Pametno putovati: cijepljenja, voda i jet-lag — praktični medicinski savjeti prije polaska

Putovanje počinje puno prije aerodroma: najpametnije je “odraditi” zdravlje 4–6 tjedana prije polaska. Tada stignete provjeriti cjepiva, zatražiti savjet liječnika, dopuniti kroničnu terapiju i organizirati putnu ljekarnu. U nastavku je vodič kroz ključne odluke — sažet, praktičan i prilagođen putnicima.

1) Putni “checklist” 4–6 tjedana prije polaska

• Ruta i tip putovanja. Ruralno ili urbano? Planinarenje, posao, krstarenje? Dužina boravka i sezona (kišna/suha) određuju rizike.
• Zdravstveno stanje. Trudnoća, kronične bolesti (srce, pluća, šećerna bolest), alergije, terapije koje smanjuju imunitet.
• Cjepiva i dokumenti. Provjerite redovita cjepiva (difterija–tetanus–pertusis, ospice–zaušnjaci–rubeola, dječja paraliza), te dopunska (vidi dolje).
• Osiguranje. Osiguranje s pokrićem hitnog liječenja i medicinske evakuacije; u EU nosite i EKZO (europska kartica).
• Lijekovi. Dovoljna količina propisane terapije + potvrda o lijeku (na engleskom).
• Posebnosti destinacije. Malarija/denga/Zika? Obvezno žuta groznica za ulazak? Voda iz slavine ili isključivo flaširana?

Pravilo palca: što je destinacija udaljenija od Europe, vlažnija i ruralnija — to je važnije savjetovanje s putnim liječnikom.

2) Cijepiti se — ali pametno i na vrijeme

Redovita cjepiva (osnovna) vrijede i za odrasle putnike: difterija–tetanus (revakcinacija svakih 10 g.), MMR (osobito ako ste rođeni nakon 1968. i nemate dokaz o dvjema dozama), poliomijelitis (ako niste kompletno cijepljeni), hepatitis B (ako niste cijepljeni — trajna zaštita korisna je svima).

Putna cjepiva razmatraju se prema ruti i aktivnostima:

• Hepatitis A — najčešće preporučeno putno cjepivo za mnoge zemlje izvan EU-a; transmisija hranom i vodom.
• Tifus — za putnike u područja s lošim sanitarnim uvjetima, osobito ako planirate jesti “ulicu”.
• Bjesnoća — ako idete u ruralna područja, radite sa životinjama ili planirate špiljarenje; predekspozicijska zaštita ne zamjenjuje postekspozicijski postupak, ali štedi vrijeme.
• Meningokok — za sub-saharsku Afriku u “pojasa meningitisa” i posebne situacije.
• Japanski encefalitis — za dulji boravak u ruralnim područjima Azije/osim gradskih centara, osobito tijekom sezone komaraca.
• Žuta groznica — cjepivo zahtijeva i neke zemlje kao uvjet ulaska; informacije variraju po ruti i presjedanjima.
• Koljenski krpeljni encefalitis (KKE) — ako boravite u prirodi u područjima endemije (npr. srednja i istočna Europa, dijelovi Austrije/Slovenije).

Nije svima sve potrebno. Cijepljenja se planiraju individualno; trudnice, mala djeca, stariji i imunokompromitirani imaju posebne algoritme i kontraindikacije (osobito za živa cjepiva).

3) Hrana i voda: pravilo „prokuhaj, skuhaj, oguli — ili zaboravi“

Voda za piće

• U mnogim europskim destinacijama voda iz slavine je sigurna; izvan njih se oslonite na flaširanu (provjerite integritet čepa) ili dezinficirajte/prokuhajte.
• Led i svježe cijeđeni sokovi mogu biti iz “nesigurne” vode.
• Za planinare i nomade: filtracija (mehanički filter) + dezinfekcija (klor, jod ili UV uređaji). Tablete s klorom/jodom zahtijevaju točno doziranje i vrijeme kontakta.

Hrana

• Birajte svježe kuhano/pečeno posluženo vruće. Izbjegavajte buffet koji dugo stoji, sirova jaja, nedovoljno termički obrađenu ribu/meso i nepasteurizirane mliječne proizvode.
• Voće gulite sami; salate ispiru lokalnom vodom (rizik).

Proljev putnika (“traveler’s diarrhea”)

• Najčešće je blag do umjeren i prolazi sam za 3–5 dana.
• Prva linija je oralna rehidracija (vrećice ORS) i cink za djecu; protivobuhvatni pripravci se koriste oprezno (primjereno odraslima, ne kod visoke temperature ili krvi u stolici).
• Za putnike sa stanjima koja ne trpe dehidraciju (npr. srčana/renalna bolest) korisno je nositi ORS i imati jasan plan.
• Antibiotik se u pravilu ne uzima rutinski; o tzv. “stand-by” shemi odlučuje liječnik prema rizičnosti destinacije i osobi.
• Ako se pojave visoka temperatura, krvava stolica, jaki bolovi, dehidracija ili ne prolazi >3 dana — potražite liječnika.

4) Komarci i krpelji: zaštita slojevito

Mnoge infekcije prenose komarci (denga, Zika, chikungunya, malarija, japanski encefalitis) i krpelji (borelioza, krpeljni encefalitis).

