Baxdrostat: novi adut protiv „tvrdokornog” krvnog tlaka — što do sada znamo

Povišeni krvni tlak jedan je od najupornijih zdravstvenih izazova današnjice. Posebno brine rezistentna hipertenzija — kada tlak ostaje previsok unatoč kombinaciji triju (ili više) lijekova, uključujući diuretik. U toj skupini i smanjenje od desetak mmHg može značiti manje moždanih i srčanih udara te bolju dugoročnu prognozu. U središte pozornosti u 2025. godini došao je baxdrostat, selektivni inhibitor aldosteron-sintaze (CYP11B2). Riječ je o lijeku koji ne blokira djelovanje aldosterona na receptoru, nego smanjuje njegovu sintezu.

Kako baxdrostat djeluje i zašto je to važno?

Aldosteron potiče zadržavanje natrija i vode te sužavanje krvnih žila, čime povisuje krvni tlak. Godinama se u praksi koristimo antagonistima mineralokortikoidnih receptora (MRA), ponajprije spironolaktonom i eplerenonom, koji blokiraju receptor za aldosteron. Iako su učinkoviti, dio bolesnika ima nuspojave (npr. ginekomastija sa spironolaktonom) ili nedovoljan odgovor.

Baxdrostat pogađa „izvor” problema: inhibira enzim koji sudjeluje u sintezi aldosterona. Time razina hormona pada, pa su i njegovi učinci slabiji. Takav pristup teoretski može donijeti stabilniji antihipertenzivni učinak i smanjiti rizik od hormonski posredovanih nuspojava. Naravno, kao i kod svake intervencije koja dira u RAAS (renin–angiotenzin–aldosteron sustav), ostaje potreba za kontrolom kalija i bubrežne funkcije.

Što su pokazale studije — ključne brojke iz faze III (BaxHTN)

U BaxHTN ispitivanju faze III, dodavanje baxdrostata u dozi 1 mg ili 2 mg jednom dnevno postojećoj terapiji kod osoba s nekontroliranom/rezistentnom hipertenzijom donijelo je značajno sniženje sistoličkog tlaka u 12. tjednu u odnosu na placebo. Placebo-korigirano sniženje iznosilo je približno −8,7 mmHg (1 mg) i −9,8 mmHg (2 mg), a apsolutni pad u skupini 2 mg približio se −15,7 mmHg. Učinak se održao i tijekom duljeg praćenja, a neočekivanih sigurnosnih signala nije bilo.

Što nam te brojke znače u praksi?

Smanjenje sistoličkog tlaka za oko 10 mmHg povezano je s osjetnim smanjenjem rizika od moždanog udara i velikih kardiovaskularnih događaja. Upravo to očekujemo i kod najteže skupine — onih na vrhu ljestvice rizika, čiji je tlak prkosio dosadašnjoj kombiniranoj terapiji. Za kliničare to znači još jednu ciljanu opciju kada iscrpimo standardne korake.

Sigurnost i nuspojave: gdje treba oprez?

Kao i kod MRA-a, glavna „crvena zastavica” je hiperkalemija. Iako je u izvještajima iz faze III bila rijetka, praksa će tražiti redovite kontrole kalija i kreatinina, osobito u osoba s kroničnom bubrežnom bolešću (KBB), šećernom bolešću ili kod kombiniranja s drugim lijekovima na RAAS. Ostale nuspojave dosad su bile umjerene i očekivane, no stvarnu sliku dat će primjena u široj populaciji.

Gdje se baxdrostat uklapa u algoritam liječenja?

Danas se algoritam najčešće gradi ovako:

1. Osnovna trojna kombinacija: ACE-inhibitor ili ARB + blokator kalcijevih kanala (BKK) + tiazidni ili tiazidima sličan diuretik.
2. Četvrti korak: dodavanje MRA (spironolakton/eplerenon) ako je tlak i dalje povišen.
3. Baxdrostat: razmatra se iznad ovog koraka, posebno u osoba koje su na vrhu ljestvice terapijskih mogućnosti, a i dalje imaju previsok tlak ili ne podnose MRA.

Naravno, točne indikacije i redoslijed ovisit će o regulatornim odobrenjima i nadolazećim smjernicama.

Hrvatska je zemlja s visokim kardiovaskularnim opterećenjem. Hipertenzivne bolesti kontinuirano su pri vrhu uzroka smrtnosti, a prehrana bogata soli, sjedilačke navike i prekomjerna tjelesna masa dodatno kompliciraju situaciju. U takvom okruženju svaki dodatni pad tlaka u rezistentnoj skupini vrijedi „zlata”.

Potencijalni kandidati:

• osobe na tri ili više antihipertenziva (uključujući diuretik), a tlak i dalje >140/90 mmHg
• bolesnici s biokemijskim tragovima hiperaldosteronizma
• oni koji ne podnose spironolakton (npr. hormonske nuspojave) ili imaju kontraindikacije

Kako razgovarati s liječnikom i što pripremiti?

• Dnevnik mjerenja tlaka kod kuće (nadlaktični validirani tlakomjer, mjerenja ujutro i navečer, po dva očitanja u razmaku 1 minute, nekoliko dana zaredom).
• Popis trenutnih lijekova i doza.
• Laboratoriji: kalij, kreatinin, eGFR; po potrebi renin/aldosteron ako se razmatra hiperaldosteronizam.
• Informacije o nuspojavama na prijašnje terapije (npr. spiralolakton).

Najčešće zablude (i kratki odgovori)

„Novi lijek znači da ne moram paziti na sol.”
Ne. Promjene životnog stila (manje soli, više kretanja, normalna tjelesna masa, manje alkohola) ostaju temelj.

„Ako uzmem baxdrostat, mogu prestati s drugim tabletama.”
Ne. Baxdrostat se trenutačno promatra kao dodatak standardnoj terapiji — odluku donosi liječnik prema smjernicama.

„Nema nuspojava pa ne trebam laboratorij.”
Krivo. I dalje treba kontrolirati kalij i bubrežnu funkciju.

Što slijedi — regulatorni koraci i dostupnost

Nakon objave rezultata faze III, proizvođač je najavio podnošenje zahtjeva za odobrenje u SAD-u i EU-u. U optimističnom scenariju, odobrenja su moguća tijekom 2026. godine, a potom slijede nacionalne procedure i pregovori o dostupnosti/financiranju. Točan termin za hrvatske pacijente ovisit će o europskom odobrenju i listama lijekova.

Baxdrostat ne briše potrebu za osnovnom terapijom i životnim navikama, ali je za dio ljudi konkretan i obećavajući dodatak. Ako ste unatoč tri ili četiri lijeka i dalje na vrhu ljestvice rizika, razgovarajte sa svojim liječnikom o novim mogućnostima. Uz dobru adherenciju, praćenje laboratorija i mjerene ciljeve, dodatno sniženje tlaka može biti razlika koja dugoročno čuva mozak, srce i bubrege.

Izvori

• ESC Press Office (2025): Blood pressure reductions with baxdrostat in uncontrolled/resistant hypertension
• AstraZeneca Press Releases (14. 7. 2025.; 30. 8. 2025.)
• TCTMD/ACC kongresni izvještaji (ESC 2025)
• Reuters (30. 8. 2025.; 14. 7. 2025.)
• HZJZ (2025): Svjetski dan hipertenzije — teret KVB u RH