Uvođenje jedinične terapije u 14 bolnica donosi promjene: bolja sigurnost, manje otpada

Ministarstvo zdravstva objavilo je da je sustav jedinične terapije već uveden u 14 bolnica u RH, a cilj je do sredine 2026. imati ga u 40. Sustav donosi precizne doze, smanjenje pogrešaka i značajne uštede.
Uvođenje jedinične terapije u 14 bolnica donosi promjene: bolja sigurnost, manje otpada
Ministarstvo zdravstva RH objavilo je da je novi sustav jedinične terapije već isporučen u 14 bolnica diljem zemlje. (Index.hr) Sustav je dio projekta digitalizacije bolničke ljekarne financiranog sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), vrijedan 22,6 milijuna eura.
Što je jedinična terapija?
Jedinična terapija znači da lijek pacijent dobije u točno propisanoj dozi, u precizno označenom pakiranju i u unaprijed određenom vremenu. Cilj je smanjenje pogrešaka u primjeni lijekova, bolja kontrola troškova i manje otpada. (PlivaZdravlje)
Gdje je uveden i što se planira?
Već 14 bolnica ima dostavljen sustav. Među njima su Klinička bolnica Dubrava, KB Merkur, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Klinika za psihijatriju Vrapče, te opće bolnice u Bjelovaru, Karlovcu i Zadru, kao i Specijalna bolnica Varaždinske Toplice.
Cilj je da do sredine 2026. godine sustav bude uveden u 40 bolnica diljem Hrvatske. (Index.hr)
Prednosti za pacijente i bolnice
Implementacija jedinične terapije donosi nekoliko koristi:
- Sigurnost pacijenata – manja mogućnost pogrešaka u doziranju i bolja identifikacija lijeka.
- Preciznost i transparentnost – svaka primjena lijeka prati se evidencijom, što olakšava kontrolu i analizu.
- Smanjenje otpada lijekova – procjenjuje se smanjenje gubitka lijekova na 8–12 % u odnosu na dosadašnji model. (PlivaZdravlje)
- Ušteda troškova – racionalnija potrošnja znači niži trošak za bolnice i državni sustav.
- Olakšani rad osoblja – digitalni sustavi omogućuju automatizaciju dijela posla i rasterećuju medicinsko osoblje.
Izazovi i što treba paziti
Iako sustav ima prednosti, postoje i izazovi:
- Edukacija osoblja – farmaceuta, liječnika i sestara – za pravilnu upotrebu.
- Integracija softvera u bolničke informatičke sustave.
- Redovita kontrola zaliha i točnosti isporuke.
- Transparentno izvještavanje o uštedama i otpadu lijekova.
Kako ovo utječe na pacijente?
Pacijenti u bolnicama koje već imaju sustav dobit će točnije doze, bržu pripremu terapije i manje odlaganja. Za njih se procedura neće znatno promijeniti, ali sigurnost i dosljednost terapije bit će veća.
Plan za budućnost
Nakon uvođenja u 14 bolnica, planirano je širenje na još 26 bolnica do 2026. Ministarstvo zdravstva ističe da su zemlje koje su već implementirale ovaj model postigle mjerljive rezultate: manji broj pogrešaka i veće uštede. Hrvatska tim korakom ide prema modernijem i sigurnijem zdravstvenom sustavu.
Imate prijedlog, ideju, prigovor ili ste uočili grešku? Javite nam se ovdje.