Ružičasti listopad: provjeri — pričaj — podrži

Listopad je posvećen svjesnosti o raku dojke. Fokus je na ranom otkrivanju i pravednom pristupu kvalitetnoj skrbi, ali i na podršci oboljelima i preživjelima. Ovaj prošireni vodič okuplja sve na jednom mjestu: rane znakove, probir i dijagnostiku, opcije liječenja, život tijekom i nakon terapije, te načine na koje obitelji, zajednice i poslodavci mogu pomoći.

Zašto je važno

Rak dojke najčešći je zloćudni tumor kod žena. Iako se može javiti i kod muškaraca, kod žena je zastupljen višestruko češće. Dobra vijest: ishodi su sve bolji kada se bolest otkrije rano i kada je dostupna kvalitetna, pravovremena skrb. Zato je Ružičasti listopad vrijeme za informiranje, preispitivanje vlastitih navika i dogovaranje pregleda, ali i za solidarnost s osobama koje se liječe i s onima koje su preživjele rak.

U središtu kampanja su tri poruke:

• Provjeri. Upoznaj svoju dojku, nauči samopregled i odazovi se na pozive za mamografiju prema dobi i osobnom riziku.
• Pričaj. Dijeli provjerene informacije, budi podrška prijateljici ili članu obitelji i uključi se u lokalne akcije.
• Podrži. Pomogni udrugama, pridruži se hodanjima i utrkama, organiziraj volontersku pomoć ili logistiku.

Napomena: Informacije u nastavku su edukativne prirode i ne zamjenjuju savjet liječnika. Pravilne odluke o probiru i liječenju donose se individualno, u dogovoru sa stručnim timom.

Rani znakovi: kada se javiti liječniku

Rane promjene često su bezbolne. Obratite pozornost na:

• novu kvržicu ili zadebljanje u dojci ili pazušnoj jami
• promjenu oblika, veličine ili asimetriju
• uvlačenje bradavice ili promjenu položaja
• iscjedak iz bradavice (osobito krvav)
• promjene kože (npr. naboranost nalik „narančinoj kori“, crvenilo, toplina)
• trajnu bolnost koja nije vezana uz ciklus (rjeđe znak raka, ali vrijedno procjene)

Ako primijetite bilo što od navedenog, ne čekajte – dogovorite pregled kod liječnika obiteljske medicine ili ginekologa radi daljnje obrade.

Samopregled: korak‑po‑korak (dodatak, ne zamjena probiru)

Samopregled pomaže da upoznate svoje dojke i primijetite promjene. Idealno ga je raditi jednom mjesečno – nekoliko dana nakon menstruacije; u menopauzi odaberite stalni datum u mjesecu.

1. Promatranje pred ogledalom – ruke uz tijelo, zatim podignute, potom na kukovima i lagano nagnuti prema naprijed. Tražite asimetrije, promjene kože ili bradavica.
2. Palpacija u stojećem položaju – jagodicama tri prsta, kružnim pokretima, sustavno prođite cijelu dojku (od ključne kosti do rebra i od prsne kosti do pazuha).
3. Palpacija u ležećem položaju – stavite jastuk pod lopaticu strane koju pregledavate, ruku iznad glave i ponovite kružne pokrete.
4. Pazušne jame – provjerite ima li povećanih, bolnih ili tvrdih čvorova.
5. Bradavice – blago stisnite i provjerite ima li iscjetka.

Važno: Samopregled ne zamjenjuje mamografiju. Ako niste sigurni u nalaz ili primijetite promjenu, javite se liječniku bez odgode.

Mamografija i druge metode probira

Mamografija je osnovna metoda probira jer omogućuje otkrivanje promjena koje su premale da bi se napipale. U nekim slučajevima koristi se i ultrazvuk (npr. kod gušćih dojki) ili magnetska rezonancija (MR) kod žena s vrlo visokim rizikom. Točan raspored (dob i učestalost probira) razlikuje se među državama i ovisi o organiziranom nacionalnom programu i osobnim čimbenicima rizika. Ako dobijete poziv – odazovite se. Ako niste dobili, a mislite da biste trebali, razgovarajte sa svojim liječnikom o individualnim preporukama.

Priprema za mamografiju:

• na dan pregleda ne koristiti dezodorans/losion u području prsa i pazuha
• ponijeti prethodne nalaze radi usporedbe
• prijaviti sve uočene simptome i promjene

Tip za umirivanje nelagode: Termin dogovorite u vrijeme kada su dojke najmanje osjetljive (obično tjedan nakon menstruacije). Tijekom snimanja pokušajte disati smireno i javite tehničaru ako vas pritisak boli.

