Mentalno zdravlje u fokusu: kako prepoznati prve znakove stresa i depresije

U posljednjih desetak godina mentalno zdravlje postalo je jedna od najvažnijih tema u javnom zdravstvu. Hrvatska nije iznimka – prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sve je više građana koji se suočavaju s anksioznošću, depresijom i kroničnim stresom. Pandemija, gospodarske nesigurnosti i ubrzan tempo života dodatno su pogoršali situaciju.

Prepoznavanje prvih znakova stresa i depresije od presudne je važnosti. Što ranije reagiramo, to je veća šansa da spriječimo razvoj težih poremećaja i očuvamo kvalitetu života.

Što je stres?

Stres je prirodna reakcija tijela na zahtjevne situacije. U malim količinama može biti koristan – pomaže nam da se fokusiramo, reagiramo i savladamo izazove. No problem nastaje kada stres postane kroničan, kada traje tjednima ili mjesecima, bez mogućnosti oporavka.

Kronični stres dovodi do iscrpljivanja organizma i može uzrokovati: povišen krvni tlak, probavne smetnje, nesanicu, smanjen imunitet i poremećaje raspoloženja.

Što je depresija?

Depresija je ozbiljan mentalni poremećaj koji se očituje dugotrajnim osjećajem tuge, gubitkom interesa za aktivnosti koje su prije veselile, smanjenom energijom i teškoćama u koncentraciji. Nije isto što i prolazna tuga.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), depresija pogađa više od 280 milijuna ljudi u svijetu i jedan je od vodećih uzroka nesposobnosti za rad. U Hrvatskoj se procjenjuje da 6–7 % stanovništva ima simptome depresije u nekom razdoblju života. (HZJZ)

Kako prepoznati prve znakove stresa?

• Česte glavobolje ili bolovi u mišićima
• Problemi sa spavanjem (nesanica ili pretjerano spavanje)
• Stalna napetost i nervoza
• Poteškoće u koncentraciji
• Česte probavne tegobe
• Osjećaj da „nema dovoljno vremena za ništa“

Kako prepoznati prve znakove depresije?

• Osjećaj tuge ili praznine koji traje dulje od dva tjedna
• Gubitak interesa za društvo i aktivnosti
• Umor i iscrpljenost bez razloga
• Smanjen apetit ili, obrnuto, prejedanje
• Problemi s koncentracijom i pamćenjem
• Misli o bezvrijednosti ili krivnji

Ako se više simptoma ponavlja kroz dulje vrijeme, važno je potražiti stručnu pomoć.

Hrvatska praksa – gdje tražiti pomoć?

U Hrvatskoj postoje različite razine pomoći:

• Liječnici obiteljske medicine – prvi kontakt, mogu procijeniti simptome i dati uputnicu.
• Psiholozi i psihoterapeuti – nude savjetovanje i terapiju razgovorom.
• Psihijatri – uključuju se u težim slučajevima, propisuju terapiju lijekovima.
• Savjetovališta i linije pomoći – poput Plavog telefona ili Hrabrog telefona za mlade.

Nažalost, stigma je i dalje prisutna, pa mnogi ljudi odgađaju traženje pomoći. Stručnjaci naglašavaju da odlazak psihologu treba biti jednako normalan kao odlazak zubaru.

Prevencija stresa i depresije

Prevencija se temelji na usvajanju zdravih životnih navika i stvaranju otpornosti na izazove:

• Redovita tjelesna aktivnost – dokazano smanjuje stres i poboljšava raspoloženje.
• Zdrava prehrana – balansirana prehrana s dovoljno omega-3 masnih kiselina, vitamina B skupine i proteina.
• San – 7–9 sati sna svake noći.
• Tehnike opuštanja – meditacija, joga, vježbe disanja.
• Društvena podrška – razgovor s obitelji i prijateljima, uključivanje u zajednicu.
• Postavljanje granica – znati reći „ne“ kada su zahtjevi preveliki.

Djeca i mladi

Sve više mladih u Hrvatskoj suočava se s problemima mentalnog zdravlja. Prema istraživanju HZJZ-a, oko 20 % adolescenata izvještava o simptomima depresije ili anksioznosti. Rani znakovi kod djece uključuju povlačenje, promjene u školskom uspjehu i promjene u ponašanju.

Roditelji i nastavnici imaju ključnu ulogu u prepoznavanju problema i pružanju podrške.

Mentalno zdravlje na radnom mjestu

Stres na poslu jedan je od glavnih uzroka psihičkih problema. Prekovremeni rad, nesigurni ugovori i loši međuljudski odnosi povećavaju rizik. Poslodavci mogu pomoći kroz fleksibilno radno vrijeme, timsku podršku i programe brige o zaposlenicima.

Zdrav radni okoliš znači i produktivnije zaposlenike.

Kada potražiti stručnu pomoć?

• Kada simptomi traju dulje od dva tjedna
• Kada ometaju svakodnevno funkcioniranje
• Kada postoje misli o samoozljeđivanju ili suicidalne misli

U tim slučajevima potrebno je odmah potražiti pomoć stručnjaka. Rano liječenje znatno poboljšava prognozu.

Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko. Rano prepoznavanje znakova stresa i depresije može spasiti život. Prevencija počinje usvajanjem zdravih navika, podrškom obitelji i zajednice, ali i promjenama u društvu. Hrvatska ima sve više resursa za mentalno zdravlje – potrebno je da ih građani iskoriste bez straha i predrasuda.