Angina pektoris: kako je prepoznati i kada je hitno

Angina pektoris je stezanje ili pritisak u prsima koji se javlja pri naporu i popušta u mirovanju, obično za nekoliko minuta. To nije srčani udar, nego znak da srčani mišić pri naporu dobiva premalo krvi — najčešće zbog suženja koronarnih arterija.

Razlika koja odlučuje o postupku je jednostavna: bol koja dolazi pri naporu i prolazi odmorom traži dogovoreni pregled, a bol koja se javi u mirovanju, traje dulje od desetak minuta ili ne popušta nakon lijeka traži hitnu pomoć.

Najvažnije ukratko

• Tipična angina osjeća se kao pritisak iza prsne kosti, često se širi u vrat, čeljust, rame ili lijevu ruku.
• Okidači su napor, hladnoća, obilan obrok i jak stres; epizoda obično traje nekoliko minuta.
• Ako bol traje dulje od 10 do 15 minuta, javlja se u mirovanju ili ne popušta nakon nitroglicerina, zovite 194 ili 112.
• Nova angina i angina koja se naglo pogoršava nisu „ista bolest kao prije" nego razlog za hitnu procjenu.
• Kod žena, starijih osoba i osoba s dijabetesom slika je češće netipična: zaduha, umor, mučnina ili bol u gornjem dijelu trbuha.

Kako izgleda tipična angina

Ljudi je rijetko opisuju kao „bol". Češće je to pritisak, stezanje, težina ili pečenje iza prsne kosti, obično na površini veličine dlana, a ne na jednoj točki koju se može pokazati prstom.

Bol se može širiti u vrat, donju čeljust, rame, lijevu ruku ili među lopatice. Prate je zaduha, znojenje ili mučnina. Ključan je obrazac: pojavi se pri određenoj razini napora — uzbrdica, stepenice, nošenje vrećica — i prestane kad stanete.

Hladnoća, vjetar, obilan obrok i emocionalni stres snižavaju prag pa se ista tegoba javlja pri manjem naporu. Kad se epizode počnu javljati pri sve manjem naporu ili u mirovanju, riječ je o nestabilnoj angini i to je hitno stanje.

Kada je hitno

Nazovite 194 ili 112 ako:

• bol ili pritisak u prsima traje dulje od 10 do 15 minuta i ne popušta mirovanjem;
• bol se javila u mirovanju ili vas probudila iz sna;
• nakon dvije doze nitroglicerina, u razmaku od pet minuta, tegoba i dalje traje;
• uz bol se javi obilno znojenje, mučnina, povraćanje, jaka zaduha, nesvjestica ili osjećaj straha;
• angina je nova, ili se poznata angina naglo pogoršala i javlja se pri znatno manjem naporu.

Do dolaska pomoći sjednite ili polegnite u položaj u kojem vam je lakše disati, prestanite s naporom i ne vozite sami. Ako vam je liječnik ranije preporučio acetilsalicilnu kiselinu u toj situaciji, postupite po toj uputi.

Takva slika može značiti srčani udar, a vrijeme je u tom slučaju mišić: što se ranije otvori začepljena arterija, to manje srca propadne.

Kada nije srce

Pritisak u prsima ne dolazi uvijek iz srca. Slične tegobe daju refluks i grčevi jednjaka, upala hrskavice na prsnom košu (bol se pojačava pritiskom prstom i pokretom), napadaj panike te bolovi iz vratne kralježnice.

Korisno pravilo: bol koja se mijenja s položajem tijela, dubokim udahom ili pritiskom na prsni koš rjeđe je srčanog podrijetla, dok je bol vezana uz napor sumnjiva dok se ne dokaže suprotno. Ta razlika ipak nije dovoljno pouzdana da biste je sami postavili kao dijagnozu — zato postoji obrada.

Kako se dijagnosticira

Europsko kardiološko društvo u smjernicama iz 2024. godine za kronične koronarne sindrome preporučuje postupan pristup u četiri koraka.

