Što je depresija?
Depresija je poremećaj raspoloženja koji uzrokuje trajan osjećaj tuge, praznine i gubitak interesa za aktivnosti koje su prije pružale zadovoljstvo. Za razliku od povremene potištenosti, depresija traje tjednima i ometa svakodnevno funkcioniranje — posao, odnose i brigu o sebi.
Depresija nije znak slabosti niti nešto što se može jednostavno 'otresti'. Riječ je o zdravstvenom stanju s biološkim, psihološkim i društvenim uzrocima, koje se kod velike većine ljudi uspješno liječi psihoterapijom, lijekovima ili njihovom kombinacijom.
Simptomi
Za dijagnozu simptomi traju najmanje dva tjedna i prisutni su gotovo svakodnevno.
- Trajno sniženo raspoloženje ili tuga
- Gubitak interesa i zadovoljstva
- Poremećaji sna (nesanica ili prekomjerno spavanje)
- Promjena apetita i tjelesne težine
- Umor, osjećaj bezvrijednosti i krivnje
- Otežana koncentracija i, u težim slučajevima, misli o smrti
Uzroci i čimbenici rizika
Depresija obično nastaje spletom čimbenika, a ponekad je isprepletena s kroničnim stresom i iscrpljenošću — kao kod mentalne iscrpljenosti mlađih generacija.
- Biološki i genetski čimbenici te promjene u kemiji mozga
- Stresni životni događaji (gubitak, trauma)
- Kronične bolesti i bolovi
- Zlouporaba alkohola i psihoaktivnih tvari
- Društvena izolacija
Dijagnoza
Dijagnozu postavlja liječnik ili psiholog razgovorom i procjenom simptoma, uz isključivanje tjelesnih uzroka.
- Klinički razgovor i upitnici za procjenu raspoloženja
- Procjena trajanja i težine simptoma
- Krvne pretrage radi isključivanja npr. bolesti štitnjače
Liječenje
Liječenje se prilagođava težini; kod blage depresije često je dovoljna psihoterapija, a kod umjerene i teške kombinira se s lijekovima. Za neke ljude korisna je dodatna podrška, iako chatbot ne može zamijeniti terapiju.
- Psihoterapija (npr. kognitivno-bihevioralna)
- Antidepresivi po preporuci liječnika
- Redovita tjelesna aktivnost i higijena sna
- Socijalna podrška i strukturiranje dana
- Praćenje i prilagodba terapije
Moguće komplikacije
Neliječena depresija ozbiljno smanjuje kvalitetu života i može biti opasna.
- Povišen rizik od samoozljeđivanja i suicida
- Zlouporaba alkohola i lijekova
- Pogoršanje tjelesnih bolesti
- Problemi u odnosima i na poslu
Prevencija
Iako se ne može uvijek spriječiti, neke navike smanjuju rizik i pomažu u oporavku.
- Redovita tjelesna aktivnost
- Održavanje socijalnih veza i podrške
- Upravljanje stresom i dovoljno sna
- Rano prepoznavanje znakova i pravovremena pomoć
Kada se javiti liječniku
Potražite pomoć ako simptomi traju dulje od dva tjedna, a hitno kod misli o samoozljeđivanju.
- Simptomi koji ometaju svakodnevni život dulje od dva tjedna
- Misli o smrti, samoozljeđivanju ili suicidu — potražite hitnu pomoć
- Nemogućnost obavljanja uobičajenih obveza
- Zlouporaba alkohola ili lijekova radi olakšanja
Česta pitanja
Kada potražiti pomoć?+
Ako simptomi traju dulje od dva tjedna i ometaju svakodnevni život, obratite se liječniku ili psihologu. Kod misli o samoozljeđivanju pomoć potražite odmah.
Izazivaju li antidepresivi ovisnost?+
Antidepresivi ne stvaraju ovisnost, ali se ne smiju naglo prekidati. Terapiju uvijek prilagođava i ukida liječnik postupno.
Može li se depresija izliječiti bez lijekova?+
Blaga depresija često se uspješno liječi samo psihoterapijom i promjenama životnog stila. Kod umjerene i teške depresije lijekovi su često potrebni.
Povezano u skupini „Mentalno zdravlje”
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.