Testosteron kod muškaraca 40+: Pravi manjak ili normalno starenje? Kada testirati i što učiniti s nalazom

Mnogi muškarci nakon četrdesete godine primjećuju promjene – manji libido, umor, smanjenu mišićnu masu ili poteškoće s erekcijom. Liječnici često čuju pitanje: "Je li to normalno starenje ili trebam provjeriti testosteron?" Odgovor nije jednoznačan. Dok razina testosterona prirodno opada s godinama, manjak testosterona (hipogonadizam) posebno je stanje koje zahtijeva pažljivu dijagnostiku i liječenje. U ovom članku donosimo znanstveno utemeljeni vodič kroz simptome, dijagnostiku i terapijske opcije.

Što se događa s testosteronom nakon 40. godine?

Testosteron, primarni muški spolni hormon, ključan je za razvoj spolnih karakteristika, održavanje mišićne mase i gustoće kostiju, regulaciju raspoloženja te seksualnu funkciju. Proizvodnja testosterona dostiže vrhunac u ranim dvadesetima, a zatim počinje postupno opadati — u prosjeku za 1-3% godišnje nakon 40. godine života.

Ključno je razumjeti da pad testosterona nije sinonim za hipogonadizam. Većina muškaraca (oko 75%) održava normalnu razinu testosterona i u starosti. Pravi deficit testosterona javlja se kada su razine hormona niske i praćene karakterističnim simptomima.

Kada je riječ o pravom nedostatku testosterona?

Prema smjernicama Američkog urološkog društva (AUA) i Europskog društva za endokrinologiju, dijagnoza hipogonadizma zahtijeva dva ključna kriterija:

1. Niske razine testosterona u krvi

• Ukupni testosteron ispod 300 ng/dL (10,4 nmol/L) smatra se pragom koji podupire dijagnozu
• Mjerenje se mora ponoviti barem dva puta, ujutro natašte (između 7 i 11 sati), kada su razine najviše
• Važno je koristiti pouzdane laboratorijske metode (LC-MS/MS ili imunokemijske testove)

2. Prisutnost specifičnih simptoma Najčešći i najspecifičniji simptomi manjka testosterona su:

• Smanjen seksualni nagon (libido)
• Gubitak jutarnjih erekcija
• Erektilna disfunkcija
• Smanjena mišićna masa i snaga
• Povećanje masnog tkiva, osobito u abdominalnoj regiji
• Kronični umor i gubitak energije
• Promjene raspoloženja, često depresivni simptomi
• Smanjena gustoća kostiju (osteoporoza)

Simptomi nisu uvijek jasni i mogu se preklapati s drugim stanjima poput depresije, problema sa štitnjačom ili kroničnih bolesti. Zato je medicinska procjena nezamjenjiva.

Tko bi trebao testirati razinu testosterona?

Prema najnovijim smjernicama, testiranje testosterona preporučuje se kod muškaraca starijih od 40 godina koji imaju:

Jasne simptome deficita testosterona

• Smanjen libido
• Erektilna disfunkcija
• Neobjašnjivi kronični umor

Specifična medicinska stanja

• Neobjasnjena anemija
• Gubitak gustoće kostiju ili osteoporoza
• Dijabetes tipa 2
• Pretilost (BMI ≥30) ili povećan opseg struka (>102 cm)
• Kronična uporaba opioida ili kortikosteroida
• HIV/AIDS
• Kemoterapija ili radioterapija testisa u povijesti bolesti
• Disfunkcija hipofize
• Neplodnost

Važno: Testiranje testosterona ne preporučuje se rutinski svim muškarcima preko 65 godina bez simptoma. Starenje samo po sebi nije indikacija za terapiju.

Kako izgleda dijagnostički proces?

1. Inicijalno testiranje

• Jutarnje mjerenje ukupnog testosterona (dva odvojena uzorka)
• Ako je razina niska, liječnik će provjeriti razinu luteinizirajućeg hormona (LH) kako bi odredio je li problem u testisima ili hipofizi
• Kod niske razine LH-a ili nejasnih rezultata, mjeri se prolaktin i razmatraju se dodatne pretrage hipofize

2. Dodatne pretrage prije liječenja

• Hematokrit i hemoglobin – testosteronska terapija može povećati rizik od policitemije (povećanja crvenih krvnih stanica)
• PSA (prostatni specifični antigen) i digitalni rektalni pregled prostate kod muškaraca starijih od 40 godina
• Procjena kardiovaskularnog rizika

3. Posebne situacije

Kod muškaraca s pretilošću, razine testosterona mogu biti lažno niske zbog povećane aktivnosti aromataze (enzima koji pretvara testosteron u estrogen). U tim slučajevima, gubitak težine i promjena životnog stila mogu biti prvi korak terapije, često uz poboljšanje razina testosterona bez farmakološke intervencije.

Liječenje manjka testosterona: Kada, kako i što očekivati?

Indikacije za terapiju

Testosteronska nadomjesna terapija (TRT) indicirana je samo kod muškaraca koji imaju potvrđene niske razine testosterona i jasne simptome. Cilj terapije nije vratiti razine iz mladosti, već ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života.

