RSV nije samo za bebe: što znači “tiha” RSV sezona kod odraslih i starijih

S dolaskom jeseni i sezone respiratornih infekcija, javlja se i respiratorni sincicijski virus (RSV) – no za razliku od uobičajenog shvaćanja da pogađa uglavnom dojenčad, ovaj virus može ozbiljno ugroziti i odrasle osobe, osobito starije od 60 godina te kronične bolesnike. Kod njih RSV često izaziva suptilnije, “tihe” simptome pa RSV sezona u odrasloj populaciji može proći relativno neprimijećeno. U nastavku donosimo najčešća pitanja i odgovore o RSV-u kod odraslih i starijih, uz grafički prikaz razlika u simptomima po dobnim skupinama.

Zašto najčešće čujemo o RSV-u samo kod beba?

RSV je poznat kao glavni uzročnik bronhiolitisa u dojenčadi i vodeći uzrok hospitalizacije dojenčadi u svijetu. Gotovo svako dijete do druge godine života preboli RSV, a epidemije se javljaju sezonski (uglavnom od studenog do travnja, s vrhuncem u zimskim mjesecima). Kod male djece infekcija često zahvaća donje dišne puteve, uzrokujući teško disanje (bronhiolitis) i upalu pluća, zbog čega neka djeca trebaju i bolničko liječenje. Ovi dramatični simptomi i hospitalizacije kod beba doveli su do toga da se o RSV-u najviše govori u kontekstu dojenčadi i male djece.

Međutim, RSV ne bira isključivo djecu. Iako kod starije djece i mladih odraslih najčešće uzrokuje samo blage simptome prehlade, važno je znati da virus može biti ozbiljan i za druge rizične skupine. Posebno su ugroženi stariji odrasli i osobe s kroničnim bolestima, kod kojih RSV također može dovesti do teških komplikacija – čak i smrtnih ishoda.

Može li RSV ozbiljno ugroziti i odrasle (posebno starije)?

Da. Premda će prosječna zdrava odrasla osoba RSV infekciju prebroditi kao običnu prehladu, starije osobe (60+ godina) i kronični bolesnici mogu doživjeti znatno teži oblik bolesti. Prema europskim podacima, svake godine zbog RSV-a u bolnicu bude primljeno oko 158 000 odraslih osoba, a 20 000 osoba starijih od 60 godina godišnje umire od posljedica te infekcije. Sličan teret bilježi se i u SAD-u – procjenjuje se da RSV svake godine uzrokuje oko 177 000 hospitalizacija i 14 000 smrti među starijima od 65. Ovi brojevi jasno pokazuju da RSV nije samo “dječja bolest”.

RSV kod starijih često pogoršava postojeće bolesti. Na primjer, može izazvati pogoršanje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) ili kroničnog zatajenja srca kod oboljelih. Također može uzrokovati upalu pluća ili bronhitis kod starijih odraslih, što u kombinaciji s oslabljenim imunitetom starije dobi može biti vrlo opasno. Drugim riječima, iako se o RSV-u najviše govori u kontekstu beba, posljedice za stariju populaciju mogu biti jednako ozbiljne.

Napomena: Rizik nije ograničen samo na osobe u dubokoj starosti. Već od 60. godine pa nadalje, kao i kod mlađih odraslih s težim kroničnim bolestima, raste vjerojatnost težih simptoma i komplikacija RSV infekcije. Stoga je važno podići svijest da se RSV tiče i odraslih, pogotovo onih u rizičnim skupinama.

Što znači “tiha” RSV sezona kod odraslih?

