Moždani udar: simptomi i što učiniti odmah

Moždani udar prepoznaje se po naglo nastaloj slabosti ili spuštenosti jedne strane lica, slabosti ruke ili noge na jednoj strani tijela i otežanom ili nerazumljivom govoru. Kad primijetite bilo koji od tih znakova, odmah zovite 194 ili 112, čak i ako se simptomi povuku. Liječenje koje otapa ugrušak najdjelotvornije je u prvim satima, pa svaka minuta čekanja smanjuje izglede za dobar oporavak.

Ne vozite osobu sami u bolnicu i ne čekajte da „prođe”. Hitna služba može najaviti dolazak bolnici i skratiti vrijeme do obrade.

Najvažnije ukratko

• Test LICE – RUKA – GOVOR – VRIJEME pomaže prepoznati većinu moždanih udara u nekoliko sekundi.
• Zapišite točno vrijeme kad je osoba posljednji put viđena bez simptoma. O tome ovisi koje liječenje dolazi u obzir.
• Ne dajte aspirin, hranu ni piće dok liječnici ne procijene osobu. Aspirin može pogoršati krvarenje u mozgu, a gutanje može biti oštećeno.
• Simptomi koji prođu za nekoliko minuta (prolazni ishemijski napadaj, TIA) hitno su stanje, a ne olakšanje. Rizik novog moždanog udara najveći je u prvih 48 sati.
• Visoki krvni tlak, fibrilacija atrija, pušenje, dijabetes i povišen kolesterol glavni su čimbenici rizika na koje se može utjecati.

Kako prepoznati moždani udar: test u četiri koraka

Test se u svijetu zove FAST (face, arms, speech, time). Moždani udar mogu pratiti i drugi nagli simptomi:

• utrnulost ili slabost jedne strane tijela, uključujući nogu;
• nagli gubitak ili zamućenje vida na jednom ili oba oka, dvoslike;
• iznenadna vrtoglavica, nesigurnost u hodu ili pad bez razloga;
• smetenost i teškoće s razumijevanjem;
• iznenadna, vrlo jaka glavobolja, drukčija od uobičajene.

Ključna je riječ naglo. Simptomi koji se razviju u sekundama ili minutama razlog su za hitnu pomoć. To vrijedi i kad osoba tvrdi da je „samo umorna”.

Što napraviti dok čekate hitnu pomoć

1. Nazovite 194 ili 112 i recite da sumnjate na moždani udar.
2. Zapišite vrijeme kad je osoba posljednji put viđena zdrava. Ako se probudila sa simptomima, recite kada je posljednji put pouzdano bila bez njih; to nije uvijek isto što i vrijeme odlaska na spavanje. Ako ne znate, recite da vrijeme nije poznato.
3. Pomognite joj da sjedne ili legne u udoban položaj i ostanite uz nju.
4. Ništa na usta. Ni hrana, ni piće, ni lijekovi, uključujući aspirin, dok liječnik ne procijeni gutanje i vrstu moždanog udara.
5. Pripremite popis lijekova, osobito lijekova protiv zgrušavanja krvi, i nalaze ako ih ima.
6. Ako osoba izgubi svijest i ne diše normalno, dispečer će vas voditi kroz oživljavanje.

Zašto bez aspirina? Moždani udar može nastati zbog ugruška ili zbog krvarenja u mozgu. Razliku pokazuje tek snimanje glave, a aspirin bi krvarenje mogao pogoršati. Zašto bez hrane i vode? Britanska smjernica NICE traži da se gutanje provjeri prije bilo kakvog unosa na usta, jer hrana ili tekućina mogu završiti u plućima.

Zašto su minute važne

Većina moždanih udara nastaje kad ugrušak začepi krvnu žilu u mozgu. Smjernice Europske organizacije za moždani udar (ESO) preporučuju liječenje lijekom koji otapa ugrušak, trombolizom, unutar 4,5 sata od početka simptoma. Kod dijela bolesnika dolazi u obzir i mehaničko uklanjanje ugruška. Nemojte sami zaključiti da je prekasno za pomoć: mogućnost liječenja procjenjuje bolnički tim prema snimanju i drugim kriterijima. Kod odabranih bolesnika, primjerice onih koji su se probudili sa simptomima, procjena se radi uz posebno snimanje mozga.

