Što je angina pektoris?
Angina pektoris je bol ili pritisak u prsima koji nastaje kad srčani mišić privremeno ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Uzrok je najčešće suženje srčanih (koronarnih) arterija zbog ateroskleroze. Angina nije bolest sama za sebe, nego znak bolesti srčanih žila.
Kod stabilne angine bol se javlja pri naporu ili uzbuđenju i popušta odmorom ili lijekom, jer srce tada treba više krvi nego što suženom žilom može dobiti. Za razliku od srčanog udara, kod angine još nema trajnog oštećenja srca — no nestabilna angina (bol u mirovanju ili naglo gora) upozoravajući je znak i hitno stanje. Angina dijeli čimbenike rizika s drugim srčanim bolestima, poput povišenog kolesterola i pušenja.
Simptomi
Bol je tipično vezana uz napor i kratkotrajna; može se širiti izvan prsa.
- Pritisak, stezanje ili bol u sredini prsa
- Širenje u ruku, vrat, čeljust ili leđa
- Javljanje pri naporu, hladnoći ili uzbuđenju
- Popuštanje odmorom ili lijekom (nitroglicerin) kod stabilne angine
- Nedostatak zraka i umor
Uzroci i čimbenici rizika
U podlozi je smanjen dotok krvi u srčani mišić.
- Suženje srčanih arterija (ateroskleroza)
- Povišen tlak, kolesterol i dijabetes
- Pušenje
- Prekomjerna težina i tjelesna neaktivnost
- Napor, stres i hladnoća kao okidači
Dijagnoza
Cilj je potvrditi da bol potječe od srca i procijeniti srčane žile.
- EKG (u mirovanju i pri opterećenju)
- Test opterećenja (ergometrija)
- Ultrazvuk srca
- Koronarografija ili CT srčanih žila
- Krvne pretrage (isključivanje srčanog udara, čimbenici rizika)
Liječenje
Liječenje smanjuje simptome i, što je najvažnije, rizik od srčanog udara.
- Lijekovi za srce (npr. nitrati, beta-blokatori) i protiv zgrušavanja
- Kontrola tlaka, kolesterola i šećera
- Prestanak pušenja i zdrav način života
- Zahvati na srčanim žilama (stent) ili premosnica (bypass) po potrebi
- Prepoznavanje i izbjegavanje okidača
Moguće komplikacije
Angina upozorava na bolest srčanih žila koja može napredovati.
- Srčani udar
- Nestabilna angina (bol u mirovanju) — hitno
- Zatajivanje srca
- Poremećaji srčanog ritma
Prevencija
Rizik se smanjuje kontrolom čimbenika rizika, kao i kod drugih srčanih bolesti.
- Prestanak pušenja
- Kontrola tlaka, kolesterola i šećera
- Redovita tjelovježba i zdrava težina
- Uravnotežena prehrana s manje soli i zasićenih masti
- Redovito uzimanje propisane terapije
Kada se javiti liječniku
Novu ili promijenjenu bol u prsima treba procijeniti; bol u mirovanju je hitno stanje.
- Bol u prsima koja traje dulje od nekoliko minuta ili se javlja u mirovanju — hitno (194/112)
- Bol koja se pogoršava, javlja češće ili jače nego prije
- Bol uz nedostatak zraka, hladan znoj i mučninu — hitno
- Prva pojava boli u prsima pri naporu
- Bol koja ne popušta na uobičajeni lijek
Česta pitanja
Je li angina isto što i srčani udar?+
Nije, ali su povezani. Kod angine je dotok krvi privremeno smanjen bez trajnog oštećenja srca, dok kod srčanog udara dolazi do začepljenja žile i odumiranja dijela srca. Angina je upozorenje.
Kada je bol u prsima hitna?+
Ako traje dulje od nekoliko minuta, javlja se u mirovanju, pogoršava se ili je prati nedostatak zraka, hladan znoj i mučnina — treba odmah nazvati hitnu pomoć (194 ili 112).
Može li se angina liječiti?+
Da. Lijekovima, promjenom načina života i, po potrebi, zahvatima na srčanim žilama simptomi se kontroliraju, a rizik od srčanog udara smanjuje.
Povezano u skupini „Srce i krvne žile”
Najčešći poremećaj srčanog ritma u kojem pretklijetke kucaju nepravilno i ubrzano; glavni je čimbenik rizika za moždani udar.
Trajno povišen krvni tlak koji dugoročno oštećuje srce, krvne žile i organe, a često nema simptoma.
Naglo oštećenje mozga zbog prekida dotoka krvi; hitno stanje u kojem svaka minuta odgađanja znači više izgubljenih moždanih stanica.
Povišena razina masnoća u krvi koja ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od srčanog i moždanog udara; obično bez simptoma.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.