Hrvatska troši previše antibiotika: HALMED i HZJZ upozoravaju na rizik otpornosti

Antibiotici su jedni od najvažnijih lijekova u modernoj medicini. Zahvaljujući njima spašeni su milijuni života, no u posljednjih nekoliko godina svijet se suočava s ozbiljnim problemom – otpornosti bakterija na antibiotike. Hrvatska, prema podacima HALMED-a i HZJZ-a, i dalje bilježi visoku potrošnju antibiotika, osobito u sezoni respiratornih infekcija.

Potrošnja u Hrvatskoj

Prema najnovijem izvješću HALMED-a, u 2024. godini potrošnja antibiotika u Hrvatskoj bila je među višima u Europskoj uniji. Najčešće korišteni su:

• amoksicilin (često kombiniran s klavulanskom kiselinom),
• azitromicin,
• klaritromicin,
• ciprofloksacin.

Iako su ovi lijekovi učinkoviti kod bakterijskih infekcija, zabrinjava podatak da se često propisuju i kod virusnih bolesti, poput gripe ili prehlade, kod kojih antibiotici uopće ne djeluju.

Zašto je to problem?

Kada se antibiotici koriste prečesto ili nepravilno, bakterije razvijaju otpornost. To znači da se bolesti koje su nekad lako liječene postaju teško izlječive. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da bi rezistencija mogla postati jedan od najvećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća.

HZJZ navodi da je u Hrvatskoj sve više slučajeva bakterija otpornih na uobičajene antibiotike, uključujući E. coli i Klebsiella pneumoniae. To znači da liječnici sve češće moraju posegnuti za rezervnim antibioticima, koji su skuplji, imaju više nuspojava i nisu uvijek dostupni.

Što kažu stručnjaci?

„Antibiotici nisu čarobna pilula za svaku temperaturu i prehladu. Njihova prekomjerna uporaba dovodi nas do situacije da u budućnosti i banalne infekcije mogu postati smrtonosne“, upozoravaju infektolozi iz HZJZ-a.

HALMED dodaje da je važno prijavljivati nuspojave antibiotika, kojih također ima. Najčešće su to probavne smetnje (mučnina, proljev), alergijske reakcije, ali i poremećaji crijevne mikroflore.

Kako odgovorno koristiti antibiotike?

Pacijenti mogu puno učiniti kako bi zaštitili sebe i društvo:

• Uzimati antibiotike samo kada ih propiše liječnik.
• Ne tražiti antibiotike za svaku prehladu ili grlobolju.
• Ne prekidati terapiju na svoju ruku – važno je popiti cijeli propisani paket.
• Ne koristiti stare antibiotike „iz ladice“.
• Ne dijeliti antibiotike s drugima.

Hrvatska u europskom kontekstu

U usporedbi s nekim zemljama sjeverne Europe, gdje je potrošnja antibiotika značajno niža, Hrvatska i dalje zaostaje u provedbi mjera racionalne uporabe. Razlog je dijelom u navikama pacijenata, ali i u praksi da se antibiotici često propisuju „za svaki slučaj“.

Europska komisija već godinama provodi kampanje kojima želi podići svijest građana i liječnika o pravilnoj primjeni antibiotika. Hrvatska se također uključila, ali rezultati pokazuju da je potrebno još više edukacije.

Antibiotici su dragocjeni lijekovi koje moramo čuvati za buduće generacije. Prekomjerna i pogrešna uporaba vodi u svijet u kojem bi i jednostavna infekcija mogla biti smrtonosna. Poruka stručnjaka je jasna: antibiotike koristite samo kad je stvarno potrebno i uvijek prema uputama liječnika.