Pojam “tiha” RSV sezona odnosi se na situaciju kada epidemija RSV-a prođe relativno neopaženo u odrasloj populaciji. Za razliku od jasnih znakova epidemije kod djece (prepune pedijatrijske bolnice, vijesti o bronhiolitisu dojenčadi), kod odraslih RSV može cirkulirati tiho. Razlozi su višestruki:

• Suptilni simptomi kod odraslih: Mnogi zdravi odrasli zaraze se RSV-om i misle da imaju prehladu – simptomi poput hunjavice, kašlja i blago povišene temperature ne odskaču od obične virusne prehlade. Stariji ljudi često nemaju visoku temperaturu ili izrazito jak kašalj, pa infekcija ne privlači pažnju. Praktično, virus “prođe ispod radara”.
• Manje testiranja i dijagnoze: Donedavno se kod odraslih rijetko testiralo na RSV. Liječnici bi dijagnosticirali upalu pluća ili pogoršanje KOPB-a bez da znaju da je okidač upravo RSV. Tako su mnoge RSV infekcije ostale nezabilježene u statistici, stvarajući dojam “tihe” sezone.
• Posebne okolnosti: Tijekom pandemije COVID-19 zabilježena je nezapamćeno tiha RSV sezona 2020./2021. zbog mjera poput nošenja maski i socijalne distance. U toj sezoni cirkulacija RSV-a bila je povijesno niska, što znači da je vrlo malo ljudi – djece i odraslih – uopće bilo izloženo virusu. No, takva tišina imala je posljedice: sljedeće godine, kada su mjere popustile, došlo je do iznenadnog porasta RSV-a izvan uobičajene sezone (epidemija je krenula ranije i trajala dulje nego inače). Ovaj fenomen pokazuje da “tiha” sezona može značiti i nakupljanje osjetljive populacije koja potom doživi jaču epidemiju.

Ukratko, “tiha RSV sezona” znači da virus u datom razdoblju ne uzrokuje uobičajenu bujicu dijagnoza i vijesti – bilo zato što su mjere spriječile njegovo širenje, bilo zato što kod odraslih infekcije prolaze neprimijećeno. No tišina je varljiva: virus može i dalje kružiti i predstavljati prijetnju, osobito za starije i ranjive osobe.

Kako se simptomi RSV-a razlikuju kod beba, odraslih i starijih?

RSV infekcija može izgledati vrlo različito ovisno o dobi oboljele osobe:

• Dojenčad (<1 g.) i mala djeca: Često počinje simptomima nalik prehladi (začepljen nos, curenje nosa), no brzo se može razviti težak kašalj, piskanje u prsima pri disanju i ubrzano disanje. Bebe mogu biti izrazito nemirne ili pospane, odbijati hranu, a u težim slučajevima javlja se plavičasta boja usana zbog manjka kisika. Kod najmlađih dojenčadi ponekad upravo apneja (pauze u disanju) može biti prvi znak infekcije. Visoka temperatura nije uvijek prisutna – može biti blago povišena nekoliko dana.
• Odrasli (mlađi od 60): U pravilu blagi simptomi. Najčešće se javljaju curenje nosa, grlobolja, kašalj, kihanje, glavobolja i umor – sve ono što biste očekivali kod obične prehlade. Većina zdravih odraslih ozdravi unutar tjedan ili dva uz kućno liječenje. Kod njih je povišena temperatura obično niska (ili je nema), a komplikacije su rijetke.
• Starije osobe (60+): Početni simptomi mogu biti jednaki kao kod mlađih odraslih – kašalj, hunjavica, slabiji apetit, malaksalost. Međutim, kod starijih često izostaju tipični znakovi infekcije poput visoke temperature ili jakog upalnog odgovora. Kao posljedica, infekcija se može isprva činiti blagom. No, nakon nekoliko dana može doći do pogoršanja: produbljivanje kašlja, otežano disanje ili simptomi pogoršanja osnovne bolesti (npr. jače KOPB tegobe, zatajivanje srca). Wheezing (piskanje) se može javiti ako se razvije bronhitis ili upala pluća. Starije osobe ponekad će samo djelovati zbunjeno ili izrazito slabo, što zapravo može biti znak nedostatka kisika zbog teže RSV infekcije.

Dojenčad i mala djeca češće razviju teže simptome (otežano disanje, apneje), dok odrasli i stariji tipično imaju blaže simptome nalik prehladi. Ipak, kod starijih se češće javljaju komplikacije uslijed kroničnih bolesti.

