Intervju dr. sc. Mirela Marić: „Debljina je bolest, a nutricionizam novog doba zahtijeva multidisciplinaran pristup"

Doktorica znanosti, nutricionistica s više od dva desetljeća iskustva, televizijsko lice poznato iz showa „Život na vagi" – dr. sc. Mirela Marić jedna je od najprepoznatljivijih hrvatskih stručnjakinja za prehranu.

S dugogodišnjim iskustvom u vrhunskim poliklinikama, doktoratom iz područja alergija i snažnom medijskom prisutnošću, Mirela je postala sinonim za moderni nutricionizam.

Za Zdravlje24.info razgovarali smo o promjeni svijesti o prehrani u Hrvatskoj, najčešćim greškama u dijetama, ulozi crijevne mikrobiote, hormonalnoj ravnoteži i zašto ne postoje brza rješenja za dugoročne rezultate.

Put do nutricionizma novog doba

Kako je izgledao vaš put do nutricionizma i koje su bile ključne prekretnice u karijeri?

Moj put u nutricionizam započeo je nakon završetka gimnazije i upisivanjem studija nutricionizma unutar biomedicinskih znanosti, nakon čega sam se usavršavala i specijalizirala za sve dalje.

Ključne prekretnice u mojoj karijeri uključuju ulazak u znanstveno i akademsko okruženje, stjecanje titule doktora znanosti i aktivnije uključivanje u cijeli znanstveno-istraživački rad, rad u vrhunskim poliklinikama svakodnevno s jako puno pacijenata unutar ambulanti, te dugogodišnji javni nastup na mnogim TV emisijama, showovima, raznim društvenim mrežama i medijima, koji je pridonio mojoj prepoznatljivosti kao nutricionistice nutricionizma novog doba.

Doktorat o alergijama: zašto je to važno za svakodnevnu prehranu

Vaš doktorat bavio se alergijskim potencijalom voća i povrća. Možete li nam reći više o tom istraživanju i njegovoj praktičnoj primjeni?

Tema mog doktorata bila je „Procjena alergijskog potencijala voća i povrća u funkciji proizvodnih procesa". U ovom istraživanju analizirala sam koje namirnice mogu izazvati alergije.

Praktična primjena ovog istraživanja važna je jer pomaže ljudima da prepoznaju koje namirnice bi trebali izbjegavati i kako ih zamijeniti u svakodnevnoj prehrani, jer su alergije jako u porastu, a nikada nismo više pazili na prehranu.

Promjena svijesti o prehrani – napredak i izazovi

Kako se promijenila svijest o prehrani i debljini u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina?

Svi smo svjesni da se u posljednjih 20 godina svijest o prehrani i debljini u Hrvatskoj značajno povećala i promijenila. Ljudi su postali više informirani i otvoreniji za savjete koje nutricionisti nude, što je pozitivno utjecalo na njihov odnos prema zdravlju.

Nažalost, sve je više debljine kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, što zahtijeva puno ozbiljniji i multidisciplinaran pristup debljini, jer je debljina bolest.

Gdje najčešće „zapnemo" u promjeni prehrane

Koji su najčešći problemi s kojima se susrećete u radu s pacijentima?

U praksi najčešće zapnemo u prehrambenim navikama i psihološkim aspektima. Kada radim s pacijentima, prvo se fokusiram na njihove prehrambene navike uz mnoge zdravstvene dijagnoze, kako bismo zajedno radili na poboljšanju.

Najteže je mijenjati navike i djelovati preventivno, a to je upravo posao nutricionista.

Tri najčešće greške u dijetama

Koje greške ljudi najčešće rade kada odluče promijeniti prehrambene navike?

Kada ljudi odluče krenuti na promjenu prehrambenih navika, često griješe na nekoliko načina:

• Ekstremna restrikcija – drastično smanjenje unosa hrane.
• Očekivanje brzih rezultata – nerealna očekivanja u kratkom roku.
• Ignoriranje važnosti mentalnog zdravlja – zanemarivanje psiholoških aspekata prehrane.

Kako bi izbjegli ove greške, važno je postavljati realne ciljeve i raditi postepene promjene, uz stalnu kontrolu i praćenje svih promjena.

Nutricionistička poruka koju bi trebao čuti svaki pacijent

Koju bi minimalno nutricionističku poruku svaki zdravstveni radnik trebao poslati svojim pacijentima?

Svaki zdravstveni radnik trebao bi pacijentima poslati minimum nutricionističke poruke koja se fokusira na važnost uravnotežene prehrane – naglasak na mediteransku prehranu, redovite tjelesne aktivnosti i hidrataciju.

Crijevna mikrobiota: 70–80 % imuniteta polazi iz crijeva

Koliko je važna crijevna mikrobiota za naše zdravlje i tjelesnu težinu?

Danas znamo da zdrava mikrobiota može pomoći u regulaciji tjelesne težine, ali postoje i područja koja su još uvijek u fazi istraživanja, kao što je povezanost između mikrobiote i raznih bolesti.