Čimbenici rizika: na što možemo, a na što ne možemo utjecati

Na neke čimbenike ne možemo utjecati: dob, spol, genetika (npr. nasljedne mutacije BRCA1/2 i dr.), obitelška anamneza, rana prva menstruacija i kasna menopauza, te gusto tkivo dojke. Ipak, značajan dio rizika odnosi se na čimbenike na koje možemo utjecati:

• Tjelesna masa i kretanje – prekomjerna težina i tjelesna neaktivnost povećavaju rizik; redovito kretanje i održavanje zdrave težine smanjuju ga.
• Alkohol – rizik raste s količinom; preporuka je ograničiti ili izbjegavati.
• Pušenje – dodatni rizični čimbenik za niz karcinoma i kardiovaskularne bolesti.
• Dojenje – povezano je s nižim rizikom.
• Hormonska terapija u menopauzi – o koristi i riziku odlučuje se individualno s liječnikom, u najnižoj učinkovitoj dozi i najkraće potrebno vrijeme.

Općenito, uravnotežena prehrana s mnogo povrća, voća, integralnih žitarica i mahunarki, uz redovito kretanje i ograničenje alkohola, dobro je polazište za sve.

Od prve sumnje do dijagnoze: što se događa u ambulanti

Tipičan dijagnostički put uključuje:

• Klinički pregled – liječnik uzima anamnezu i pregledava dojke i pazušne jame.
• Slikovne metode – mamografija i/ili ultrazvuk; ponekad MR.
• Biopsija – uzimanje uzorka tkiva iglom (core biopsija) kojim se potvrđuje (ili isključuje) rak i procjenjuju biološke značajke tumora.

Patolog određuje:

• Hormonske receptore (ER/PR) – utječu na odluke o hormonskoj terapiji.
• HER2 status – određuje osjetljivost na ciljanu terapiju (npr. trastuzumab).
• Proliferaciju (npr. Ki‑67) i druge karakteristike.
• Za neke rane tumore koriste se genomski testovi (npr. multigenski paneli) kako bi se procijenila korist od kemoterapije – odluka je individualna.

Sljedeći korak je multidisciplinarni tim (kirurg, onkolog, radiolog, radioterapeut, patolog, medicinska sestra, psiholog, po potrebi genetičar i fizioterapeut) koji predlaže personalizirani plan liječenja.

Liječenje: koje su mogućnosti

Plan liječenja ovisi o stadiju bolesti (lokalizirana, regionalno proširena, metastatska), biološkim značajkama i preferencijama pacijentice/pacijenta.

Kirurško liječenje

• Poštedna operacija dojke (lumpektomija) – odstranjuje se tumor s rubom zdravog tkiva; najčešće uz adjuvantnu radioterapiju.
• Mastektomija – uklanjanje cijele dojke; rekonstrukcija može biti odmah (primarna) ili odgođena.
• Evaluacija limfnih čvorova – sentinel biopsija (stražarski čvor) ili disekcija, ovisno o nalazu.

Radioterapija

Često slijedi nakon poštedne operacije; može se primijeniti i nakon mastektomije ako postoje rizični čimbenici. Postoje hipofrakcionirani protokoli (kraći oblici terapije) čija je učinkovitost dobro potkrijepljena dokazima.

Sistemska terapija

• Kemoterapija – prije (neoadjuvantno) ili nakon operacije (adjuvantno), ovisno o riziku povrata i biološkim značajkama.
• Hormonska terapija (endokrina) – kod ER/PR pozitivnih tumora (npr. tamoksifen, inhibitori aromataze).
• Ciljane terapije – npr. anti‑HER2 lijekovi (trastuzumab i dr.) kod HER2 pozitivnih tumora.
• Imunoterapija – kod određenih podtipova (npr. trostruko negativni karcinom u specifičnim situacijama).
• Liječenje metastatske bolesti – kombinacije sustavnih terapija s ciljem produljenja života i očuvanja kvalitete.

Pitanja za tim: Koji je cilj terapije u mom slučaju? Koje su glavne koristi i nuspojave? Postoje li alternativne opcije s usporedivom učinkovitošću? Kako će terapija utjecati na plodnost, rad i svakodnevicu?

