Pretilost – javnozdravstveni izazov stoljeća i kako ga možemo spriječiti

Pretilost se danas naziva javnozdravstvenim izazovom stoljeća. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da broj pretilih osoba globalno doseže razmjere epidemije, a Hrvatska nažalost prati taj trend. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), gotovo 65 % odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je 20 % pretilo. Posebno zabrinjava porast pretilosti među djecom i adolescentima, gdje smo pri samom vrhu Europske unije. (HZJZ)

Ovaj problem nije samo estetski. Pretilost povećava rizik od brojnih bolesti – dijabetesa tipa 2, visokog tlaka, srčanih i moždanih udara, određenih vrsta karcinoma i bolesti zglobova. Istovremeno, utječe na mentalno zdravlje i kvalitetu života.

Zašto dolazi do pretilosti?

Pretilost nastaje kada unos energije kroz hranu i piće dugoročno nadmašuje potrošnju energije kroz osnovne tjelesne funkcije i fizičku aktivnost. No objašnjenje nije tako jednostavno – radi se o složenom sklopu genetskih, bihevioralnih, socijalnih i okolišnih faktora.

• Prehrambene navike – brza hrana, gazirani sokovi, obilje procesirane hrane s puno šećera i zasićenih masti.
• Nedostatak kretanja – sjedilački način života, posao za računalom, puno vremena pred ekranom.
• Genetika – određeni geni povećavaju sklonost pretilosti, no oni sami nisu presudni.
• Psihološki faktori – stres, anksioznost i depresija često vode emocionalnom jedenju.
• Društveni čimbenici – dostupnost hrane, ekonomski status, nedostatak prostora za rekreaciju.

Hrvatska i pretilost?

Hrvatska je među prvih pet zemalja EU po udjelu pretilih stanovnika. Najnovije istraživanje Europske zdravstvene ankete pokazuje da gotovo jedan od pet Hrvata ima indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30. Situacija je posebno alarmantna kod djece: istraživanje COSI (Childhood Obesity Surveillance Initiative) pokazuje da je 32 % dječaka i 24 % djevojčica u dobi od 8 godina prekomjerne tjelesne mase ili pretilo. (WHO Europe)

Ovi podaci jasno govore da je pretilost u Hrvatskoj ozbiljan problem koji zahtijeva sustavne mjere – od promjena u školama i vrtićima, do urbanističkih rješenja koja potiču kretanje.

Posljedice pretilosti

Pretilost povećava rizik od:

• Kardiovaskularnih bolesti – povišeni krvni tlak, ateroskleroza, srčani i moždani udar.
• Dijabetesa tipa 2 – inzulinska rezistencija i povišen šećer u krvi.
• Nekih vrsta karcinoma – rak debelog crijeva, dojke, gušterače.
• Problema sa zglobovima – zbog prevelikog opterećenja koljena i kukova.
• Poremećaja sna – apneja u snu je česta kod pretilih osoba.
• Psiholoških posljedica – sniženo samopouzdanje, depresija, anksioznost.

Pretilost skraćuje očekivani životni vijek, ali i kvalitetu života. Često znači više lijekova, češće posjete liječniku i manju radnu sposobnost.

Prevencija – ključna riječ

Iako postoje lijekovi i kirurške metode liječenja pretilosti, prevencija je uvijek najbolji pristup. Male promjene u svakodnevnom životu mogu napraviti veliku razliku.

Prehrana

• Više voća i povrća – pet porcija dnevno.
• Integralne žitarice umjesto rafiniranih.
• Proteini iz zdravih izvora – riba, piletina, mahunarke.
• Manje šećera i soli – izbjegavajte gazirana pića i procesiranu hranu.
• Kontrola porcija – veličina tanjura utječe na količinu hrane.

Tjelesna aktivnost

• Najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno.
• Uključite djecu u sport ili rekreaciju već od malih nogu.
• Hodajte kad god možete – 10 000 koraka dnevno neka bude cilj.

San i stres

Nedostatak sna i kronični stres povezani su s debljanjem. Redovit san (7–9 sati) i tehnike upravljanja stresom (joga, meditacija, šetnje) pomažu u kontroli težine.

Djeca u fokusu

Prevencija mora početi od najranije dobi. Djeca usvajaju prehrambene i životne navike kroz obitelj i školu.

• Uključite djecu u pripremu zdravih obroka.
• Ograničite vrijeme pred ekranom.
• Potičite igru na otvorenom.
• Osigurajte zdrave školske obroke.

Djeca koja odrastaju u okruženju koje potiče kretanje i zdravu prehranu imaju puno manju šansu postati pretila odrasla osoba.

Društveni pristup

Pretilost nije samo individualni problem, nego i društveni. Potrebno je:

• Osigurati dostupnost zdrave hrane.
• Poticati tvrtke na brigu o zdravlju zaposlenika.
• Ulagati u parkove, biciklističke staze i sportske terene.
• Provoditi edukativne kampanje i radionice.

Liječenje pretilosti

Ako promjene načina života nisu dovoljne, liječnici mogu preporučiti:

• Farmakoterapiju – lijekove koji smanjuju apetit ili apsorpciju masti.
• Kirurške zahvate – bariatrica za osobe s visokim rizikom.

Ovi pristupi uvijek idu uz savjetovanje i psihološku podršku.

Što još možemo poboljšati?

Stručnjaci ističu da Hrvatska treba nacionalnu strategiju borbe protiv pretilosti, s naglaskom na djecu. Školski jelovnici, edukacija roditelja i dostupnost sportskih aktivnosti ključni su koraci.

Također, važno je smanjiti stigmu. Pretilost nije samo stvar volje, nego složen problem koji traži razumijevanje i podršku.

Pretilost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Ona skraćuje životni vijek, povećava rizik od brojnih bolesti i narušava kvalitetu života. Prevencija mora početi rano i uključiti obitelj, škole, zdravstveni sustav i cijelo društvo.

Male promjene – više povrća na tanjuru, manje šećera, više kretanja i redovit san – mogu napraviti ogromnu razliku. Imamo potencijal smanjiti pretilost, ali to zahtijeva zajednički napor.

Svi možemo biti dio rješenja.