Što je nesanica?
Nesanica (insomnija) je poremećaj sna kod kojeg osoba teško zaspi, budi se tijekom noći ili prerano, unatoč tome što ima dovoljno prilike za spavanje. Posljedica je loše funkcioniranje danju — umor, razdražljivost i slabija koncentracija.
Povremene loše noći su normalne. O nesanici kao poremećaju govorimo kad tegobe traju najmanje nekoliko puta tjedno kroz dulje razdoblje. Nesanica je često povezana sa stresom, anksioznošću i depresijom, a pogoršavaju je i loše navike te ekrani prije spavanja — o tome više u tekstu o dopaminskom umoru.
Simptomi
Nesanica se očituje i noću i danju.
- Otežano zaspavanje
- Buđenje tijekom noći i teško ponovno zaspavanje
- Prerano jutarnje buđenje
- Osjećaj neispavanosti unatoč provedenom vremenu u krevetu
- Umor, razdražljivost i slabija koncentracija danju
Uzroci i čimbenici rizika
Nesanica najčešće nastaje spletom čimbenika, a često se sama održava zabrinutošću oko sna.
- Stres i briga
- Anksioznost i depresija
- Loše navike spavanja i nepravilan raspored
- Kofein, alkohol, nikotin i ekrani prije spavanja
- Bolovi, neki lijekovi i druge bolesti
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na temelju obrasca spavanja i njegova utjecaja na dan.
- Razgovor o navikama i obrascu spavanja
- Dnevnik spavanja
- Procjena mogućih uzroka (stres, lijekovi, bolesti)
- Pretrage sna u posebnim slučajevima
Liječenje
Prva i najučinkovitija mjera je popravak navika spavanja i, po potrebi, kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu; lijekovi se koriste kratkotrajno i oprezno.
- Higijena sna (redovit raspored, mirna i mračna soba)
- Kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu (najučinkovitija)
- Ograničenje kofeina, alkohola i ekrana navečer
- Tehnike opuštanja prije spavanja
- Kratkotrajna primjena lijekova za spavanje po preporuci liječnika
Moguće komplikacije
Dugotrajna nesanica utječe na zdravlje i svakodnevni život.
- Kroničan umor i slabija radna sposobnost
- Povišen rizik od nezgoda (npr. u prometu)
- Pogoršanje tjeskobe i depresije
- Povišen rizik za bolesti srca i metaboličke poremećaje
Prevencija
Kvalitetan san grade dosljedne navike.
- Redovito vrijeme lijeganja i ustajanja
- Izbjegavanje kofeina i teških obroka navečer
- Izbjegavanje ekrana neposredno prije spavanja
- Redovita tjelesna aktivnost (ne prekasno navečer)
- Mirno, mračno i prohladno okruženje za spavanje
Kada se javiti liječniku
Javite se liječniku kad nesanica traje ili ometa svakodnevni život.
- Poteškoće sa spavanjem koje traju dulje od nekoliko tjedana
- Umor koji ometa posao ili sigurnost
- Nesanica uz tjeskobu, potištenost ili misli o beznađu
- Glasno hrkanje i prekidi disanja u snu (moguća apneja)
- Uspavljivanje tijekom dana protiv volje
Česta pitanja
Koliko sna je dovoljno?+
Većini odraslih odgovara oko 7–9 sati, ali potreba je individualna. Važnija od broja sati je naspavanost i dobro funkcioniranje danju.
Jesu li tablete za spavanje rješenje?+
Lijekovi mogu kratkotrajno pomoći, ali ne rješavaju uzrok i mogu stvoriti ovisnost. Najučinkovitija je kognitivno-bihevioralna terapija i popravak navika spavanja.
Zašto ekrani prije spavanja smetaju?+
Svjetlo ekrana i poticajan sadržaj odgađaju uspavljivanje i remete lučenje melatonina, pa je bolje izbjegavati ih neposredno prije spavanja.
Povezano u skupini „Mentalno zdravlje”
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.