Oblici terapije

Postoji nekoliko načina primjene testosterona:

1. Intramuskularne injekcije

• Testosteron enantat ili cipionat: 75-100 mg tjedno ili 150-200 mg svaka 2 tjedna
• Testosteron undekanoat (dugodjelujući): svaka 10-14 tjedana nakon inicijalnog perioda

2. Transdermalni pripravci

• Gelovi ili kreme: nanose se svakodnevno, omogućuju stabilnije razine testosterona
• Rizik prijenosa na partnere ili djecu – važno je prati upute o nanošenju

3. Bukalni testosteron

• Tablete koje se stavljaju uz desni

4. Subkutani peleti

• Implantiraju se svaka 3-6 mjeseci

Što možete očekivati od terapije?

Učinci testosteronske terapije nisu trenutačni. Prema kliničkim studijama:

• Seksualna funkcija: Poboljšanje libida i jutarnjih erekcija u 3-6 mjeseci
• Raspoloženje i energija: Prve promjene nakon 3-6 tjedana, maksimalni učinak nakon 6 mjeseci
• Mišićna masa: Povećanje nakon 3-6 mjeseci kontinuirane terapije
• Gustoća kostiju: Poboljšanje nakon 6-12 mjeseci
• Metabolički učinci: Smanjenje visceralne masti i poboljšanje inzulinske osjetljivosti

Važno: Kod muškaraca s dijabetesom tipa 2, testosteronska terapija u kombinaciji s promjenom životnog stila može smanjiti progresiju u punu šećernu bolest za 40% u razdoblju od dvije godine.

Rizici i nuspojave

Testosteronska terapija nije bez rizika. Najvažnije nuspojave uključuju:

• Policitemija: Povećanje broja crvenih krvnih stanica, što može povećati rizik od krvnih ugrušaka
• Ginekomastija: Povećanje dojki zbog pretvorbe testosterona u estrogen (aromatizacija)
• Akne i masna koža
• Smanjenje spermatogeneze: Egzogeni testosteron može smanjiti proizvodnju spermija – ne preporučuje se muškarcima koji planiraju začeće
• Kardiovaskularni rizici: Dugoročni podaci još nisu jednoznačni, ali muškarci s postojećim kardiovaskularnim bolestima trebaju poseban oprez

Kontraindikacije

Testosteronska terapija ne smije se primjenjivati kod:

• Raka prostate ili dojke
• Neliječene policitemije (hematokrit >54%)
• Teške srčane insuficijencije
• Neliječene apneje u snu
• Muškaraca koji planiraju začeće u bliskoj budućnosti

Praćenje tijekom terapije

Muškarci na testosteronskoj terapiji trebaju redovite kontrole:

• Prvih 3-6 mjeseci: Mjerenje razine testosterona, hematokrita, PSA-a
• Svakih 6-12 mjeseci: Redovite kontrole testosterona i hematokrita
• Godišnje: Digitalni rektalni pregled prostate (kod muškaraca >40 godina), procjena simptoma

Cilj je održati razine testosterona u srednjem normalnom rasponu (400-700 ng/dL), ne u višem dijelu referentnog intervala.

Alternativa ili dodatak: Promjena životnog stila

Za mnoge muškarce, optimizacija životnih navika može značajno poboljšati razinu testosterona bez farmakološke intervencije:

1. Gubitak težine

• Gubitak 5-10% tjelesne težine kod muškaraca s pretilošću može povećati testosteron za 50-100 ng/dL
• Fokus na smanjenje visceralne masti

2. Redovita tjelesna aktivnost

• Trening snage (otpor) pokazao se najučinkovitijim za stimulaciju testosterona
• Visokointenzivni intervalni trening (HIIT) također pruža koristi

Povezano: HIIT ili LISS? Znanstveni pogled na učinkovitost kardio treninga

3. Kvalitetan san

• Nedostatak sna (< 5 sati) može smanjiti testosteron za 10-15%
• Cilj: 7-9 sati kvalitetnog sna

4. Mediteranska prehrana

• Bogata nezasićenim masnim kiselinama, vlaknima, antioksidansima
• Smanjenje konzumacije prerađenih ugljikohidrata i šećera

Povezano: 14-dnevni mediteranski jelovnik za jesen

5. Upravljanje stresom

• Kronični stres povećava kortizol, što negativno utječe na testosteron
• Mindfulness, meditacija, hobiji

Zaključak: Individualizirani pristup

Testosteron kod muškaraca starijih od 40 godina nije "crno-bijela" tema. Dok prirodno opadanje razine hormona jest dio starenja, pravi nedostatak testosterona zahtijeva pažljivu medicinsku procjenu. Ne liječimo broj na laboratorijskom nalazu – liječimo simptome koji utječu na kvalitetu života.

Ključni koraci:

1. Ako imate simptome – razgovarajte s liječnikom
2. Dijagnostika mora biti temeljita (dva mjerenja, ujutro, uz procjenu simptoma)
3. Promjena životnog stila može biti prvak linije terapije, osobito kod pretilosti
4. Testosteronska terapija rezervirana je za muškarce s potvrđenim nedostatkom i simptomima
5. Redovito praćenje tijekom terapije je ključno za sigurnost

Konačna odluka o terapiji treba biti individualizirana, uzimajući u obzir dob, simptome, postojeća zdravstvena stanja, rizike i preferencije pacijenta. Konzultacija s endokrinologom ili urologom može pružiti dodatnu stručnost u složenijim slučajevima.

Literatura

1. Mulhall JP, Trost LW, Brannigan RE, et al. Evaluation and management of testosterone deficiency: AUA guideline. J Urol. 2018;200(2):423-432.