Skoči na sadržaj
Zdravlje24
Naslovnica Probava

Akutni proljev: kada je opasan, kako se rehidrirati i što NE uzimati

Akutni proljev: kada je opasan, kako se rehidrirati i što NE uzimati
Ante OrbanićProbava17. 09. 2025.2 min čitanjaStručno pregledano: Admin

Akutni proljev najčešće prođe sam, ali uz pravu rehidraciju i poznavanje crvenih zastavica izbjeći ćete komplikacije.

Najčešći uzrok akutnog proljeva su virusne gastroenteritisi (rotavirusi, norovirusi), rjeđe bakterije ili toksini iz hrane. Dobra vijest: većina epizoda traje 24–72 sata i prolazi uz rehidraciju i laganu prehranu. Loša vijest: dehidracija je podcijenjena — osobito kod djece, starijih i kroničnih bolesnika.

Crvene zastavice (odmah liječniku)

  • Znakovi dehidracije: jaka žeđ, suha usta, malo ili tamno mokrenje, omaglica, pospanost
  • Krv ili crna stolica, visoka temperatura (≥38,5 °C), jaka stalna bol u trbuhu
  • Učestalo povraćanje koje onemogućava unos tekućine
  • Proljev >3 dana bez poboljšanja, ili kod dojenčadi/starijih i ranije
  • Nedavni antibiotici, imunosupresija, teška kronična bolest, trudnoća

Rehidracija je terapija broj 1

ORS (oralna rehidracija, oralna rehidracijska otopina) sadrži glukozu i elektrolite u mjeri koja potiče apsorpciju vode u crijevu.

  • Koristite gotove ORS vrećice (najsigurniji omjer).
  • Pijuckajte često i malo (5–10 ml svakih par minuta), osobito ako povraćate.
  • Nakon svake tekuće stolice dodajte 200–250 ml ORS-a (odrasli) ili 10 ml/kg (djeca), prema toleranciji.
  • Čista voda nije dovoljna sama; sokovi i gazirano mogu pogoršati proljev.

Savjet: ORS držite ohlađen — hladniji okus je ugodniji i manje izaziva nagon na povraćanje.

Što jesti (i piti), a što preskočiti 24–48 h

  • Da: bistra juha, riža, krumpir, banane, tost, zob, jogurt/kefir (ako podnosite), male porcije češće.
  • Ne: alkohol, jako masna/pržena jela, vrlo slatka pića, velika količina kofeina.
  • Probiotici (npr. Saccharomyces boulardii, Lactobacillus rhamnosus GG) mogu skratiti trajanje; koristite kratko i u standardnim dozama.

Lijekovi: kada da, a kada nikako

  • Loperamid može usporiti stolicu kod nekompliciranog proljeva bez vrućice i krvi; izbjegavati kod djece <12 godina (osim po liječničkoj uputi), kao i kod sumnje na invazivnu bakterijsku infekciju.
  • Bizmut-salicilat (bismut) pomaže dijelu odraslih; ne davati djeci i adolescentima (rizik Reyeova sindroma).
  • Antibiotici se ne uzimaju rutinski — samo kad liječnik posumnja na specifičnog uzročnika (npr. putnički proljev, kolera) ili kod teških oblika.

Higijena i sprečavanje širenja

  • Pranje ruku sapunom 20 sekundi; dezinfekcija nakon WC-a i prije jela.
  • Odvojeni ručnici i temeljito čišćenje WC-a.
  • Hranu držati odvojeno i termički je dobro obraditi.

Kod sumnje na bakterijski uzrok (krv, visoka temperatura, teška bol), javite se liječniku obiteljske medicine radi procjene i, po potrebi, stolice na analizu i laboratorija. Djeca, trudnice, stariji i kronični bolesnici neka ranije potraže savjet.

Zaključak

Kod akutnog proljeva najvažniji je plan za tekućinu. ORS + lagana prehrana + odmor rješavaju većinu slučajeva. Antibiotike i loperamid koristite promišljeno — i znajte kada je vrijeme za pregled.

Izvori

Za daljnju obradu probavnih tegoba pogledajte ustanove koje nude gastroenterologiju.

Je li vam ovaj članak bio koristan?

Imate prijedlog, ideju, prigovor ili ste uočili grešku? Javite nam se ovdje.

Izdvojeno