1. Klinička procjena — opis tegoba, čimbenici rizika, EKG i osnovni laboratorij te isključivanje akutnog koronarnog sindroma i nesrčanih uzroka.
2. Osnovna kardiološka obrada — pregled i ultrazvuk srca radi procjene funkcije lijeve klijetke i procjena vjerojatnosti koronarne bolesti.
3. Dijagnostički test — CT koronarografija ima prednost kada je cilj isključiti suženje koronarnih arterija, dok funkcionalni testovi (opterećenje uz slikovni prikaz) pokazuju izaziva li suženje stvarnu ishemiju i koriste se pri odluci o zahvatu.
4. Liječenje — promjena navika, lijekovi i, kod dijela bolesnika, revaskularizacija.

Invazivna koronarografija rezervirana je za osobe s vrlo visokom vjerojatnošću bolesti, s tegobama koje se ne smiruju unatoč terapiji, s anginom pri malom naporu ili s visokim rizikom od događaja.

Postoji i skupina ljudi s tipičnim tegobama i urednim koronarnim arterijama. Smjernice naglašavaju da ni tada tegobe nisu „izmišljene" — uzrok može biti poremećaj funkcije malih krvnih žila ili spazam, a liječenje se tada bira prema tom mehanizmu.

Liječenje: dva različita cilja

Terapija angine ima dva odvojena zadatka koja se često miješaju.

Ublažavanje tegoba. Nitroglicerin pod jezik djeluje u nekoliko minuta i koristi se pri napadaju ili preventivno prije poznatog napora. Za smanjenje učestalosti epizoda koriste se beta-blokatori i blokatori kalcijevih kanala, a po potrebi i drugi antianginozni lijekovi.

Smanjenje rizika od infarkta. Tu spadaju antiagregacijska terapija, statin i kontrola tlaka, šećera i tjelesne mase. Europske smjernice navode da se dugoročno u pravilu primjenjuje jedan antiagregacijski lijek, dok se kombinacije čuvaju za odabrane bolesnike s većim rizikom od tromboze i bez povećanog rizika od krvarenja.

Zahvat (ugradnja stenta ili premosnica) prvenstveno rješava tegobe koje ne popuštaju uz lijekove. Kod osoba s urednom funkcijom lijeve klijetke i bez suženja glavnih debla ishod preživljenja uz samu terapiju usporediv je s onim nakon zahvata — podatak koji je koristan u razgovoru s liječnikom o očekivanjima.

Kako se koristi nitroglicerin

1. Prekinite aktivnost i sjednite (stojeći možete osjetiti nesvjesticu jer lijek snižava tlak).
2. Primijenite dozu pod jezik prema uputi.
3. Ako tegoba traje i nakon pet minuta, primijenite drugu dozu.
4. Ako ni pet minuta nakon druge doze nema olakšanja, zovite 194 ili 112.

Nitroglicerin se ne smije kombinirati s lijekovima za erektilnu disfunkciju jer zajedno mogu naglo srušiti tlak. Sprej ili tablete držite uvijek pri ruci i provjeravajte rok trajanja.

Što mijenja tijek bolesti

Angina je posljedica ateroskleroze, a na njezin tijek se doista može utjecati:

• Prestanak pušenja donosi najbrži pad rizika — praktični plan opisali smo u tekstu o prestanku pušenja.
• LDL kolesterol je glavni cilj terapije; o vrijednostima i kada se uvodi lijek pišemo u vodiču o kolesterolu.
• Krvni tlak se prati i kod kuće, ispravnom tehnikom (kako mjeriti tlak).
• Šećer — kod dijabetesa tipa 2 simptomi angine češće su netipični, pa je praćenje važnije.
• Tjelesna aktivnost se ne izbjegava nego dozira; o intenzitetu i vrstama treninga pisali smo u tekstu o kardio treningu, uz dogovor s liječnikom o granicama.

Što učiniti prema situaciji

Sljedeći korak prije pregleda: tri dana bilježite kada se tegoba javlja, pri kojem naporu, koliko traje i što je prekida. Taj zapis liječniku govori više od opisa „boli me u prsima" i često odredi hitnost obrade.

Više o samoj bolesti i njezinim oblicima stoji na stranici angina pektoris.

Izvori

• ESC: 2024 Guidelines for the management of chronic coronary syndromes, European Heart Journal 2024;45:3415–3537
• American College of Cardiology: ključne točke smjernica ESC 2024 o kroničnim koronarnim sindromima
• NHS: Angina — simptomi, primjena nitroglicerina i kada zvati hitnu

Medicinske činjenice provjerene su 12. rujna 2026.