Kolesterol pod kontrolom: aktualne europske smjernice i što one znače za vaše zdravlje

Kolesterol je riječ koja se često spominje na sistematskim pregledima, u razgovorima s liječnicima, pa čak i u reklamama za margarine i dodatke prehrani. No iza tog pojma krije se puno više od broja na nalazu krvi. Riječ je o supstanci bez koje naš organizam ne može, ali čija prevelika količina može biti pogubna.

Europsko kardiološko društvo (ESC) i Europsko društvo za aterosklerozu (EAS) u 2023. godini objavili su aktualne smjernice za liječenje i prevenciju dislipidemija – poremećaja masnoća u krvi. Smjernice su objavljene u časopisu European Heart Journal i donose jasnije ciljeve za snižavanje kolesterola, posebno za osobe koje već imaju povećani rizik od bolesti srca i krvnih žila. (ESC/EAS dokument)

Zašto je kolesterol važan?

Kolesterol je masna tvar slična vosku koja se nalazi u svim stanicama našeg tijela. Sudjeluje u izgradnji staničnih membrana, proizvodnji hormona i vitamina D, te stvaranju žučnih kiselina. Dakle, potreban je za život.

Problem nastaje kada ga ima previše u krvi, posebno takozvanog LDL kolesterola (low density lipoprotein). Taj oblik kolesterola sklon je taloženju na stijenkama arterija, gdje stvara plakove i sužava krvne žile. Posljedica su ateroskleroza, srčani i moždani udar. Suprotno tome, HDL kolesterol (high density lipoprotein) smatra se “dobrim” jer pomaže uklanjati višak kolesterola iz krvi i vraća ga u jetru na razgradnju.

Što donose aktualne smjernice?

Prema aktualnim europskim smjernicama, ciljne vrijednosti za LDL kolesterol postaju još strože. Za osobe bez drugih rizičnih čimbenika preporučuje se razina LDL-a manja od 3,0 mmol/L. No za one koji imaju povećani rizik, granice su znatno niže:

• Vrlo visok rizik (npr. preboljeli infarkt, šećerna bolest s oštećenjem organa, teška kronična bolest bubrega): LDL < 1,4 mmol/L i smanjenje za barem 50 % u odnosu na početnu vrijednost.
• Visok rizik (npr. značajno povišen krvni tlak, dijabetes bez komplikacija, izrazito povišen kolesterol u obitelji): LDL < 1,8 mmol/L.
• Umjeren rizik: LDL < 2,6 mmol/L.

Zašto su granice spuštene? Istraživanja pokazuju da ne postoji donja granica ispod koje snižavanje LDL-a ne donosi korist. Drugim riječima – što niže, to bolje, barem kada se radi o rizičnim skupinama.

Kolesterol u brojkama – Hrvatska u europskom kontekstu

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, odgovorne za gotovo 40 % svih smrti godišnje. Hrvatska spada među zemlje EU s višom prevalencijom povišenog kolesterola i prekomjerne tjelesne težine. Posebno zabrinjava što se visoke vrijednosti sve češće bilježe kod mlađih odraslih osoba.

Uvođenje strožih ciljeva znači veći broj pacijenata na terapiji lijekovima za snižavanje kolesterola, ali i dodatni naglasak na promjene životnog stila.

Kako smanjiti kolesterol bez lijekova?

Lijekovi poput statina često su nužni, posebno za osobe u visokorizičnim skupinama. No za većinu ljudi prvi korak je promjena načina života. Evo nekoliko ključnih navika:

• Prehrana po uzoru na mediteransku – puno povrća, voća, integralnih žitarica, maslinovo ulje, riba dva puta tjedno, manje crvenog mesa i procesirane hrane.
• Izbjegavajte transmasnoće – skrivene su u industrijskim kolačima, lisnatom tijestu, grickalicama.
• Birajte zdrave masti – orašasti plodovi, sjemenke, avokado i riba izvor su nezasićenih masnih kiselina.
• Smanjite unos soli i šećera – iako ne djeluju direktno na kolesterol, povezani su s krvnim tlakom i tjelesnom težinom.
• Povećajte unos vlakana – zobene pahuljice, mahunarke i jabuke pomažu snižavanju LDL-a.

Uloga tjelesne aktivnosti

Redovita fizička aktivnost ne utječe samo na kolesterol nego i na krvni tlak, šećer u krvi, tjelesnu težinu i raspoloženje. Preporuke su:

• najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (brza šetnja, vožnja bicikla),
• ili 75 minuta intenzivne aktivnosti (trčanje, aerobik),
• plus vježbe snage barem dva puta tjedno.

Za početak je dovoljno i 20 minuta šetnje dnevno – najvažnije je biti dosljedan.

Pušenje, alkohol i stres

Tri “tihog neprijatelja” srca i krvnih žila teško je zanemariti. Pušenje ubrzava aterosklerozu i smanjuje zaštitni HDL kolesterol. Alkohol u većim količinama povećava trigliceride i oštećuje jetru. Stres ne podiže izravno kolesterol, ali posredno potiče loše navike – nezdravu prehranu, manjak sna i fizičke aktivnosti. Prevencija znači i rad na ovim područjima.

Redovite kontrole

Aktualne smjernice naglašavaju važnost probirnih pregleda. Odraslim osobama savjetuje se mjerenje lipida u krvi barem svakih pet godina, a češće ako postoji obiteljska anamneza ili drugi faktori rizika. Kod osoba koje već imaju povišen kolesterol ili druge bolesti, kontrole mogu biti i svaka tri do šest mjeseci, ovisno o preporuci liječnika.

Lijekovi: kada su nužni?

Ako promjene načina života ne dovedu do ciljanih vrijednosti kolesterola, liječnik će preporučiti lijekove. Najčešće su to statini, koji dokazano smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara. U posljednje vrijeme sve se češće koriste i ezetimib te PCSK9 inhibitori – novija terapija namijenjena osobama kod kojih statini nisu dovoljni ili ih ne podnose.

Smjernice su dokument od nekoliko desetaka stranica, ali ono što je važno zapamtiti jest da svatko može nešto učiniti. Za većinu ljudi ključne su male, ali dosljedne promjene: zdrava prehrana, više kretanja, manje pušenja i alkohola, redovite kontrole. Za one koji su već u riziku, bit će potrebni lijekovi – i to ne znači slabost, nego odgovornost prema sebi i obitelji.

Hrvatska praksa – gdje smo sada?

U Hrvatskoj se sve više ulaže u preventivne programe. U pojedinim županijama provode se akcije besplatnog mjerenja kolesterola i tlaka, često u suradnji domova zdravlja i lokalnih udruga. Takve inicijative pokazuju da ljudi žele provjeriti svoje zdravlje, ali da treba još više raditi na informiranju. Prema anketama, mnogi građani ne znaju koje su ciljane vrijednosti kolesterola niti kada bi trebali na kontrolu.

Glavni savjeti

• Ne čekajte simptome – visoki kolesterol ne boli.
• Uključite obitelj – zajednički obroci i aktivnosti imaju dugoročan učinak.
• Dogovorite redovite kontrole s liječnikom obiteljske medicine.
• Ako dobijete terapiju, uzimajte je redovito i ne prekidajte na svoju ruku.

Svatko od nas može učiniti nešto već danas – promijeniti prehranu, krenuti u šetnju, dogovoriti kontrolu. Prevencija nije luksuz nego ulaganje u budućnost.