Visok kolesterol: kako ga prepoznati i kada je vrijeme za liječnika

Kolesterol je prirodna masnoća koja ima važnu ulogu u funkcioniranju našeg tijela – sudjeluje u stvaranju hormona, vitamina D i žuči. No kada ga u krvi ima previše, pretvara se u tihu prijetnju zdravlju srca i krvnih žila.

Najveći problem povišenog kolesterola jest to što nema jasne simptome. Osoba se može osjećati dobro, a ipak imati vrijednosti koje značajno povećavaju rizik od srčanog ili moždanog udara. Zato je redovito testiranje ključ za prevenciju.

Dobri i loši kolesterol

Kada govorimo o kolesterolu, važno je razlikovati dvije glavne vrste:

• LDL (“loši”) kolesterol – prenosi kolesterol do stanica, ali u višku se taloži na stijenkama krvnih žila i stvara plakove.
• HDL (“dobri”) kolesterol – sakuplja višak kolesterola i vraća ga u jetru gdje se razgrađuje.

Visok LDL i nizak HDL najopasnija su kombinacija.

Zašto je visok kolesterol opasan?

Nakupljanje masnoća na stijenkama arterija dovodi do ateroskleroze – sužavanja krvnih žila. Posljedice su:

• manji protok krvi do srca → angina pektoris, srčani udar,
• manji protok krvi do mozga → moždani udar,
• loša cirkulacija u nogama → periferna arterijska bolest.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, povišen kolesterol odgovoran je za trećinu slučajeva koronarne bolesti srca.

Kada treba provjeriti kolesterol?

Preporuke stručnjaka su jasne:

• Svi odrasli trebaju izmjeriti razinu kolesterola barem jednom između 20. i 30. godine života.
• Nakon 40. godine, kontrole bi trebale biti redovite – svake 2 do 3 godine.
• Ako postoje rizični čimbenici (pretilost, pušenje, visoki tlak, obiteljska anamneza), kontrole se preporučuju i češće.

Kod osoba koje već imaju srčane ili metaboličke bolesti, kolesterol se kontrolira prema dogovoru s liječnikom.

Tko je u riziku?

Veću šansu za povišen kolesterol imaju:

• osobe s prekomjernom tjelesnom masom,
• osobe koje se malo kreću,
• pušači,
• osobe s nezdravom prehranom bogatom zasićenim mastima,
• oni s obiteljskom poviješću visokog kolesterola ili srčanih bolesti,
• starije osobe, jer se metabolizam usporava.

Može li se kolesterol prepoznati bez analize?

Nažalost, povišen kolesterol obično ne daje vidljive znakove. Tek u vrlo uznapredovalim slučajevima mogu se pojaviti masne naslage ispod kože (ksantelazme) ili problemi s cirkulacijom.

Jedini pouzdan način da otkrijemo stanje jest laboratorijska analiza krvi.

Kako izgleda testiranje?

Radi se o jednostavnoj krvnoj pretrazi – lipidogramu – koji mjeri:

• ukupni kolesterol,
• LDL kolesterol,
• HDL kolesterol,
• trigliceride.

Za točne rezultate, uzorak se uzima natašte. Na temelju nalaza liječnik procjenjuje rizik i predlaže mjere.

Što kada su vrijednosti povišene?

Ako su nalazi loši, prvi korak nisu lijekovi nego promjena životnog stila:

• Prehrana: više povrća, voća, cjelovitih žitarica i ribe, manje crvenog mesa, pržene hrane i industrijskih proizvoda.
• Tjelesna aktivnost: barem 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (hodanje, bicikl, plivanje).
• Prestanak pušenja: pušenje smanjuje razinu HDL-a.
• Umjerenost u alkoholu: prekomjerno konzumiranje povećava trigliceride.

Ako promjene u načinu života ne daju rezultat, liječnik može propisati lijekove (najčešće statine).

U Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti. Jedan od glavnih faktora rizika je upravo povišen kolesterol.

Zdravstvene institucije redovito upozoravaju građane da mjerenje masnoća u krvi treba biti jednako važno kao i mjerenje tlaka.

Mitovi i istine o kolesterolu

• “Kolesterol dolazi samo iz hrane.” – Ne, većinu kolesterola proizvodi naša jetra. Hrana ima utjecaj, ali genetika i životni stil su presudni.
• “Mogu osjetiti kad mi je kolesterol visok.” – Pogrešno, nema simptoma dok ne dođe do komplikacija.
• “Ako uzimam lijekove, mogu jesti što želim.” – Ne, prehrana i dalje igra ključnu ulogu.

Visok kolesterol je podmukla prijetnja jer nema jasnih simptoma, a posljedice mogu biti kobne. Redovite kontrole, zdrava prehrana i aktivan život najbolja su prevencija.

Ako ste u rizičnoj skupini ili imate loše navike, ne čekajte simptome – dogovorite krvne pretrage i posavjetujte se s liječnikom.