Infekcija RSV-om u dječjoj dobi često dovodi do ozbiljnijih respiratornih simptoma (npr. piskanje, gušenje, pauze u disanju) nego u odraslih. Odrasli i stariji uglavnom imaju tipične simptome prehlade (nos, kašalj, grlobolja), s time da stariji rjeđe razviju visoku temperaturu. Upravo ti netipični, blagi simptomi kod starijih mogu zavesti – osoba i ne sluti da je riječ o RSV-u, sve dok se ne razviju teže komplikacije.

Tko su najugroženiji među odraslima?

U odrasloj populaciji određene skupine imaju znatno veći rizik za težak oblik RSV infekcije:

• Starije osobe (65+): Starenjem imunološki sustav slabi. Osim toga, mnogi stariji imaju surogove bolesti (poput srčanih ili plućnih) koje RSV može pogoršati. Statistika pokazuje da upravo starija populacija trpi najveći teret – najveći broj hospitalizacija i smrti od RSV-a događa se u dobi 65+.
• Kronični plućni bolesnici: Osobe s KOPB-om, kroničnim bronhitisom ili astmom. RSV može izazvati jak bronhospazam i upalu dišnih puteva, što u ovih bolesnika dovodi do ozbiljnog otežanja disanja. Također, bolesnici s plućnom fibrozom ili drugim kroničnim bolestima pluća su u riziku.
• Srčani bolesnici: Osobe s kroničnim zatajenjem srca, koronarnom bolesti ili hipertenzijom mogu teško podnijeti napor koji RSV infekcija stavlja na tijelo. Vrućica (ako je prisutna) i upala ubrzavaju puls, a smanjena razina kisika opterećuje srce. RSV infekcija može pogoršati simptome zatajenja srca.
• Osobe s oslabljenim imunitetom: Pacijenti na kemoterapiji, transplantirani bolesnici na imunosupresivima, osobe s neliječenom HIV infekcijom ili primatelji biološke terapije spadaju u rizičnu skupinu. Njihov organizam teže se bori s virusima, pa RSV može uzrokovati produljenu i težu bolest.
• Dijabetičari i bubrežni bolesnici: Teže kontrolirana šećerna bolest, kronična bubrežna bolest i slična stanja također su povezana s težim tijekom RSV infekcije, vjerojatno zbog općenito slabijeg imunosnog odgovora.

Važno je naglasiti da i zdravi odrasli mogu oboljeti od težeg oblika RSV-a, samo je to rjeđe. Svatko tko primijeti da se nakon nekoliko dana prehlada pogoršava – npr. otežano diše, ima visoku temperaturu koja ne spada ili osjeća bol u prsima – trebao bi potražiti liječničku pomoć, bez obzira na dob.

Postoji li cjepivo ili posebna terapija za RSV kod starijih?

Dugi niz godina nije postojalo cjepivo protiv RSV-a, no to se nedavno promijenilo. Europska agencija za lijekove je 2023. odobrila prvo RSV cjepivo za starije osobe. Dostupna su dva cjepiva za starije odrasle (60+ godina) koja potiču imunitet na RSV i time smanjuju rizik od teške bolesti. Studije su pokazale da ova cjepiva mogu prevenirati veći dio hospitalizacija uzrokovanih RSV-om u starijoj populaciji. Cijepljenje se preporučuje starijima od 60, osobito ako imaju gore navedene kronične bolesti – razgovor s liječnikom pomoći će utvrditi je li cjepivo prikladno za vas ili vaše najbliže.

Osim cjepiva za starije, važno je spomenuti i monoklonsko protutijelo namijenjeno zaštiti novorođenčadi (palivizumab, a novije i nirsevimab) koje se daje bebama u sezoni RSV-a radi prevencije teške infekcije. Za odrasle takva pasivna profilaksa zasad nije u primjeni; fokus je na aktivnom cijepljenju kako bi njihov imunološki sustav bio spreman.

