Nosni polipi: kome i kada biološka terapija stvarno pomaže (dupilumab, omalizumab, mepolizumab, novi podaci za tezepelumab)

Kronični rinosinuitis s nosnim polipima (CRSwNP) neugodno je stanje koje „gasi” nos i miris, ruši san i snagu, a često ide ruku pod ruku s astmom i netolerancijom na nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID). Iako intranazalni kortikosteroidi i endoskopska kirurgija ostaju temelj, sve je više dokaza da kod dijela bolesnika biološki lijekovi donose održivo poboljšanje simptoma, smanjenje polipa, bolji miris i manje sistemskih steroida/operacija.

Brzi podsjetnik: tko je u startu kandidat?

Prema europskim dokumentima (EPOS 2020 i EPOS/EUFOREA 2023 update), biološka terapija razmatra se kod odraslih s obostranim polipima koji:

• su već operirani i/ili su trebali ≥2 kure sistemskih steroida godišnje,
• imaju tip-2 upalu (eozinofilija/IgE),
• imaju znatno narušen miris/životnu kvalitetu (npr. SNOT-22 ≥ 40),
• često i komorbidnu astmu koja traži inhalacijske steroide.

U praksi, odluku donosi ORL/alergolog nakon procjene kriterija, dobitka/rizika i alternative (daljnja kirurgija, optimizacija topikalne terapije, liječenje astme).

Trenutne opcije u EU: gdje su dokazi najjači?

Tri su lijeka odobrena u EU za CRSwNP:

• Dupilumab (anti-IL-4Rα; blokira IL-4/IL-13 put) – pokazao je u SINUS-24/52 smanjenje volumena polipa, olakšanje kongestije i bolji miris, uz smanjenje potrebe za steroidima i operacijom.
• Omalizumab (anti-IgE) – u studijama POLYP 1/2 poboljšao je polyp score, kongestiju i SNOT-22, osobito u bolesnika s alergijskom komponentom i komorbidnom astmom.
• Mepolizumab (anti-IL-5) – u SYNAPSE i naknadnim analizama pokazao je smanjenje polipa i potreba za sistemskim steroidima/kirurgijom u eozinofilnom fenotipu.

Usporedna tablica (orijentacijski sažetak)

Novi lijek(istraživački): Tezepelumab (anti-TSLP) — NEJM 2025 pokazuje značajno smanjenje polipa i kongestije u usporedbi s placebom; indikacija za CRSwNP još nije odobrena, ali rezultati su ohrabrujući.

Kako birati u praksi?

1. Endotip i komorbiditeti: eozinofilija/IgE, astma, NSAID-EA.
2. Ciljevi liječenja: miris, kongestija, ponavljane egzacerbacije/sterodi, izbjegavanje operacije.
3. Povijest liječenja: broj operacija, odgovor na intranazalne/sistemske steroide.
4. Logistika i adherencija: učestalost injekcija, samoprimjena, kontrolni pregledi.
5. Sigurnost i kontraindikacije: stanja kože, oči (konjunktivitis kod dupilumaba je moguć), parazitne infekcije (teorijski rizik), anafilaksija (rijetko, ali opisana za omalizumab).

Gdje je granica očekivanja?

Biološki lijek ne briše sve simptome preko noći. Realni ishodi nakon 16–24 tjedna:

• manje začepljen nos, bolji miris, manje „curenja niz grlo”,
• manje ili nikako sistemskih steroida,
• odgoda ili izbjegavanje ponovne operacije.

Ako nakon probnog razdoblja nema klinički smislenog odgovora, terapiju treba preispitati (prema EPOS/EUFOREA).

Operacija ili biološki lijek — kako odabrati?

Kirurgija (FESS) brzo rastereti simptome i otvara put topikalnoj terapiji; no polipi se često vrate. Biološki lijekovi su korisni kod ponavljanih recidiva, komorbidne astme, izražene tip-2 upale i kada steroidno opterećenje postaje opasno. Često se radi kombinirano: operacija + kasniji biološki lijek u visokorizičnih za povrat.

Mini-tablica odluke

Sigurnost u 3 reda

• Dupilumab: najčešće reakcije na mjestu aplikacije, konjunktivitis, povremeno eozinofilija.
• Omalizumab: rijetka anafilaksija; nadzor nakon početnih doza.
• Mepolizumab: reakcije na mjestu, glavobolja; oprez kod parazitoza.

Praktični savjeti

• Indikacije odobrava EMA, ali dostupnost ovisi o nacionalnim postupcima i procjenama. Razgovarajte s ORL/alergologom o kriterijima, dokumentaciji i praćenju učinka (SNOT-22, NPS, olfaktometrija, astma kontrola).
• Ne preskačite temelje: svakodnevni intranazalni kortikosteroid (ispravna tehnika!), ispiranja fiziološkom i liječenje astme.

Biološka terapija nije „čarobni štapić”, ali za bolesnike s teškim, recidivirajućim CRSwNP-om može biti prekretnica: manje polipa, odmak od sistemskih steroida i povrat mirisa. Uz dobar odabir kandidata i jasne ciljeve, korist je mjerljiva, a rizici upravljivi.

Izvori

• EPOS 2020 — Europski position paper (PDF). https://www.rhinologyjournal.com/Documents/Supplements/supplement_29.pdf
• EPOS/EUFOREA update 2023 — indikacije i evaluacija bioloških lijekova (PDF). https://www.rhinologyjournal.com/Rhinology_issues/manuscript_3069.pdf
• Dupilumab u CRSwNP — SINUS-52/SINUS-24 (post-hoc i faza III): PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33993501/ | https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31543428/
• Omalizumab — POLYP 1/2 (JACI, 2020): PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32524991/ | Full-text (JACI). https://www.jacionline.org/article/S0091-6749(20)30752-1/fulltext
• Mepolizumab — SYNAPSE (JACI, 2021): PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33872587/ | Full-text (JACI, 2022). https://www.jacionline.org/article/S0091-6749(22)00001-X/fulltext
• Tezepelumab — WAYPOINT (NEJM, 2025): NEJM. https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2414482 | PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40106374/