Što je depresija?
Depresija je poremećaj raspoloženja koji uzrokuje trajan osjećaj tuge, praznine i gubitak interesa za aktivnosti koje su prije pružale zadovoljstvo. Za razliku od povremene potištenosti, depresija traje tjednima i ometa svakodnevno funkcioniranje — posao, odnose i brigu o sebi.
Depresija nije znak slabosti niti nešto što se može jednostavno 'otresti'. Riječ je o zdravstvenom stanju s biološkim, psihološkim i društvenim uzrocima, koje se kod velike većine ljudi uspješno liječi psihoterapijom, lijekovima ili njihovom kombinacijom.
Simptomi
Za dijagnozu simptomi traju najmanje dva tjedna i prisutni su gotovo svakodnevno.
- Trajno sniženo raspoloženje ili tuga
- Gubitak interesa i zadovoljstva
- Poremećaji sna (nesanica ili prekomjerno spavanje)
- Promjena apetita i tjelesne težine
- Umor, osjećaj bezvrijednosti i krivnje
- Otežana koncentracija i, u težim slučajevima, misli o smrti
Uzroci i čimbenici rizika
Depresija obično nastaje spletom čimbenika, a ponekad je isprepletena s kroničnim stresom i iscrpljenošću — kao kod mentalne iscrpljenosti mlađih generacija.
- Biološki i genetski čimbenici te promjene u kemiji mozga
- Stresni životni događaji (gubitak, trauma)
- Kronične bolesti i bolovi
- Zlouporaba alkohola i psihoaktivnih tvari
- Društvena izolacija
Dijagnoza
Dijagnozu postavlja liječnik ili psiholog razgovorom i procjenom simptoma, uz isključivanje tjelesnih uzroka.
- Klinički razgovor i upitnici za procjenu raspoloženja
- Procjena trajanja i težine simptoma
- Krvne pretrage radi isključivanja npr. bolesti štitnjače
Liječenje
Liječenje se zajednički bira prema težini simptoma, trajanju, riziku, prethodnom iskustvu i preferencijama osobe. Za manje tešku depresiju prvo se često nude manje intenzivne psihološke i psihosocijalne mogućnosti; antidepresiv nije rutinski prvi izbor osim ako ga osoba preferira ili postoje drugi razlozi.
- Vođena samopomoć, bihevioralna aktivacija, kognitivno-bihevioralna terapija, grupna tjelovježba ili druge preporučene psihološke intervencije
- Za više tešku depresiju psihoterapija, antidepresiv ili njihova kombinacija prema potrebama i preferencijama
- Rana kontrola nakon početka liječenja te praćenje nuspojava i suicidalnih misli
- Antidepresiv ne prekidati naglo; dozu postupno smanjivati uz dogovor s liječnikom
- Redovit san, kretanje, dnevna struktura i socijalna podrška kao dodatak, ne zamjena za potrebno liječenje
- Hitna procjena kod neposrednog rizika samoozljeđivanja, psihotičnih simptoma ili nemogućnosti osnovnog funkcioniranja
Moguće komplikacije
Neliječena depresija ozbiljno smanjuje kvalitetu života i može biti opasna.
- Povišen rizik od samoozljeđivanja i suicida
- Zlouporaba alkohola i lijekova
- Pogoršanje tjelesnih bolesti
- Problemi u odnosima i na poslu
Prevencija
Iako se ne može uvijek spriječiti, neke navike smanjuju rizik i pomažu u oporavku.
- Redovita tjelesna aktivnost
- Održavanje socijalnih veza i podrške
- Upravljanje stresom i dovoljno sna
- Rano prepoznavanje znakova i pravovremena pomoć
Kada se javiti liječniku
Potražite pomoć ako simptomi traju dulje od dva tjedna, a hitno kod misli o samoozljeđivanju.
- Simptomi koji ometaju svakodnevni život dulje od dva tjedna
- Misli o smrti, samoozljeđivanju ili suicidu — potražite hitnu pomoć
- Nemogućnost obavljanja uobičajenih obveza
- Zlouporaba alkohola ili lijekova radi olakšanja
Česta pitanja
Kada potražiti pomoć?+
Ako simptomi traju većinu dana dulje od dva tjedna, pogoršavaju se ili ometaju svakodnevni život, obratite se liječniku ili stručnjaku mentalnog zdravlja. Kod neposredne opasnosti samoozljeđivanja nazovite 112 ili 194.
Izazivaju li antidepresivi ovisnost?+
Antidepresivi ne izazivaju ovisnost poput alkohola ili sedativa, ali nagli prekid može izazvati neugodne simptome ustezanja. Zato se doza smanjuje postupno uz dogovor s liječnikom.
Može li se depresija liječiti bez lijekova?+
Može kod dijela ljudi, osobito kod manje teške depresije, uz preporučene psihološke i psihosocijalne postupke. Kod više teške depresije također postoji više prvih opcija; izbor se donosi prema riziku, potrebama i preferencijama, a ne samo prema jednoj oznaci težine.
Povezano u skupini „Mentalno zdravlje”
Prekomjerna, trajna tjeskoba i strah koji nisu u skladu sa stvarnom prijetnjom i ometaju svakodnevni život.
Poremećaj raspoloženja s izmjenom razdoblja povišenog raspoloženja (manije) i depresije; dobro se kontrolira liječenjem.
Trajna poteškoća sa zaspavanjem ili održavanjem sna unatoč dovoljno prilike za spavanje, uz umor i lošije funkcioniranje danju.
Poremećaj s nametljivim, uznemirujućim mislima (opsesijama) i ponavljajućim radnjama (kompulzijama) kojima osoba pokušava smanjiti tjeskobu.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.