Osnovne mjere:

• Repelent s djelatnom tvari (npr. DEET, pikaridin/icaridin, IR3535) u odgovarajućoj koncentraciji; nanosi se na otkrivenu kožu, a krema sa zaštitnim faktorom ide prva, repelent zadnji.
• Odjeća: dugi rukavi/nogavice, svijetle boje; impregnacija permetrinom za odjeću/šatore.
• Mreže za spavanje (impregnirane) u područjima s komarcima noćne aktivnosti.
• Krpelji: duga odjeća u travi/šumi, pregled tijela po povratku, pravilno vađenje finom pincetom.

Malarija

• Nekim putnicima treba kemoprofilaksa (lijekovi prije i za vrijeme boravka + nakon povratka), ovisno o zemlji i regiji; shemu i lijek određuje liječnik prema rezistenciji i profilu putnika.
• Bez obzira na profilaksu, ujedi komaraca moraju se sprječavati — nijedan lijek nije 100% zaštita.

5) Lijekovi i putna ljekarna: mali komplet, puno mira

Obavezno za većinu:

• Propisana kronična terapija u dovoljnoj količini + potvrda (eng.). Lijekove nosite u ručnoj prtljazi.
• Analgetik/antipiretik, antihistaminik (alergije/ubodi), ORS (rehidracija), antiseptik i flasteri, probiotik (po želji), repelent, krema s visokim SPF, hidrokortizonska krema za ubode/iritacije, dezinficijens za ruke.
• Za putnike s mučninom u vožnji: lijek protiv kinetoze.
• Kontaktne leće i otopina, dodatne naočale.

Posebno prema potrebi i savjetu liječnika:

• Lijek protiv akutnog proljeva za odrasle, “stand-by” antibiotik u specifičnim slučajevima, profilaksa malarije za rizične zone, autoinjektor adrenalina kod teških alergija.

Napomena: Ovaj članak ne reklamira lijekove na recept. O izdavanju i doziranju odlučuje isključivo liječnik uz uvažavanje propisa države polaska i destinacije.

6) Jet-lag i vremenske zone: priprema i rutina

Što je jet-lag? Poremećaj ritma spavanja, budnosti i probave nakon brzog prelaska više vremenskih zona — izraženiji pri putovanju istočno.

Prije leta (2–3 dana):

• Pomaknite raspored sna prema vremenu odredišta: istočno = ranije na počinak i buđenje, zapadno = kasnije.
• Lagana tjelovježba u “novom” jutarnjem terminu može pomoći “resetu”.

U letu i po dolasku:

• Hidratacija, izbjegavati alkohol i previše kofeina.
• Spavati u avionu samo ako se poklapa s noći u odredištu.
• Sunčeva svjetlost je najjači “zeitgeber”:
  • put na istok → jutarnje izlaganje svjetlu na odredištu;
  • put na zapad → popodnevno/večernje svjetlo.
• Lagani obroci, šetnja na danjem svjetlu; drijemke ograničiti na 20–30 min.

Dodaci i lijekovi:

• Melatonin može pomoći kod prelaska više zona, osobito na istok; vrijeme uzimanja je ključno (mala doza pred spavanje na odredištu).
• Lijekove za spavanje uzimajte samo po uputi liječnika; nisu za upravljanje vozilima ni rješavanje dugog jet-laga.

7) Posebne skupine putnika

• Trudnice: konzultirajte ginekologa; neka cjepiva nisu preporučljiva u trudnoći, a u tropskim područjima rizik vektorskih bolesti može biti povišen. Dodatno planirajte prevenciju tromboze na dugim letovima (kretanje, kompresijske čarape).
• Djeca: dehidracija nastupa brže; nosite ORS, pazite na doze lijekova po kilogramu. Za dojenčad je ključna sigurna voda i higijena bočica.
• Stariji i kronični bolesnici: ponesite sažetak medicinske dokumentacije, popis lijekova i doza, rezervnu opskrbu. Planirajte pauze i rehidrataciju.
• Osobe s alergijama: dvojezična kartica s dijagnozom; hrana na letu/hotelu unaprijed najaviti; autoinjektor adrenalina ako je propisan.

8) “Zdrav razum” na terenu

• Pojas i kaciga spašavaju više života turista nego ijedno cjepivo.
• Sunce i toplina: šešir, zaštita kože, pauze u hladu; prepoznajte znakove toplinskog udara (npr. zbunjenost, suha vruća koža, visoka temperatura).
• Životinje: ne dirajte pse/mačke/majmune; ugriz = odmah ispirati sapunom i vodom i liječnik što prije (bjesnoća).
• Sigurnost vode: plivajte gdje je dozvoljeno; pazite na struje, morske organizme i lokalna upozorenja.
• Dokumenti i kontakti: adrese bolnica/klinika i telefon osiguravatelja pri ruci.

9) Brzi planer (sažetak)

1. 4–6 tjedana prije: provjera cjepiva, savjetovanje o profilaksi (po potrebi), dopuna terapije, polica osiguranja.
2. 1–2 tjedna prije: kupnja ORS-a, repelenta, kreme sa SPF, antiseptika; priprema potvrda o lijekovima; početak “pomicanja” sna za interkontinentalne letove.
3. Na putu: voda/led/oprez, hrana vruća i svježe pripremljena, repelent i odjeća s dugim rukavima u vektor-zonama, sunce s mjerom, ruke čiste.
4. Po povratku: ako imate temperaturu, proljev koji traje ili bilo koji neuobičajen simptom — javite se liječniku i spomenite destinaciju.