Prevencija dijabetesa tipa 2: male promjene koje čuvaju vaše zdravlje

Dijabetes tipa 2 danas je jedna od najraširenijih kroničnih bolesti u svijetu. Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), više od 530 milijuna ljudi živi s ovom bolešću, a broj oboljelih stalno raste. Hrvatska, nažalost, prati taj trend – procjenjuje se da više od 500 tisuća građana ima dijabetes, a mnogi ni ne znaju da ga imaju. (HZJZ)

Dobra vijest je da se dijabetes tipa 2 može u velikoj mjeri spriječiti. Stručnjaci procjenjuju da bi se čak 80 % slučajeva moglo izbjeći zdravijim načinom života. Male promjene u svakodnevnim navikama mogu značiti veliku razliku.

Što je dijabetes tipa 2?

Dijabetes tipa 2 je metabolička bolest kod koje tijelo ne koristi učinkovito inzulin – hormon koji regulira razinu šećera u krvi. Posljedica je povišena glukoza u krvi, što s vremenom oštećuje krvne žile, živce i organe.

Za razliku od dijabetesa tipa 1, koji je autoimuna bolest i javlja se uglavnom u djetinjstvu, tip 2 uglavnom pogađa odrasle osobe, premda se sve češće pojavljuje i kod djece zbog pretilosti i sjedilačkog načina života.

Rizični čimbenici

Neki čimbenici rizika se ne mogu promijeniti, ali mnogi ovise o načinu života. Najvažniji su:

• Prekomjerna tjelesna masa i pretilost – osobito masno tkivo oko struka.
• Nedostatak tjelesne aktivnosti – sjedilački način života.
• Nezdrava prehrana – puno šećera, bijelog brašna i masne hrane.
• Dob – rizik raste nakon 45. godine života.
• Obiteljska anamneza – ako roditelji ili braća/sestre imaju dijabetes.
• Gestacijski dijabetes u trudnoći – povećava rizik od kasnijeg razvoja tipa 2.

Kako prepoznati predijabetes?

Predijabetes je stanje u kojem je šećer u krvi viši od normalnog, ali još nije dovoljno visok za dijagnozu dijabetesa. Osobe s predijabetesom često nemaju simptome, no rizik od razvoja bolesti i kardiovaskularnih problema je povećan.

Dobra vijest je da se promjenama životnog stila predijabetes često može potpuno preokrenuti.

Male promjene – veliki učinci

Prehrana

• Smanjite unos šećera i rafiniranih ugljikohidrata – izbjegavajte gazirana pića, slatkiše i bijelo brašno.
• Birajte integralne žitarice – zob, smeđa riža, integralna tjestenina.
• Više povrća i voća – barem pet porcija dnevno.
• Zdrave masti – maslinovo ulje, orašasti plodovi, riba.
• Kontrola porcija – pazite na veličinu obroka i jedite polako.

Tjelesna aktivnost

• Najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno – brza šetnja, vožnja bicikla, plivanje.
• Vježbe snage dva puta tjedno – povećavaju osjetljivost na inzulin.
• Uključite kretanje u svakodnevicu – penjanje stepenicama, hodanje do posla, vrtlarenje.

Tjelesna masa

Gubitak od samo 5–7 % tjelesne mase može značajno smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 kod osoba s prekomjernom težinom.

Važnost redovitih pregleda

Osobe iz rizičnih skupina trebale bi redovito kontrolirati razinu glukoze u krvi. Jednostavan test krvi može otkriti povišene vrijednosti na vrijeme. Preporuka je da svi odrasli stariji od 45 godina naprave probir, a ranije ako imaju druge rizične čimbenike.

Prema podacima CroDiab registra, u Hrvatskoj se svake godine otkrije više od 40 tisuća novih slučajeva dijabetesa. Velik dio njih mogao se spriječiti promjenama životnog stila. HZJZ i dijabetološka društva redovito provode kampanje poput “Dijabetes pod kontrolom” i obilježavaju Svjetski dan dijabetesa (14. studenog) kako bi educirali građane.

Unatoč tome, svijest je i dalje nedovoljna – mnogi građani odlaze na preglede tek kada se pojave komplikacije.

Psihološki aspekt

Prevencija dijabetesa nije samo stvar hrane i kretanja. Stres i manjak sna također povećavaju rizik. Hormoni stresa potiču lučenje glukoze u krvi i povećavaju apetit. Redovito spavanje (7–9 sati) i tehnike opuštanja mogu biti jednako važni kao i zdrava prehrana.

Djeca i mladi

Sve češće se dijabetes tipa 2 pojavljuje i kod mladih. Prevencija u djece uključuje zdrave školske obroke, ograničavanje vremena pred ekranom i poticanje sporta. Roditelji su ključni primjer – djeca uče kroz imitaciju.

Dijabetes tipa 2 nije neizbježna sudbina. Male promjene – više kretanja, manje šećera, zdrava prehrana i redoviti pregledi – mogu spriječiti bolest i očuvati zdravlje. Prevencija je najjače oružje koje imamo, a najbolje vrijeme za početak je danas.