Zdravlje na planini: priprema za visinske uvjete i sigurno planinarenje

Planinarenje je sve popularniji oblik rekreacije u Hrvatskoj. Od Medvednice do Velebita, naši planinski vrhovi privlače tisuće ljubitelja prirode svake godine. No planina, uz svoju ljepotu, nosi i zdravstvene izazove.

Visinska bolest, ozljede i iscrpljenost najčešće su poteškoće s kojima se planinari mogu susresti. Uz dobru pripremu i odgovorno ponašanje, rizici se mogu svesti na minimum.

Zašto je planina izazov za tijelo?

Na višim nadmorskim visinama zrak postaje rjeđi i sadrži manje kisika. Na 2500 metara ima ga čak 25 % manje nego na razini mora. To otežava disanje, povećava broj otkucaja srca i može uzrokovati akutnu planinsku bolest.

Osim toga, planinarenje zahtijeva fizički napor, nerijetko satima uzbrdo, uz promjenjive vremenske uvjete. Sunce, vjetar, hladnoća i nagle promjene vremena stavljaju dodatni stres na organizam.

Akutna planinska bolest

Simptomi se javljaju već nakon 6–12 sati boravka na visini iznad 2500 metara: glavobolja, mučnina, vrtoglavica, nesanica, gubitak apetita.

U težim slučajevima može doći do plućnog ili moždanog edema, što je životno ugrožavajuće stanje.

Prevencija:

• Postupno se penjati, bez naglih uspona.
• Spavati na nižim visinama nego što se penje tijekom dana.
• Piti dovoljno tekućine i izbjegavati alkohol.
• U slučaju simptoma – zaustaviti uspon i spustiti se.

Priprema kondicije

Planinarenje zahtijeva dobru tjelesnu spremu. Preporučuje se barem 2–3 puta tjedno baviti se aktivnošću koja jača izdržljivost: hodanje, trčanje, biciklizam ili plivanje.

Posebnu pažnju treba posvetiti:

• snazi nogu,
• stabilnosti zglobova,
• ravnoteži.

Vježbe snage, istezanje i joga mogu pomoći u prevenciji ozljeda.

Oprema spašava život

Prava planinarska oprema ključ je sigurnosti:

• Čvrste planinarske cipele s profiliranim đonom.
• Višeslojna odjeća – planinsko vrijeme je nepredvidivo.
• Ruksak s vodom, hranom i priručnim kompletom prve pomoći.
• Karta ili GPS uređaj.
• Zaštita od sunca – krema, sunčane naočale, šešir.

Prehrana i hidracija

Tijelo tijekom planinarenja troši puno energije. Potrebni su obroci bogati ugljikohidratima (voće, energetske pločice, orašasti plodovi).

Pijte redovito male količine vode. Dehidracija na planini ubrzava umor i povećava rizik od ozljeda. Alkohol i previše kave treba izbjegavati.

Najčešće ozljede

• Uganuti gležanj – zbog neravnog terena.
• Žuljevi – od loše obuće ili previše hodanja.
• Opekline od sunca – UV zrake su jače na visini.
• Padovi i poskliznuća – posebno na mokrim ili zaleđenim dionicama.

Prva pomoć i osnovne vještine samopomoći mogu spriječiti ozbiljnije posljedice.

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS)

HGSS redovito upozorava na nepripremljene planinare. Najčešći problemi su: neadekvatna obuća, podcjenjivanje rute i loša procjena vlastitih mogućnosti.

U slučaju nezgode, broj za pomoć je 112. Planinari trebaju ponijeti napunjeni mobitel i obavijestiti nekoga o planiranoj ruti.

Psihički aspekt

Planinarenje nije samo fizički izazov, već i psihološki. Dugi usponi, loše vrijeme ili nepredviđene situacije mogu izazvati stres. Dobro raspoloženje, timski duh i realna očekivanja jednako su važni kao i fizička spremnost.

Hrvatska nudi mnoštvo planinarskih staza različite težine: od obiteljskih šetnji po Medvednici, do zahtjevnih uspona na Velebitu i Dinari.

Bez obzira na razinu iskustva, pravila su ista – priprema, oprema i poštivanje prirode. Planina traži poštovanje, a zauzvrat daje nevjerojatnu nagradu – mir, ljepotu i osjećaj postignuća.

Planinarenje je izvrstan način očuvanja zdravlja i povezivanja s prirodom, ali zahtijeva ozbiljan pristup. Uz dobru pripremu, odgovorno ponašanje i poštivanje sigurnosnih pravila, rizici se svode na minimum.