U svakom slučaju, jako je važno imati dobre bakterije u crijevima, jer oko 70–80 % imuniteta polazi iz naših crijeva.

Koji je vaš stav o probioticima?

Probiotici imaju svoje benefite, posebno u probavnom zdravlju. Kada se uzimaju u odgovarajućoj količini, djeluju povoljno na zdravlje, posebno na naša crijeva i imunitet.

Koje tri promjene u prehrani biste preporučili za poboljšanje zdravlja crijevne mikrobiote?

Ako želimo poboljšati zdravlje crijevne mikrobiote, tri najvažnije promjene u prehrani uključuju:

• Povećanje unosa vlakana
• Uključivanje fermentiranih namirnica
• Smanjenje procesuirane hrane

Dodaci prehrani: temelj je pravilna prehrana

Kako pristupate pacijentima koji već uzimaju nekoliko dodataka prehrani?

Kada pacijent već uzima nekoliko dodataka prehrani, prvo pitam o razlozima za njihovo uzimanje. Na temelju njihove prehrambene navike i zdravstvenih potreba, odlučujem što ostaviti, a što ukinuti.

Za suplemente postoje odobrene zdravstvene tvrdnje i vrijeme uzimanja pojedinih suplemenata u određenom godišnjem dobu, te njihove količine. Pravilna prehrana je temelj zdravlja, a suplementi su samo dodatak našoj uravnoteženoj prehrani.

Koji su potencijalni rizici nekritičnog uzimanja visokih doza vitamina C i drugih suplemenata?

Potencijalni rizici uključuju probavne probleme, veću mogućnost stvaranja bubrežnih kamenaca jer se vitamin C u tijelu dijelom pretvara u oksalat, povećanu apsorpciju željeza, te druge nuspojave koje mogu nastati.

Žene i hormoni: prehrana kao ključni regulator

Koliko se pristupi prehrani razlikuju kod žena u različitim životnim fazama?

Važno je razumjeti da se pristupi prehrani razlikuju kod žena u različitim životnim fazama, poput reproduktivne dobi, perimenopauze i postmenopauze, zbog hormonalnih promjena.

Jako je važno osvijestiti da je prehrana jedan od ključnih regulatora hormonalne ravnoteže, jer svaki obrok šalje signal hormonima sitosti, stresa, spolnim hormonima i hormonima štitnjače. Hormone najviše remete:

• Restriktivne dijete
• Neredoviti obroci
• Manjak masti
• Previše šećera
• Kronični stres

Što biste savjetovali ženama s PCOS-om vezano uz prehranu?

Žene s PCOS-om često griješe u prehrani, a to se može relativno brzo ispraviti uz pravilnu edukaciju o uravnoteženom unosu proteina (20–30 g), zdravih masti i puno vlakana.

Prehrana kod PCOS-a ima ogroman utjecaj jer izravno djeluje na inzulin, androgene, ovulaciju i upalu. Međutim, male, dosljedne promjene rade veliku razliku i djeluju preventivno.

Sportski nutricionizam za „obične" ljude

Mogu li se smjernice iz sportskog nutricionizma primijeniti na rekreativce?

Mnoge smjernice iz sportskog nutricionizma mogu se prenijeti na „obične" ljude koji se sportom bave rekreativno. Fokus mora biti na uravnotežene obroke i pravilnu hidrataciju, uz svakodnevnu fizičku aktivnost.

Post i detoks: mitovi i stvarnost

Kakav je vaš stav o postu i detoks programima?

Post i detoks programi mogu biti korisni u određenim situacijama, ali nisu za svakoga i često se pogrešno koriste, pa u nekim situacijama prekomjerni post može biti štetan i kontraproduktivan.

Tijelo se već samo detoksicira preko: jetre, bubrega, crijeva, pluća i kože. Razne detoks-kure, sokovi i čajevi ne čiste toksine – to je samo mit. Kao što ni post nije detoks, nego metabolički alat kojim npr. postižemo bolju osjetljivost na inzulin, manje stalnog grickanja i lakšu kontrolu kalorija.

Digitalne navike i njihov utjecaj na zdravlje

Kako loše navike poput kasno noćnog grickanja i doom-scrollinga utječu na težinu i zdravlje?

Loše navike poput kasno noćnog grickanja i doom-scrollinga mogu negativno utjecati na težinu i zdravlje. Nekada naše tijelo ne prepoznaje jesmo li gladni ili žedni, pa je jako bitno da smo kroz dan više hidrirani – unosimo oko 2–3 litre tekućine – da navečer nemamo samo potrebu nešto jesti, nego i piti ako nismo stigli kroz dan popiti dovoljno tekućine.

Preporučujem postavljanje vremena za korištenje mobitela i razvijanje zdravih navika opuštanja prije spavanja.

Za kraj: jedna poruka čitateljima Zdravlje24.info

Koja je najvažnija poruka koju biste željeli prenijeti našim čitateljima?

Ako bih trebala dati jedan savjet pacijentima, to bi bilo fokusiranje na dugoročne promjene u prehrani i raditi na rezultatima postepeno. Ne postoje brza rješenja koja mogu dati dugoročne rezultate.