Prehrana kod dijabetesa: što jesti, a što izbjegavati

Kada govorimo o liječenju dijabetesa tipa 2, prehrana zauzima središnje mjesto. Čak i kada su potrebni lijekovi, način na koji se hranimo presudan je za kontrolu razine šećera u krvi, tjelesnu masu i prevenciju komplikacija.

Prehrambene smjernice naglašavaju da nema jedne univerzalne “dijete” za dijabetes, već se prehrana prilagođava pojedincu. Ipak, postoje jasne preporuke koje se mogu primijeniti na većinu ljudi.

Temeljne smjernice

Hrvatske prehrambene smjernice za odrasle s dijabetesom (2023.) ističu nekoliko ključnih principa:

• Ravnomjerni unos ugljikohidrata tijekom dana – obroci trebaju biti raspoređeni kako bi se izbjegli nagli skokovi glukoze.
• Prednost cjelovitim žitaricama i vlaknima – pomažu usporiti probavu i stabilizirati šećer.
• Manje zasićenih masti i soli – jer osobe s dijabetesom imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
• Individualizirani pristup – prehrana se prilagođava dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti i drugim bolestima.

(hrcak.srce.hr)

Što jesti kod dijabetesa?

Povrće i voće

• Povrće bez škroba (brokula, špinat, paprika, rajčica, krastavci) može se jesti u većim količinama.
• Voće je zdravo, ali u kontroliranim porcijama – jabuke, bobičasto voće i citrusi bolji su izbor od banana ili grožđa zbog manjeg glikemijskog indeksa.

Cjelovite žitarice

Zob, ječam, integralna riža i tjestenina od cjelovitog brašna usporavaju porast šećera u krvi i daju dugotrajniji osjećaj sitosti.

Mahunarke

Leća, grah, slanutak i grašak bogati su vlaknima i proteinima, pa su odlični za održavanje stabilne glukoze.

Riba i nemasno meso

Riba, osobito plava (srdela, skuša, losos), bogata je omega-3 masnim kiselinama koje štite srce. Pileće i pureće meso dobar su izvor proteina.

Mliječni proizvodi

Birajte posne sireve, jogurt bez dodanog šećera i mlijeko s manjim udjelom masti.

Orašasti plodovi i sjemenke

Bademi, orasi, chia i lanene sjemenke u malim količinama pomažu regulirati šećer i kolesterol.

Što izbjegavati?

• Slatka pića i sokovi – uzrokuju nagle skokove šećera.
• Rafinirani šećer i slatkiši – kolači, keksi, bomboni.
• Bijeli kruh i bijela riža – brzo podižu razinu glukoze.
• Pržena i masna hrana – povećava rizik od srčanih bolesti.
• Prerađene namirnice – bogate su solju, šećerom i nezdravim mastima.
• Alkohol – može dovesti do opasnih oscilacija šećera, osobito u kombinaciji s lijekovima.

Primjer dnevnog jelovnika

Doručak: zobena kaša s jogurtom i borovnicama
Užina: šaka badema
Ručak: pečena piletina s povrćem na žaru i integralna riža
Užina: jabuka
Večera: varivo od leće i integralni kruh
Prije spavanja: jogurt bez dodanog šećera

Ovakav jelovnik stabilizira šećer u krvi i daje dovoljno energije.

Zašto je raspored obroka važan?

Osobe s dijabetesom trebaju izbjegavati duge periode bez hrane jer to može dovesti do oscilacija glukoze. Idealno je jesti 3 glavna obroka i 2–3 manje užine dnevno.

Planiranje obroka također pomaže u boljoj kontroli težine.

Tradicionalna hrvatska prehrana često uključuje bijeli kruh, tjesteninu i jela bogata mastima. No dobra vijest je da i mediteranska prehrana, koja je dio naše gastronomske kulture, savršeno odgovara preporukama za dijabetes: puno ribe, povrća, maslinovo ulje i umjereno vino.

Problem je moderan stil života – brza hrana i prekomjeran unos šećera – što povećava rizik i kod mladih.

Motivacija i praksa

Važno je naglasiti da prehrana kod dijabetesa ne znači odricanje od svega. Radi se o balansiranju i svjesnom odabiru: više svježih i neprerađenih namirnica, manje industrijskih proizvoda.

Uz malo planiranja, jelovnik može biti ukusan, raznolik i prilagođen cijeloj obitelji.

Prehrana kod dijabetesa tipa 2 nije samo “dijeta”, nego način života koji pomaže kontrolirati bolest i spriječiti komplikacije. Fokus treba biti na povrću, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima, dok je važno ograničiti rafinirane šećere, prerađenu hranu i alkohol.

Male promjene u jelovniku mogu značiti veliku razliku za zdravlje.