Nuspojave i kako si pomoći

Nuspojave ovise o vrsti terapije:

• Umor – najčešći i često podcijenjen. Pomažu kratke, redovite šetnje, lagani trening snage, dobar ritam spavanja i raspodjela aktivnosti (energetski budžet).
• Mučnina – postoje učinkoviti antiemetici; jedite manje, češće obroke i pijte dovoljno tekućine.
• Promjene kože/kose – zaštita kože, blagi šamponi; kod ispadanja kose može pomoći ranija priprema (šišanje, perike, kape).
• Valunzi i hormonske promjene – nefarmakološke mjere (slojevito odijevanje, hlađenje) i, ako je potrebno, lijekovi prema preporuci liječnika.
• Bol i ukočenost zglobova (npr. uz inhibitore aromataze) – kretanje, fizikalna terapija i analgetici po potrebi.
• Limfedem nakon operacije i/ili radioterapije – rana edukacija, vježbe, kompresijske rukavice i specijalizirana fizioterapija smanjuju rizik i olakšavaju simptome.

Za svaku nuspojavu pitajte tim za konkretne preporuke; pravodobna intervencija često čini veliku razliku.

Život tijekom i nakon liječenja: što pomaže

Prehrana i kretanje

Tijekom terapije cilj je održati snagu i nutritivni status. Pomažu mali, česti obroci bogati proteinima i energijom, dovoljno tekućine i blaga, ali redovita fizička aktivnost. Nakon završetka liječenja preporuke se vraćaju općim smjernicama za zdrave odrasle, uz individualne prilagodbe.

Mentalno zdravlje

Dijagnoza raka može izazvati strah, tugu, ljutnju ili osjećaj gubitka kontrole. Normalno je tražiti pomoć: od razgovorne psihoterapije i grupa podrške do tehnika upravljanja stresom (mindfulness, disanje, vođene vizualizacije). Uključivanje bliskih osoba i otvorena komunikacija često smanjuju teret.

Rad i svakodnevica

Neki ljudi rade tijekom terapije, drugi uzimaju bolovanje ili prilagođavaju raspored. Razgovor s poslodavcem i timom medicine rada pomaže uskladiti očekivanja i mogućnosti. Planirajte dan s „prozorima“ odmora i delegirajte zahtjevnije zadatke.

Seksualno i reproduktivno zdravlje

Terapije mogu utjecati na libido, lubrikaciju, plodnost i sliku o tijelu. Postoje rješenja: lubrikanti i vaginalni ovlaživači, savjetovanje o plodnosti prije početka određenih terapija, rekonstrukcija dojke te rad s terapeutima specijaliziranima za seksualno zdravlje.

Muškarci i rak dojke

I muškarci mogu oboljeti, iako rjeđe. Simptomi su slični: kvržica iza bradavice, promjene kože, iscjedak ili uvlačenje bradavice. Muškarci često kasnije potraže pomoć jer ne očekuju rak dojke, što može utjecati na ishod. Ako primijetite promjene, javite se liječniku bez odgode.

Kako podržati voljenu osobu: praktični vodič

• Pitajte što konkretno treba danas („Što bi ti olakšalo ovaj tjedan?“).
• Ponudite logističku pomoć (vožnja, kuhanje, nabava, čuvanje djece).
• Budite aktivni slušatelj – bez „pozitivnih klišeja“ i umanjivanja iskustva.
• Poštujte pravo na informiranost i privatnost – neka osoba odluči koliko i kome želi reći.
• Informirajte se iz provjerenih izvora i suzdržite se od „čudotvornih“ savjeta.

Dan ružičaste vrpce

Prva subota u listopadu posvećena je javnim akcijama i edukaciji: hodanjima, humanitarnim utrkama, radionicama samopregleda i tribinama. To je izvrsna prilika da naučite tehniku samopregleda, obavite mamografiju ako je organizirana mobilna jedinica te pokažete solidarnost fotografijama zajedništva i prikupljanjem sredstava za programe podrške.

Mitovi i činjenice

• „Ako nemam kvržicu, nemam rak.“ Neke promjene nisu opipljive; zato je probir mamografijom važan.
• „Mamografija boli i štetna je.“ Nelagoda je kratkotrajna, a koristi za rano otkrivanje nadmašuju rizike. Doza zračenja je niska i u okviru sigurnog.
• „Svi rani rakovi trebaju kemoterapiju.“ Ne. Liječenje je individualno; kod hormonski ovisnih tumora često je dovoljna operacija + hormonska terapija (uz ili bez zračenja).
• „Nakon mastektomije rak se ne može vratiti.“ Rizik se smanjuje, ali nije nula; potrebne su kontrole i zdrave navike.
• „Silikonski implantati uzrokuju rak dojke.“ Većina istraživanja ne pokazuje povećan rizik za uobičajene karcinome dojke; postoje rijetki entiteti povezani s implantatima o kojima vas informira kirurg.

