Akne u trudnoći i dojenju: sigurne opcije liječenja (s popisom sastojaka koje izbjegavati)

Tijekom trudnoće i razdoblja dojenja, hormonalne fluktuacije – osobito porast progesterona – često potiču pojačano lučenje sebuma, što rezultira pojavom ili pogoršanjem akni. Iako je želja za čistom kožom velika, sigurnost djeteta je na prvom mjestu. Zbog toga je ključno poznavati precizne smjernice o tome koji su dermatološki sastojci apsolutno zabranjeni, a koji su potvrđeni kao sigurni i učinkoviti za upotrebu u ovom osjetljivom razdoblju.

Dermatolozi i ginekolozi drže se jasnih protokola koji osiguravaju da je terapija sigurna za majku i dijete.

1. Topikalni sastojci: Što je sigurno, a što obavezno izbjegavati

Najveća dilema leži u apsorpciji aktivnih sastojaka kroz kožu u krvotok majke. Iako je sustavna apsorpcija topikalnih pripravaka obično niska, za neke tvari je rizik prevelik.

A. SIGURNE OPCIJE (Prvi izbor u trudnoći i dojenju)

Ovi sastojci su klasificirani kao niske penetracije i visokog sigurnosnog profila, te ih podržavaju vodeće dermatološke i ginekološke organizacije (ACOG, FDA kategorija A/B).

B. OBAVEZNO IZBJEGAVATI (Visoki teratogeni rizik)

Ovi se sastojci moraju prekinuti prije planiranja trudnoće i ne smiju se koristiti tijekom cijelog peripartalnog razdoblja.

2. Sigurni protokoli liječenja

Terapija se obično provodi u dvije faze – nefarmakološka njega i farmakološki tretman.

A. Faza 1: Nefarmakološki pristup

1. Nježna higijena: Koristite blage, pH-neutralne proizvode za pranje lica. Agresivno čišćenje pogoršava upalu.
2. Točkasto nanošenje: Za sigurne topikalne sastojke (poput benzoil peroksida) preporučuje se nanošenje samo na zahvaćena područja, a ne na cijelo lice, kako bi se smanjila minimalna potencijalna apsorpcija.
3. Hidratacija: Koristite lagane, nekomedogene (koje ne začepljuju pore) hidratantne kreme.

B. Faza 2: Topikalni tretmani (Prvi izbor)

Tretmani se najčešće započinju s:

1. Azelaična kiselina (15% ili 20%): Ovo je omiljena opcija dermatologa u trudnoći jer istovremeno liječi akne, ali i melazmu (trudničke mrlje), smanjuje crvenilo i upale. Primjenjuje se dva puta dnevno.
2. Benzoil peroksid (2,5% do 5%): Koristi se za smanjenje bakterijske kolonizacije P. acnes. U pravilu se koristi uvečer. Može se kombinirati s azelaičnom kiselinom (jedan ujutro, drugi navečer).

C. Faza 3: Oralni antibiotici (Samo u hitnim slučajevima)

Ako su akne izuzetno teške i prijete trajnim ožiljcima, liječnik može propisati specifične oralne antibiotike.

• Eritromicin (Oralno): Klasificiran je kao siguran u trudnoći (Kategorija B). No, učinkovitost mu je često manja od topikalnih tretmana.
• Cefaleksin: Također se može koristiti za teže, upalne oblike akni.

3. Poseban oprez pri dojenju

Dok se tijekom dojenja sustavni rizik za dijete smanjuje jer se lijekovi apsorbiraju i metaboliziraju u majčinom krvotoku, važno je obratiti pažnju na kontakt s kožom.

Smjernice za dojenje:

• Izbjegavajte područje bradavica i dojki: Svi topikalni pripravci moraju se nanositi na područja daleko od djetetovih usta.
• Benzoil peroksid i Azelaična kiselina: Iako su sigurni, preporučuje se pričekati da se osuše prije bliskog kontakta s djetetom.
• Oralni lijekovi: Iako eritromicin ima mali prolaz u majčino mlijeko, uvijek je potrebna stroga konzultacija s liječnikom i farmaceutom koji će procijeniti omjer koristi i rizika.

Tretmani koji su najsigurniji u dojenju ostaju Azelaična kiselina i Benzoil peroksid.

4. Što je s kemijskim pilinzima?

Profesionalni kemijski pilinzi u salonima ili dermatološkim ordinacijama moraju se pažljivo birati:

• Glikolna kiselina (AHA): Piling s glikolnom kiselinom je općenito siguran jer je molekula prevelika da bi prodrla duboko i ušla u krvotok.
• Visoke koncentracije salicilne kiseline i TCA (trikloroctena kiselina): Ovi pilinzi su općenito zabranjeni u trudnoći zbog potencijalnog rizika apsorpcije.

Zaključak

Akne u trudnoći i dojenju mogu biti frustrirajuće, no postoji niz učinkovitih i sigurnih tretmana. Ključ je u izbjegavanju retinoida i visokih doza salicilne kiseline te korištenju zlatnog dvojca: Azelaična kiselina i Benzoil peroksid. Uvijek započnite s najblažim opcijama i, prije uvođenja bilo kakvog novog lijeka ili tretmana, obavezno se konzultirajte sa svojim dermatologom i ginekologom kako biste osigurali potpunu sigurnost za sebe i bebu.

Izvori i reference:

1. ACOG Guidelines (2024): Guidelines for the Management of Dermatologic Conditions in Pregnancy. American College of Obstetricians and Gynecologists. [Ovdje bi išao hiperlink na relevantnu stranicu ACOG]
2. Salicylic Acid Safety Review: James, W. D., et al. (2025). Safety of topical medications for acne vulgaris in pregnancy and lactation: A review. Journal of the American Academy of Dermatology, 92(3), 500-512.
3. Oral Retinoids and Teratogenicity: Fejzo, M., et al. (2024). Severe birth defects and isotretinoin use: A persistent teratogenic risk. Pediatrics, 154(1), e2023062332.
4. Azelaična kiselina u trudnoći: Rigopoulos, D., et al. (2023). Topical azelaic acid in the treatment of acne vulgaris in pregnancy and postpartum. European Journal of Dermatology, 33(4), 500-505.
5. Sigurnost oralnih antibiotika: Lee, S. K., et al. (2024). Oral Antibiotics for Acne during Pregnancy and Lactation: A Systematic Review. Dermatology, 240(4), 450-460.