Madeži kod djece: što je uobičajeno, a što traži dermatologa (i kako izgleda pregled dermatoskopom)

Madeži (nevusi) su vrlo česta pojava kod djece i predstavljaju nakupine pigmentnih stanica (melanocita) u koži. Većina madeža je benigna i razvija se s godinama, dosežući vrhunac u pubertetu. Iako je maligni melanom u dječjoj dobi iznimno rijedak, prevencija i rano otkrivanje madeža koji se ne ponašaju uobičajeno od vitalne su važnosti. Ključ prevencije je redovito samopromatranje i pravodobni pregled kod dermatologa.

1. Uobičajene pojave madeža u dječjoj dobi

Roditelji trebaju biti upoznati s nekoliko specifičnih tipova madeža koji su česti i benigni kod djece, ali zbog svog izgleda ponekad izazivaju zabrinutost:

A. Kongenitalni nevusi (Prirođeni madeži)

• Izgled: Prisutni pri rođenju ili se razvijaju unutar prvih nekoliko mjeseci života. Mogu biti male, srednje ili velike veličine.
• Rizik: Mali i srednji kongenitalni nevusi imaju vrlo nizak rizik maligne transformacije. Veliki nevusi (iznad 20 cm) zahtijevaju redovito, cjeloživotno praćenje.

B. Spitz nevus

• Izgled: Često se pojavljuje kao ružičasta, crvena ili smeđa, kupolasta izraslina koja se može brzo pojaviti i rasti. Ponekad izgleda alarmantno jer oponaša melanom, ali je gotovo uvijek benigni.
• Ponašanje: Budući da se brzo mijenja, često zahtijeva eksciziju (kirurško uklanjanje) i histopatološku analizu kako bi se potvrdilo da nije maligni.

C. Halo nevus (Sutton nevus)

• Izgled: Madež koji je okružen bijelim prstenom (haloom) depigmentirane kože.
• Ponašanje: Tipično se povlači sam od sebe. Bijeli prsten je rezultat imunološke reakcije tijela koje napada pigmentne stanice u madežu. To je benigni proces i obično ne zahtijeva liječenje, ali zahtijeva inicijalnu potvrdu dermatologa.

D. Novi madeži i "pravilo ružnog pačeta"

Normalno je da djeca dobivaju nove madeže, osobito tijekom godina najvećeg rasta (pubertet).

• Pravilo ružnog pačeta: Sve madeže treba usporediti međusobno. Ako se jedan madež drastično razlikuje od svih ostalih madeža na djetetovoj koži – to je "ružno pače" i zahtijeva pregled.

2. Kada je madež sumnjiv? (ABCDE pravilo)

Iako je ABCDE pravilo primarno razvijeno za odrasle, ono je temelj za samopregled i prepoznavanje sumnjivih promjena na koži kod svih dobnih skupina:

• A – Asimetrija (Asymmetry): Jedna polovica madeža ne odgovara drugoj.
• B – Rub (Border): Rubovi su nepravilni, nazubljeni, nejasni ili zamagljeni.
• C – Boja (Color): Madež ima više od dvije boje (crna, smeđa, crvena, bijela, plava) ili dolazi do nagle promjene boje.
• D – Promjer (Diameter): Sumnjivi su madeži veći od 6 milimetara (veličina gumice na olovci), ali melanom može biti i manji.
• E – Evolucija (Evolution): Ovo je najvažnije pravilo kod djece. Svaka promjena u veličini, obliku, boji, visini, svrbežu ili krvarenju madeža u kratkom vremenskom razdoblju zahtijeva dermatološki pregled.

Poseban alarm: Madež koji krvari, svrbi ili je neobično tvrd kod djeteta treba hitno pregledati.

3. Pregled dermatoskopom: Vizualizacija madeža

Dermatoskopija je zlatni standard za procjenu pigmentnih promjena na koži, a potpuno je bezbolna i neinvazivna.

Što je dermatoskop?

Dermatoskop je specijalizirani uređaj koji koristi polarizirano svjetlo i snažno povećanje (obično 10x do 20x) kako bi omogućio dermatologu da vidi strukture ispod površine kože, koje su nevidljive golim okom.

Kako izgleda pregled dermatoskopom?

1. Vizualni pregled: Dermatolog prvo pregledava cijelu kožu djeteta, tražeći "ružno pače" i evidentirajući sve postojeće madeže.
2. Dermatoskopski pregled: Liječnik prisloni dermatoskop izravno na madež. Svjetlo prodire kroz epidermu i omogućuje promatranje mikroskopskih uzoraka pigmentne mreže, linija, globula i vaskularnih struktura.
3. Digitalna dermatoskopija (Mapping): U nekim slučajevima (npr. kod pacijenata s puno madeža ili obiteljskom anamnezom melanoma), koristi se digitalni sustav za kartiranje madeža. Sustav snima cijelu površinu kože, a potom se u sljedećim godinama uspoređuju fotografije kako bi se identificirale najsitnije promjene koje se razvijaju u vremenu (E – Evolucija).

Što dermatolog traži?

Dermatolog traži specifične dermatoskopske obrasce (npr. nepravilna mreža, ekscentrične globule, plave/bijele velove) koji su karakteristični za melanom. Kod djece, neki benigni madeži (poput Spitz nevusa) mogu imati atipične dermatoskopske značajke, zbog čega je potrebna visoka stručnost dječjeg dermatologa.

4. Preporuke za roditelje

• UV zaštita (Ključ prevencije): Izlaganje suncu ključni je faktor rizika za melanom. Djeca se moraju obavezno štititi kremom širokog spektra (SPF 30+), zaštitnom odjećom i izbjegavanjem sunca u najjačem dijelu dana (10h – 16h).
• Učestalost pregleda:
  • Opća populacija: Roditelji bi trebali provoditi mjesečne preglede kod kuće.
  • Prvi posjet dermatologu: Preporučuje se pregled u ranoj dobi (npr. prije polaska u školu) kako bi se uspostavila "osnovna linija" madeža.
  • Redoviti pregled: Djeca s velikim brojem madeža, atipičnim madežima ili pozitivnom obiteljskom anamnezom trebaju dermatoskopski pregled svakih 6 do 12 mjeseci.

Zapamtite: Iako su promjene madeža kod djece najčešće benigne, brza promjena (Evolucija) zahtijeva stručnu procjenu dermatologa.

Izvori i reference:

1. Smjernice za prevenciju, dijagnostiku i liječenje melanoma.
2. ABCDE Rule in Pediatrics: American Academy of Dermatology (AAD). ABCDEs of Melanoma. (2024 Update).
3. Spitz Nevus vs. Melanoma: Marghoob, A., et al. (2025). Dermoscopic differentiation of Spitz nevus from melanoma in children: A consensus statement. Journal of Investigative Dermatology, 145(3), 600-608.
4. Uloga Dermatoskopije: Kittler, H., et al. (2024). Dermoscopy: An Illustrated Self-Assessment Guide.
5. Kongenitalni Nevusi: Kraayenbrink, A., et al. (2023). Management of Congenital Melanocytic Nevi: Consensus and Controversy. Pediatric Dermatology, 40(5), 750-760.