Mikro‑plan: 7 dana Ružičastog listopada

• Dan 1: Naučite samopregled (preuzmite infografiku/posjetite radionicu) i zapišite datum u kalendar.
• Dan 2: Dogovorite ili provjerite status mamografije prema dobi i riziku.
• Dan 3: Šetnja od 30 minuta s prijateljicom/prijateljem, razgovor o zdravlju i podršci.
• Dan 4: Provjerite obiteljsku anamnezu; ako je značajna, pitajte liječnika o potrebi genetskog savjetovanja.
• Dan 5: Doručak bogat proteinima; plan za tjedno kretanje (3× snaga + 4× aerobno).
• Dan 6: Uključite se u lokalni događaj Ružičastog listopada ili pomozite udruzi.
• Dan 7: Pripremite „kutiju podrške“ za prijateljicu/prijatelja koji prolazi liječenje (zdravi snack, bilježnica, balzam za usne, termo bočica, poruka).

Česta pitanja (FAQ)

Je li mamografija sigurna? Da. Doze zračenja su niske, a korist ranog otkrivanja višestruko nadmašuje rizik. O svakoj brizi razgovarajte s radiologom.

Što ako napipam kvržicu? Ne paničarite – većina kvržica nije rak. Ali odmah se javite liječniku radi pregleda i eventualne obrade.

Koliko često trebam na probir? Ovisi o dobi, riziku i nacionalnim smjernicama. Najbolje je dogovoriti individualni plan s liječnikom.

Mogu li vježbati tijekom liječenja? U mnogim slučajevima – da, uz prilagodbe i savjet tima. Lagana aerobna aktivnost i vježbe snage često pomažu protiv umora i poboljšavaju raspoloženje.

Što je limfedem i mogu li ga spriječiti? Oticanje ruke ili prsnog koša nakon operacije/radioterapije. Rane vježbe, edukacija, izbjegavanje ozljeda i kompresija po preporuci fizioterapeuta smanjuju rizik i ublažavaju simptome.

Sažetak

• Ružičasti listopad podsjeća na rano otkrivanje i jednak pristup kvalitetnoj skrbi.
• Znanje o rizičnim čimbenicima, samopregled i odaziv na probir ključni su koraci koje možemo poduzeti danas.
• Liječenje je personalizirano: kirurgija, zračenje, hormonska, ciljana, kemoterapija i/ili imunoterapija – prema biološkim značajkama i stadiju.
• Tijekom i nakon terapije važni su prehrana, kretanje, mentalno zdravlje, rehabilitacija i podrška okoline.
• Zajednica i poslodavci mogu napraviti veliku razliku: edukacijom, fleksibilnostima i uklanjanjem barijera pristupu skrbi.

📅 KALENDAR DOGAĐANJA — RUŽIČASTI LISTOPAD 2025

Izvori

• World Health Organization (WHO), Breast cancer — fact sheet: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/breast-cancer
• International Agency for Research on Cancer (IARC/WHO), Global Cancer Observatory (GLOBOCAN): https://gco.iarc.fr/
• Union for International Cancer Control (UICC), Breast Cancer Awareness Month: https://www.uicc.org/
• World Health Organization (WHO), Guide to cancer early diagnosis: https://www.who.int/publications/i/item/guide-to-cancer-early-diagnosis
• National Comprehensive Cancer Network (NCCN), Patient Guidelines — Breast Cancer (informativno): https://www.nccn.org/patients/guidelines/cancers.aspx
• Cochrane Library, Screening for breast cancer with mammography (sažeci i pregledi): https://www.cochranelibrary.com/
• American Society of Clinical Oncology (ASCO), Breast Cancer — Types of Treatment (pacijentski resursi): https://www.cancer.net/cancer-types/breast-cancer
• European Society for Medical Oncology (ESMO), Patient Guides — Breast Cancer: https://www.esmo.org/for-patients/patient-guides
• Centers for Disease Control and Prevention (CDC), Breast Cancer — opći resursi: https://www.cdc.gov/cancer/breast/
• WHO, Physical activity — koristi za prevenciju kroničnih bolesti: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity