Cijepljenje odraslih: koja cjepiva zaboravljamo nakon djetinjstva

Cijepljenje većina ljudi povezuje s djetinjstvom — s knjižicom, kalendarom i redovitim posjetima pedijatru. No zaštita koju smo tada stekli s vremenom slabi, a u odrasloj dobi pojavljuju se novi rizici i nova cjepiva. Neka od njih treba obnavljati, neka su preporučena tek u određenoj dobi ili kod kroničnih bolesti, a za dio njih ni ne znamo da su nam dostupni — ponekad i besplatno.

Zaštita ne traje zauvijek

Neka cjepiva daju doživotnu zaštitu, druga slabe nakon nekoliko godina ili desetljeća. Uz to, s godinama slabi i sam imunološki sustav, pa infekcije koje mlada osoba prebrodi bez problema kod starijih mogu završiti bolnicom.

Zato se preporuke za cijepljenje odraslih ne temelje samo na dobi, nego i na zdravstvenom stanju. Kronične bolesti — srčane, plućne, bubrežne, jetrene ili šećerna bolest — čine osobu ranjivijom, i upravo su te skupine u središtu preporuka.

Tetanus: cjepivo koje se najčešće zaboravlja

Ako postoji jedno cjepivo koje odrasli redovito zaborave, to je tetanus. Bakterija koja ga uzrokuje živi u zemlji i prašini i ulazi kroz ranu, čak i sasvim malu — ubod trnom pri radu u vrtu dovoljan je.

Zaštitu od tetanusa treba obnavljati otprilike svakih deset godina. Mnogi odrasli ne znaju kada su zadnji put primili cjepivo, a upravo im ono može zatrebati u trenutku ozljede.

Tetanus je bolest visoke smrtnosti, ali gotovo posve spriječiva cjepivom. Ako se ozlijedite, a niste sigurni kad ste zadnji put docijepljeni, liječnik će prema procjeni rizika dati cjepivo — no bolje je do toga i ne dovesti se, nego obnavljati zaštitu redovito.

Posebno su izloženi ljudi koji rade sa zemljom — vrtlari, poljoprivrednici, građevinari — ali i svatko tko se ozlijedi na otvorenom. Za razliku od mnogih zaraznih bolesti, tetanus se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, pa nas ne štiti kolektivni imunitet: jedina zaštita je vlastito, ažurno cijepljenje. Zato je vrijedno pri sljedećem posjetu liječniku jednostavno pitati kada ste zadnji put bili docijepljeni.

Pregled: što odrasli trebaju

Popis nije potpun ni jednak za svakoga — konačnu preporuku uvijek daje liječnik, prema dobi, bolestima i načinu života.

Pneumokok: važan, a slabo poznat

Pneumokok je bakterija koja uzrokuje upalu pluća, ali i teške infekcije poput sepse i upale moždanih ovojnica. Kod starijih i kroničnih bolesnika te infekcije mogu biti smrtonosne.

U Hrvatskoj je cijepljenje protiv pneumokoka besplatno za osobe s kroničnim bolestima — srčanim, plućnim, bubrežnim i jetrenim, kao i za osobe sa šećernom bolešću i drugim stanjima koja slabe obranu organizma.

Drugim riječima, ako imate astmu, šećernu bolest, bubrežnu bolest ili masnu jetru u uznapredovalom stadiju, vjerojatno spadate u skupinu kojoj se cjepivo preporučuje — a mnogi to nikad ne saznaju jer se o tome jednostavno ne razgovara na pregledu.

HPV: prilika koju mnogi propuste

Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa štiti od raka vrata maternice, ali i od nekoliko drugih zloćudnih bolesti te genitalnih bradavica — i kod žena i kod muškaraca.

U Hrvatskoj je besplatno i dobrovoljno za sve osobe od 9. do 25. godine, a provodi se u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, bez uputnice. Zaštita je dugotrajna: u dosadašnjem praćenju nije se pokazala potreba za dodatnim dozama.

Mnogi mladi odrasli propuste tu priliku jednostavno zato što ne znaju da još uvijek imaju pravo na besplatno cijepljenje.

Gripa i sezonska cjepiva

Cijepljenje protiv gripe preporučuje se svake sezone, jer se virus mijenja, a zaštita slabi. Najvažnije je za starije osobe, kronične bolesnike, trudnice i zdravstvene radnike; što je novo u pojedinoj sezoni, prati tekst o sezonskom cijepljenju rizičnih skupina.

