Što je angina pektoris?
Angina pektoris je pritisak, stezanje ili nelagoda u prsima koja nastaje kada srčani mišić privremeno ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Najčešći uzrok je ateroskleroza koronarnih arterija, ali angina može postojati i bez velikog suženja žila, primjerice zbog spazma ili poremećaja sitnih krvnih žila srca (ANOCA/INOCA).
Stabilna angina ima prepoznatljiv obrazac: javlja se pri naporu, hladnoći ili stresu i smiruje se odmorom ili propisanim lijekom. Nova bol, bol u mirovanju, dulje trajanje ili naglo pogoršanje mogu značiti akutni koronarni sindrom. Takvu bol ne treba pokušavati razlikovati kod kuće od srčanog udara, nego odmah nazvati 194 ili 112.
Angina je znak koronarne bolesti i upozorenje na povećan rizik od infarkta. Pravodobna procjena ne služi samo ublažavanju boli, nego i sprječavanju budućih kardiovaskularnih događaja.
Simptomi
Bol je tipično vezana uz napor i kratkotrajna; može se širiti izvan prsa.
- Pritisak, stezanje ili bol u sredini prsa
- Širenje u ruku, vrat, čeljust ili leđa
- Javljanje pri naporu, hladnoći ili uzbuđenju
- Popuštanje odmorom ili lijekom (nitroglicerin) kod stabilne angine
- Nedostatak zraka i umor
Uzroci i čimbenici rizika
U podlozi je smanjen dotok krvi u srčani mišić.
- Suženje srčanih arterija (ateroskleroza)
- Povišen tlak, kolesterol i dijabetes
- Pušenje
- Prekomjerna težina i tjelesna neaktivnost
- Napor, stres i hladnoća kao okidači
Dijagnoza
Obrada počinje procjenom je li bol možda akutno stanje, a zatim se prema simptomima i riziku bira najprikladnija pretraga.
- Razgovor o karakteru boli, okidačima, trajanju i čimbenicima rizika
- EKG i krvne pretrage; troponin kada postoji sumnja na akutni koronarni sindrom
- Ultrazvuk srca u sklopu početne kardiološke procjene
- CT koronarografija ili funkcijsko oslikavanje prema procijenjenoj vjerojatnosti koronarne bolesti
- Invazivna koronarografija kod visokog rizika, teških simptoma ili nejasnih nalaza
- Dodatna funkcijska obrada kada simptomi upućuju na ANOCA/INOCA unatoč nepostojanju velikog suženja
Liječenje
Terapija se prilagođava uzroku, simptomima, krvnom tlaku, pulsu i drugim bolestima. Ciljevi su smanjiti napadaje i spriječiti infarkt i druge komplikacije.
- Plan za postupanje kod napada i pravilna primjena propisanog brzodjelujućeg nitrata
- Antianginalni lijekovi odabrani prema pulsu, tlaku, simptomima i komorbiditetima
- Lijekovi za sprječavanje događaja kada su indicirani, uključujući snižavanje LDL kolesterola i antitrombocitnu terapiju
- Prestanak pušenja, redovito kretanje prema kardiološkom planu i mediteranski obrazac prehrane
- Dobra kontrola tlaka, dijabetesa, kolesterola i tjelesne mase
- Stent ili premosnica kod odabranih bolesnika prema anatomiji žila, simptomima i ukupnom riziku
Moguće komplikacije
Angina upozorava na bolest srčanih žila koja može napredovati.
- Srčani udar
- Nestabilna angina (bol u mirovanju) — hitno
- Zatajivanje srca
- Poremećaji srčanog ritma
Prevencija
Rizik se smanjuje kontrolom čimbenika rizika, kao i kod drugih srčanih bolesti.
- Prestanak pušenja
- Kontrola tlaka, kolesterola i šećera
- Redovita tjelovježba i zdrava težina
- Uravnotežena prehrana s manje soli i zasićenih masti
- Redovito uzimanje propisane terapije
Kada se javiti liječniku
Svaku novu ili bitno promijenjenu bol u prsima treba procijeniti; kod sumnje na infarkt ne vozite sami.
- Pritisak ili bol u prsima u mirovanju, osobito ako traje dulje od nekoliko minuta — 194 ili 112
- Bol koja je jača, učestalija, dulja ili se javlja pri sve manjem naporu
- Bol uz nedostatak zraka, hladan znoj, mučninu, slabost ili gubitak svijesti — hitno
- Nova zaduha, neobičan umor ili mučnina pri naporu, osobito kod žena, starijih i osoba s dijabetesom
- Prva pojava predvidljive boli ili stezanja u prsima pri naporu — što skorija liječnička procjena
Česta pitanja
Je li angina isto što i srčani udar?+
Nije, ali kod kuće ih nije uvijek moguće razlikovati. Angina je prolazna ishemija bez dokaza odumiranja srčanog mišića; srčani udar uzrokuje njegovo oštećenje. Nova, produljena ili bol u mirovanju razlog je za 194 ili 112.
Može li postojati angina bez začepljene velike koronarne arterije?+
Da. Spazam ili poremećaj funkcije sitnih krvnih žila može uzrokovati anginu i ishemiju bez velikog opstruktivnog suženja, što se danas opisuje pojmovima ANOCA i INOCA.
Koja je pretraga najbolja za anginu?+
Ne postoji jedna pretraga za sve. Izbor između CT koronarografije, funkcijskog oslikavanja i invazivne koronarografije ovisi o simptomima, dobi, riziku i prethodnim nalazima.
Povezano u skupini „Srce i krvne žile”
Najčešći poremećaj srčanog ritma u kojem pretklijetke kucaju nepravilno i ubrzano; glavni je čimbenik rizika za moždani udar.
Trajno povišen krvni tlak koji dugoročno oštećuje srce, krvne žile i organe, a često nema simptoma.
Naglo oštećenje mozga zbog prekida dotoka krvi; hitno stanje u kojem svaka minuta odgađanja znači više izgubljenih moždanih stanica.
Povišena razina masnoća u krvi koja ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od srčanog i moždanog udara; obično bez simptoma.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.