7–9 sati uz redovit ritam

    Zašto: San je dio kardiometaboličkog zdravlja; AHA ga je uvrstila u „Life’s Essential 8“. Loša kvaliteta, prekratko (<7 h) ili **predugo** (>9 h) spavanje povezani su s većim rizikom pretilosti, hipertenzije, dijabetesa, srčanožilnih događaja i prerane smrti.

    Koliki je učinak:

    • Suboptimalne „trajektorije sna“ tijekom 5 godina bile su povezane s do 29% većim rizikom smrtnosti u 46.928 odraslih (JAMA Netw Open, 2025.).

  • Meta-analitički pregledi 2025. i 2024. potvrđuju U-oblik: i kraći i dulji san nose veći rizik u odnosu na 7–8 sati.

  • Kako u praksi:

    • Isti odlazak na spavanje i buđenje (±30 min) svaki dan.
    • Ekrani i jaka svjetla ugasiti 1 sat prije; hladnija, tamna soba.
    • Kava/energetska pića do ranog poslijepodneva.
    • Ako sumnjate na apneju u snu (glasno hrkanje, dnevna pospanost), razgovarajte s liječnikom — neliječena apneja diže rizik.

    Za ponijeti: Nije samo koliko spavate, već i koliko redovito — ciljajte 7–9 h i stabilan ritam.

    5) Alkohol: što manje — po WHO-u, nema „sigurne“ razine

    Zašto: Aktualni stav WHO/Europe je jasan: za zdravlje ne postoji sigurna količina alkohola. Alkohol je poveziv s više sijela raka (usna šupljina, ždrijelo, grkljan, jednjak, debelo crijevo, jetra, dojka) te s kardiovaskularnim i drugim bolestima.

    Kako u praksi:

    • Ako pijete, smanjite; ciljajte na bezalkoholne opcije i alkohol-free dane.
    • Izbjegavajte „nadoknađivanje“ vikendom.
    • Ako imate kronične bolesti, uzimate lijekove ili ste trudni — izbjegavajte alkohol.

    Za ponijeti: Najniži rizik je 0. Ako ipak pijete, manje je bolje — i bez binge epizoda.

    Koliko ove navike „vrijede“ zajedno?

    Skupni koncept, koji AHA sažima kroz Life’s Essential 8, pokazuje da kombinacija zdravih navika multiplicira korist: bolji kardiovaskularni profil, manje dijabetesa, dulji život. Iako pojedine brojke variraju po studijama, zajednička slika je stabilna: što više ovih navika, to je niži rizik kroničnih bolesti i mortaliteta.

    Mini-plan za sljedećih 30 dana (realno za hrvatski raspored)

    1. Pušenje: Zakažite poziv/sastanak u savjetovalištu (DZ ili županijski NZJZ). Postavite datum prestanka u idućih 14 dana; pripremite „plan za krize“.
    2. Kretanje: Započnite s 7.000 koraka/dan i 2 treninga snage tjedno (vlastita težina + elastične trake).
    3. Prehrana: Uvedite „mediteranski tanjur“ za 2 glavna obroka/dan i ribu 1–2× tjedno; zamijenite 2 ultraprerađena zalogaja voćem/orašastima.
    4. San: Fiksirajte vrijeme odlaska u krevet; 60 min prije sna — bez ekrana, lagano čitanje/tuš.
    5. Alkohol: Uvedite alkohol-free tjedne; u društvu birajte bezalkoholne opcije.

    Izvori

    Agencije/institucije:

    Je li vam ovaj članak bio koristan?

    Imate prijedlog, ideju, prigovor ili ste uočili grešku? Javite nam se ovdje.

    Izdvojeno