Što se tiče terapije, ne postoji specifičan antivirusni lijek koji bi “ubio” RSV (poput npr. antibiotika za bakterije). Liječenje je uglavnom simptomatsko i potporno – odmor, hidracija, lijekovi za snižavanje temperature i olakšavanje disanja (kisik terapija u težim slučajevima). U bolničkim uvjetima, pacijenti s teškom RSV upalom pluća mogu dobiti potporu disanju (od maski s kisikom do mehaničke ventilacije u najtežim slučajevima). Novi antivirusni lijekovi za RSV su u razvoju, ali još nisu široko dostupni. Zato je prevencija ključna, osobito za rizične skupine.

Kako se zaštititi od RSV-a ove jeseni i zime?

Nekoliko je koraka koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od RSV infekcije, pogotovo u mjesecima kada RSV i ostale respiratorne infekcije kruže (listopad do travanj):

• Cijepljenje: Ako ste u dobi 60+ ili imate kronične bolesti, razmislite o cjepivu protiv RSV-a. Time ćete se zaštititi od najtežih oblika bolesti. Također, pratite preporuke za cjepivo protiv gripe i (za određene skupine) protiv COVID-19, jer su istovremene infekcije moguće.
• Higijena ruku: Redovito perite ruke sapunom i vodom barem 20 sekundi. RSV se širi kapljično, ali i putem kontaminiranih površina – virus može satima preživjeti na predmetima. Dezinficirajte površine koje se često dodiruju, osobito ako netko u kućanstvu ima simptome prehlade.
• Izbjegavajte bliski kontakt s prehlađenima: Ovo je posebno važno za starije osobe i kronične bolesnike. Izbjegavajte rukovanje, grljenje i ljubljenje s unucima ili članovima obitelji koji imaju curenje nosa ili kašalj. Iako je to teško, tako smanjujete izloženost virusu. Mala djeca često prenose RSV u obitelj (virus se širi u vrtićima i jaslicama), pa budite oprezni.
• Nošenje maske: Ako RSV i drugi respiratorni virusi intenzivno cirkuliraju u vašoj zajednici (npr. u zimskim mjesecima ili tijekom lokalne epidemije), nošenje zaštitne maske u zatvorenim prostorima moglo bi pružiti dodatnu zaštitu, posebno za rizične osobe. Maske su pokazale učinkovitost u smanjenju širenja kapljičnih infekcija poput gripe i RSV-a.
• Pravovremeno potražite pomoć: Ako ste stariji ili imate kroničnu bolest i razvijete simptome respiratorne infekcije u sezoni RSV-a, budite na oprezu. Pogoršanje kašlja, ubrzano disanje, bol u prsima ili konfuznost znak su za hitan posjet liječniku. Rana intervencija može spriječiti teže posljedice.

Zaključak

RSV nije samo za bebe. Iako možda “tiho” djeluje među odraslima, posljedice mogu biti glasne. Pripremite se za sezonu – informirajte se, zaštitite sebe i svoje bližnje i na prve znakove ozbiljnijih simptoma ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć. Respiratorne infekcije u jesen i zimu mogu biti izazovne, ali uz dobru prevenciju i brigu, možemo smanjiti njihov utjecaj na najranjivije među nama.

Literatura

• Norton Healthcare – Statistika RSV-a u SAD (hospitalizacije, smrtnost) i klinička slika u odraslih.
• EU Vaccination Info – Podaci o opterećenju RSV-om u Europi te komplikacije kod starijih (pogoršanje KOPB, srca).
• CDC (MMWR, 2023) – Utjecaj pandemije na sezonalnost RSV-a (tiha sezona 2020/21. i kasniji poremećaji).
• UnityPoint Health – Izjava liječnika: RSV shvaćamo kao “beboliku” bolest, ali najveći mortalitet je u starijih; učinkovitost novog cjepiva za 60+.
• EU Vaccination Info – Simptomi RSV-a kod odraslih (grlobolja, glavobolja, umor) i rizične skupine (stariji, kronične bolesti).
• Lawrence Times – Utjecaj mjera (maske, distanca) na “tihu” sezonu RSV-a. (Primjer konteksta pandemije)