Uz gripu, za starije i kronične bolesnike sve je važniji i RSV, virus koji je dugo bio zanemarivan kao „dječja bolest", a kod odraslih zna izazvati teške upale pluća; o tome piše tekst o RSV-u kod odraslih. Kako pojedina sezona gripe zna biti nepredvidiva, pokazuje i tekst o supergripi i njezinim rizicima.

Herpes zoster: bolni „pojas"

Herpes zoster, poznat i kao pojasasti herpes, nastaje ponovnim buđenjem virusa vodenih kozica koji nakon preboljele bolesti ostaje u tijelu. Javlja se kao bolan osip, a kod dijela bolesnika ostavlja dugotrajnu, tešku bol i nakon što osip prođe.

Rizik raste s godinama i kod oslabljenog imuniteta. Cjepivo postoji i u nas se preporučuje osobama s posebno oslabljenom obranom, primjerice onima na biološkoj terapiji. Ako spadate u rizičnu skupinu, o toj mogućnosti vrijedi pitati liječnika.

Prije putovanja

Putovanja u udaljene krajeve mogu tražiti dodatna cjepiva — protiv hepatitisa, trbušnog tifusa, žute groznice i drugih bolesti, ovisno o odredištu. Planirati ih treba nekoliko tjedana unaprijed, jer zaštita ne nastupa odmah. Praktične savjete donosi tekst o putovanjima i zdravlju.

Nuspojave: što je normalno

Strah od nuspojava jedan je od najčešćih razloga oklijevanja. Vrijedi znati što je uobičajeno, a što nije.

Blage reakcije su česte i znak da imunološki sustav radi: bolnost, crvenilo ili oteklina na mjestu uboda, blaga vrućica, umor ili glavobolja. Prolaze u dan ili dva i ne traže liječenje osim, po potrebi, lijeka protiv bolova.

Ozbiljne reakcije iznimno su rijetke. Zato se nakon cijepljenja preporučuje ostati petnaestak minuta u ambulanti, gdje se rijetka alergijska reakcija može odmah zbrinuti. Osobe koje su ranije imale tešku reakciju na neko cjepivo trebaju to obavezno reći liječniku prije cijepljenja.

Važno je razlikovati i vremensku podudarnost od uzroka: ako se nešto dogodi nakon cijepljenja, ne znači nužno da se dogodilo zbog njega. Upravo na toj zabuni počiva velik dio dezinformacija koje kruže mrežama.

Česte zablude

• „Cijepljen sam u djetinjstvu, to je gotovo." Zaštita od nekih bolesti, poput tetanusa, s vremenom slabi.
• „Cjepivo protiv gripe izaziva gripu." Cjepivo ne sadrži živi virus koji bi mogao izazvati bolest; blaga reakcija poput bolnosti ruke ili umora nije gripa.
• „Zdrav sam, meni ne treba." Upravo zdravi ljudi šire infekcije prema onima koji ih teško podnose.
• „Prekasno je za HPV nakon dvadesete." U nas je cijepljenje besplatno sve do 25. godine.

Kako do cjepiva

Prvi korak je razgovor s liječnikom obiteljske medicine, koji zna vašu povijest bolesti i može procijeniti što vam je potrebno. Cijepljenje se provodi kod obiteljskog liječnika ili u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo.

Korisno je i sačuvati podatke o primljenim cjepivima — mnogi odrasli nemaju pojma što su i kada primili, a taj podatak bitno olakšava odluku, osobito kod ozljede ili prije putovanja.

Cijepljenje odraslih jedna je od najjednostavnijih i najisplativijih preventivnih mjera koje postoje. Nekoliko minuta u ambulanti može spriječiti bolest koja bi trajala tjednima — ili gore.

Literatura

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo — Preporuke za cijepljenje odraslih osoba protiv pneumokoka. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/preporuke-za-cijepljenje-odraslih-osoba-protiv-pneumokoka/
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo — Cijepljenje protiv HPV-a, gripe, COVID-19 i pneumokoka. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/cijepljenje-protiv-hpv-a-bez-narucivanja-i-najave/
• Ministarstvo zdravstva RH — Provedbeni program obveznog cijepljenja. Dostupno na: https://zdravlje.gov.hr/
• ECDC — Vaccine Scheduler. Dostupno na: https://vaccine-schedule.ecdc.europa.eu/