Dermatitis ruku kod zdravstvenih radnika: Kako obnaviti kožnu barijeru i preživjeti zimu?

Zdravstveni radnici stalno su izloženi učestalom pranju i dezinfekciji ruku zbog sprječavanja prijenosa infekcija. Zimi, vanjski hladan zrak s niskom vlažnošću te ugrijani, suhi zrak u bolničkim prostorijama dodatno isušuju kožu i pogoršavaju oštećenja barijere.

Istraživanja su pokazala da rad u hladnoj sezoni gotovo trostruko povećava rizik od iritativnog kontaktnog dermatitisa, a pranje ruku više od 10 puta dnevno dodatno podiže rizik. Hladni zrak brzo isparava vlagu s površine kože, dok grijanjem u zatvorenom prostoru vlaga gotovo nestaje. Sve to dovodi do snažnijeg gubitka lipida i vode iz kože ruku zdravstvenih djelatnika, što uz otežane mehaničke funkcije (škripanje, trenje u rukavicama) čini kožnu barijeru krhkom i lako lomljivom.

Dezinficijensi, rukavice i suhi zrak – kako iritiraju kožu

1. Dezinficijensi i sapuni

• Sapun i voda: Često pranje ruku sapunima i dezinfekcijskim sredstvima čisti kožu, ali istovremeno otpušta prirodne masti i oštećuje keratinocite. Detergenti u sapunima zajedno s toplom vodom čine kombinaciju kemijskih i mehaničkih nadražaja.
• Alkoholni pripravci za ruke (ABHR): Ubijaju mikrobe učinkovitije uz manje uklanjanja ulja s kože. Stručnjaci preporučuju korištenje bezbojnih alkoholnih gelova s ovlaživačem (npr. glicerinom) kad koža nije vidljivo zaprljana.
• Izbjegavanje: Aromatični ili alkoholni sapuni (parfumirani ili dezinficijensi s agresivnim tvarima) mogu dodatno iritirati kožu i trebaju se izbjegavati.

2. Rukavice

• Lateks: Zbog proteina u prirodnom kaučuku mogu izazvati alergijsku reakciju (tip I hipersenzibilnosti ili kontaktni alergijski dermatitis) kod osjetljivih osoba.
• Nitril: Ne sadrže lateks, ali sadrže kemijske akceleratore (npr. tiurame, ditiokarbamate) koji također mogu izazvati alergiju ili iritaciju.
• Okkluzija i znojenje: Rukavice stvaraju okkluziju i znojenje – koža ostaje vlažna i slabo diše, što pogoršava iziritiranost. Puder iz starih rukavica dodatno isušuje i nadražuje kožu.
• Savjet stručnjaka: Koristite ne-pudrane rukavice (najčešće nitrilne ili vinilne), te izbjegavajte dugo nošenje istih rukavica na više pacijenata.

3. Suhi zrak i hladnoća

Vanjski hladni zrak zimi ima vrlo malo vlage, a grijanje u prostorijama dodatno smanjuje relativnu vlažnost zraka. Ovakva okolina potiče brže isparavanje vode iz gornjih slojeva kože i otapanje lipida barijere. Koža ruku tako postaje zategnuta, hrapava i sklona pukotinama. Niska vlažnost pogoršava postojeće ekceme i olakšava prodor iritansa u dublje slojeve kože.

Iritativni i alergijski kontaktni dermatitis – što se događa na koži

Iritativni dermatitis

• Uzrok: Nastaje izravnim oštećenjem kože (bez uključivanja imunološkog sustava) uslijed izlaganja nadražujućim agensima (detergenti, alkohol, sapun) i mehaničkog pritiska.
• Simptomi: Koža postaje suha, napeta, crvena i ispucala; može se javiti bol ili peckanje.
• Povezanost s radom: Najčešći je profesionalni dermatitis, direktno povezan sa “mokrim poslom” (ruke mokre više od 2 sata dnevno ili pranje >20 puta/dan).

Alergijski kontaktni dermatitis

• Uzrok: Odgođena reakcija (preosjetljivost tipa IV) na specifičnu supstancu (npr. kemijski akceleratori u rukavicama, konzervansi u dezinficijensima).
• Simptomi: Nastaje 1–2 dana nakon ponovnog izlaganja. Očituje se crvenilom, mjehurićima i jakom svrbeži. Osip se može širiti i klinički je često težak i dugotrajan.
• Dijagnostika: Ako se radi o alergiji, potrebno je provesti patch-testiranje i izbjeći specifične alergene, dok kod iritacije prevladava prilagodba higijene i hidratacija kože.

Prevencija i očuvanje zdrave kožne barijere

Stručne organizacije ističu da se profesionalni dermatitis može značajno ublažiti pridržavanjem odgovarajućih mjera njege kože.

Preporučeni proizvodi i rutina njege

• Sapun/Gelovi: Preparati bez sapuna (sindeti) i bez mirisa koji održavaju blaži pH kože.
• Emolijentne kreme/masti: Bogati proizvodi sa sastojcima poput ceramida, uree, glicerina, ulja ili petrolatuma. Masti i guste kreme stvaraju bolju barijeru od tekućih losiona.
• Barijerne kreme: Deblje formule (npr. s cink-oksidom) koje se nanose kao zaštitni sloj prije početka smjene.
• Rukavice: Ne-pudrane nitrilne ili vinilne rukavice su često manje alergene.
• Ovlaživač zraka: Koristite ovlaživače zraka u radnim prostorima (i kod kuće) kako bi se nadoknadio nedostatak vlage zimi.

Brinite o svojoj koži

Očuvanje integriteta kožne barijere treba biti sastavni dio radne rutine. Redovito korištenje mekanih preparata, alkoholnih dezinfekcijskih sredstava s ovlaživačima te dovoljnih količina emolijenata ključno je za zaštitu kože. U slučaju pojave ozbiljnijih simptoma preporučuje se konzultacija dermatologa ili službi medicine rada. Samo pažljivom i informiranom njegom možemo svojim rukama omogućiti da ostanu otporne i zdrave, te nastave služiti sigurnosti pacijenata i osoblja bez neželjenih posljedica.