Što je astma?
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova u kojoj su bronhi trajno preosjetljivi. Pri izloženosti okidaču sluznica bronha otekne, pojača se lučenje sluzi, a mišići oko dišnih putova se stegnu — zbog toga se suzi prostor kroz koji prolazi zrak i javlja se osjećaj nedostatka zraka.
Simptomi dolaze u napadajima (egzacerbacijama) i variraju po težini: netko ima tegobe samo povremeno, uz napor ili u sezoni peludi, dok drugi imaju gotovo svakodnevne smetnje. Iako se astma ne može trajno izliječiti, moderna terapija omogućuje većini oboljelih normalan, aktivan život bez ograničenja.
Astma često ide zajedno s alergijskim tegobama (alergijski rinitis, ekcem), pa je za dobru kontrolu važno sagledati cijelu sliku, a ne samo pluća.
Simptomi
Znakovi astme tipično se pogoršavaju noću, rano ujutro, pri naporu ili nakon izloženosti okidaču. Ako se javljaju ponavljano, to je razlog za obradu.
- Piskanje ili zviždanje pri disanju (osobito pri izdisaju)
- Otežano disanje i osjećaj stezanja u prsima
- Suhi, nadražujući kašalj, često noću ili nakon napora
- Zaduha koja se budi iz sna
- Pogoršanje pri prehladi, hladnom zraku, dimu ili tijekom sezone peludi
Uzroci i čimbenici rizika
Astma nastaje kombinacijom nasljedne sklonosti i okolišnih čimbenika. Napadaj obično pokreće neki okidač, a jedan od najvažnijih koji možete ukloniti jest duhanski dim — više o tome u vodiču o prestanku pušenja.
- Alergeni: pelud, grinje iz prašine, dlaka i perut životinja, plijesan
- Respiratorne infekcije, osobito virusne poput gripe
- Tjelesni napor i hladan, suh zrak
- Duhanski dim, onečišćenje zraka, jaki mirisi i kemikalije
- Stres te neki lijekovi (npr. neki protuupalni lijekovi kod osjetljivih osoba)
Dijagnoza
Dijagnozu postavlja liječnik na temelju simptoma i mjerenja plućne funkcije. Cilj je potvrditi suženje dišnih putova koje je promjenjivo i reagira na terapiju.
- Spirometrija — mjerenje protoka i volumena zraka u plućima
- Test reverzibilnosti (bronhodilatatorom) i praćenje PEF-a (vršnog protoka)
- Alergološko testiranje radi otkrivanja okidača
- Kod odraslih po potrebi RTG prsišta radi isključivanja drugih uzroka
Liječenje
Liječenje počiva na dvije skupine lijekova: inhalacijskim kortikosteroidima koji drže upalu pod kontrolom (uzimaju se redovito) i bronhodilatatorima koji brzo šire dišne putove tijekom napadaja. Uz lijekove pomažu i tehnike opuštenog disanja — praktične primjere naći ćete u tekstu o vježbama disanja za smirivanje.
- Inhalacijski kortikosteroidi za dugotrajnu kontrolu upale
- Bronhodilatatori (olakšivači) za brzo ublažavanje napadaja
- Ispravna tehnika inhalacije i redovito uzimanje terapije
- Pisani akcijski plan liječenja dogovoren s liječnikom
- Izbjegavanje osobnih okidača i cijepljenje protiv gripe
Moguće komplikacije
Neliječena ili loše kontrolirana astma može značajno smanjiti kvalitetu života i, u težim slučajevima, biti opasna.
- Teški akutni napadaj (status asthmaticus) koji zahtijeva hitnu pomoć
- Trajno smanjenje plućne funkcije zbog dugotrajne upale
- Poremećaji sna, umor i izostanci s posla ili iz škole
- Nuspojave zbog pretjeranog oslanjanja na olakšivače umjesto kontrolne terapije
Prevencija
Napadaje je moguće znatno prorijediti dosljednom terapijom i kontrolom okoline.
- Redovito uzimanje kontrolne terapije, i kad nema tegoba
- Prepoznavanje i izbjegavanje osobnih okidača
- Prestanak pušenja i izbjegavanje zadimljenih prostora
- Godišnje cijepljenje protiv gripe
- Redovite kontrole radi prilagodbe terapije
Kada se javiti liječniku
Hitno potražite pomoć ako olakšivač ne djeluje ili se disanje naglo pogoršava.
- Zaduha toliko jaka da je teško govoriti u cijelim rečenicama
- Modrikaste usne ili nokti
- Olakšivač ne pomaže ili djeluje kraće nego inače
- Ubrzano disanje i puls koji se ne smiruju u mirovanju
Česta pitanja
Može li se astma izliječiti?+
Astma se ne može trajno izliječiti, ali se uz pravilnu terapiju kod većine ljudi dobro kontrolira tako da ne ometa svakodnevni život.
Smijem li vježbati s astmom?+
Da. Uz dobru kontrolu bolesti tjelovježba je preporučljiva; neki ljudi prije napora po savjetu liječnika koriste bronhodilatator.
Jesu li inhalacijski kortikosteroidi štetni?+
U inhalacijskim dozama djeluju lokalno na dišne putove i općenito su sigurni za dugotrajnu primjenu. Ispiranje usta nakon primjene smanjuje lokalne nuspojave.
Je li astma nasljedna?+
Sklonost astmi i alergijama može se naslijediti, ali za razvoj bolesti su važni i okolišni čimbenici poput izloženosti alergenima i dimu.
Povezano u skupini „Dišni sustav”
Upala sluznice bronha koja uzrokuje uporan kašalj sa ili bez iskašljaja; akutni oblik obično prolazi sam, kronični je povezan s pušenjem.
Kronična, napredujuća bolest pluća koja trajno otežava protok zraka; najčešće je posljedica dugogodišnjeg pušenja.
Infekcija plućnog tkiva u kojoj se zračni mjehurići pune tekućinom i gnojem, uzrokujući kašalj, vrućicu i otežano disanje.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.