Dogovor o izmjenama Zakona o djelatnostima u zdravstvu: idemo prema zasebnim komorama i jasnijem statusu četiri struke

Hrvatski zdravstveni sustav već godinama balansira između rastuće potražnje za uslugama i ograničenih kapaciteta – osobito u dijagnostici i rehabilitaciji, gdje “nevidljivi” dio posla često odlučuje o brzini postavljanja dijagnoze, sigurnosti postupaka i kvaliteti oporavka.

U tom kontekstu, dana 19. prosinca 2025. objavljeno je da su Ministarstvo zdravstva RH i Hrvatska komora zdravstvenih radnika (HKZR) postigli dogovor o konačnom izgledu izmjena Zakona o djelatnostima u zdravstvu, s ciljem jačanja četiri ključne profesije i otvaranja puta prema zasebnim strukovnim komorama.

Zašto je ova tema važna upravo sada?

Dva su razloga posebno snažna:

1. Demografija: Hrvatska je ušla u razdoblje u kojem potrebe za zdravstvenim uslugama rastu brže od sustavnih kapaciteta: prema međunarodnim usporedbama, Hrvatska je 2024. imala 3.861.967 stanovnika, a udio populacije starije od 65 godina iznosio je 23%. To izravno povećava potražnju za laboratorijskim pretragama, slikovnom dijagnostikom, kontrolom rizika u okolišu te rehabilitacijom i radnom terapijom.
2. Resursi: Prema istom izvoru, ukupna potrošnja za zdravstvo po stanovniku u Hrvatskoj bila je 2.032 EUR u 2023., naspram prosječnog EU iznosa od 3.832 EUR. U sustavu s nižom potrošnjom po stanovniku, precizno definirane uloge, kompetencije i profesionalni standardi postaju ključni alat za racionalniju organizaciju rada i sigurnije pružanje skrbi.

Što se mijenja: četiri profesije u fokusu i mogućnost zasebnih komora

Prema dogovoru, izmjene Zakona imaju cilj jasnije i cjelovitije regulirati djelatnosti:

• Sanitarnog inženjerstva
• Medicinsko-laboratorijske dijagnostike
• Zdravstveno-radiološke tehnologije
• Radne terapije

Trenutačni okvir Zakona već navodi ove profesije, no najavljena izmjena ide korak dalje – prema preciznijem pozicioniranju i jačoj profesionalnoj infrastrukturi.

Ključna "novost": Zakonom bi po prvi put (uz sanitarne inženjere) bili jasno definirani i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, zdravstveno-radiološke tehnologije i radne terapije – što je važno za karijerne putanje, odgovornosti i standardizaciju kompetencija.

Razrada problematike: gdje je sustav “zapinjao”?

1. Neujednačeno prepoznavanje razina obrazovanja

Ako razina kvalifikacije nije jasno prepoznata u zakonu, posljedice se vide u “sivoj zoni”: neujednačenim pravilnicima ustanova, sporijem napredovanju ili nedovoljno jasnom razgraničenju odgovornosti unutar timova.

2. Jedna komora – više struka

HKZR danas okuplja ove struke, no model “krovne” komore može otežati da specifičnosti pojedine struke dobiju dovoljno snažan fokus. Zasebne komore trebale bi omogućiti ciljano postavljanje standarda i stručni nadzor.

3. Specifičnosti dijagnostike i rehabilitacije

• Laboratoriji i radiologija: "Usko grlo" često nije samo oprema, nego i dostupnost kvalificiranog kadra te protokoli sigurnosti.
• Radna terapija: Izazovi su vezani uz dostupnost usluge i standardizaciju uloga uslijed rasta kroničnih bolesti kod starije populacije.

Što bi građani mogli dobiti?

Ako se promjene provedu kvalitetno, očekivane koristi su:

• Jasniji profesionalni standardi i odgovornosti (preduvjet sigurnosti).
• Snažniji nadzor standarda rada.
• Sustavniji razvoj kadrova kroz kontinuiranu edukaciju.
• Vidljivije pozicioniranje profesija u zdravstvenim politikama.

Priopćenje prenosimo u cijelosti

POSTIGNUT DOGOVOR O IZMJENAMA ZAKONA O DJELATNOSTIMA U ZDRAVSTVU: PUT PREMA ZASEBNIM KOMORAMA I JAČANJU ČETIRI KLJUČNE ZDRAVSTVENE STRUKE

Nakon intenzivnih, argumentiranih i konstruktivnih razgovora s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske, postignut je dogovor o konačnom izgledu izmjena Zakona o djelatnostima u zdravstvu.

Izmjenama Zakona jasno i cjelovito regulira se djelovanje četiri važne zdravstvene profesije: djelatnosti sanitarnog inženjerstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, zdravstveno-radiološke tehnologije i radne terapije. Izmijenjeni Zakon stvara čvrst pravni okvir koji omogućuje osnivanje zasebnih strukovnih komora za svaku od navedenih profesija.

Posebno važna novina jest da će Zakonom po prvi put uz magistre/diplomirane sanitarne inženjere biti jasno definirani i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistri zdravstveno-radiološke tehnologije te magistri radne terapije. Time se osigurava priznavanje visoke razine obrazovanja, stručnih kompetencija i odgovornosti ovih zdravstvenih djelatnika.

Sudionici sastanka ispred Hrvatske komore zdravstvenih radnika:

• Mirjana Kučina, bacc. therap. occup. (Predsjednica HKZR i voditeljica SR za radnu terapiju)
• Katja Puljčan, univ. mag. med. lab. diag. (Dopredsjednica HKZR)
• Miroslav Bašić, bacc. radiol. tech. (Dopredsjednik HKZR)
• Doc. dr. sc. Bruno Cvetković, dipl. sanit. ing. (Dopredsjednik HKZR)

Predsjednica HKZR Mirjana Kučina, bacc. therap. occup.