Što se ranije liječenje započne, to više moždanog tkiva ostaje sačuvano. Zato je točno vrijeme početka simptoma jedna od prvih stvari koje će vas pitati.

Simptomi su prošli: je li to bio moždani udar?

Prolazni ishemijski napadaj (TIA) izgleda kao moždani udar, ali simptomi prolaze, najčešće za nekoliko minuta. Mnogi ga zbog toga zanemare, što je opasno.

Prema smjernicama ESO-a, rizik moždanog udara u prvih sedam dana nakon TIA-e iznosi oko 2 %. Polovica tih moždanih udara dogodi se u prvih 48 sati. Smjernice preporučuju pregled specijalista unutar 24 sata. Ako su simptomi prošli, svejedno odmah zovite hitnu pomoć ili se javite u hitnu službu.

Kako se razlikuje od drugih stanja

Nagla slabost i smetnje govora mogu imati i druge uzroke: nizak šećer u krvi, epileptički napadaj ili migrenu s aurom. Te razlike ne treba procjenjivati kod kuće. Hitna služba će izmjeriti šećer i procijeniti stanje, a ako je moždani udar isključen, to je dobra vijest, a ne izgubljeno vrijeme.

Osobe koje već imaju migrenu s aurom poznaju svoj obrazac. Nova, drukčija ili najjača glavobolja u životu razlog je za hitnu pomoć. O prepoznavanju i prevenciji migrene piše članak o migreni.

Bol u prsima uz nedostatak zraka češće upućuje na srce nego na mozak. Kada je hitno, objašnjava tekst o angini pektoris.

Tko je u većem riziku

Prema NHS-u, rizik povećavaju:

• visoki krvni tlak;
• fibrilacija atrija, nepravilan i često ubrzan rad srca;
• šećerna bolest;
• povišen kolesterol;
• pušenje, prekomjerno pijenje alkohola i malo kretanja;
• prethodni TIA;
• dob iznad 50 godina.

Najviše se može učiniti kod krvnog tlaka. Kako ga točno mjeriti kod kuće i koje su ciljne vrijednosti, pročitajte u tekstu o mjerenju tlaka kod kuće. Nepravilan puls može biti znak fibrilacije atrija, koja se liječi lijekovima protiv zgrušavanja upravo radi sprječavanja moždanog udara.

Prestanak pušenja jedna je od mjera koje NHS navodi za smanjenje rizika. Metode s najviše dokaza opisane su u vodiču o prestanku pušenja. Ciljne vrijednosti LDL kolesterola objašnjava članak o kolesterolu.

Što možete učiniti danas

Naučite test lice – ruka – govor – vrijeme s ukućanima, osobito ako netko u obitelji ima visok tlak ili fibrilaciju atrija. Popis lijekova i dijagnoza držite na mjestu gdje ga hitna služba lako može uzeti. Ako imate više čimbenika rizika, na sljedećem pregledu pitajte liječnika jesu li tlak, šećer i kolesterol u ciljnim vrijednostima.

Više o samoj bolesti, oporavku i rehabilitaciji pročitajte na stranici moždani udar u priručniku bolesti.

Izvori

• NHS: Stroke, symptoms (pregledano 12. 9. 2024.)
• NHS: Stroke, causes (pregledano 12. 9. 2024.)
• Berge E i sur. European Stroke Organisation (ESO) guidelines on intravenous thrombolysis for acute ischaemic stroke. Eur Stroke J 2021;6(1):I–LXII
• Fonseca AC i sur. European Stroke Organisation (ESO) guidelines on management of transient ischaemic attack. Eur Stroke J 2021;6(2):CLXIII–CLXXXVI
• NICE NG128: Stroke and transient ischaemic attack in over 16s: diagnosis and initial management (ažurirano 13. 4. 2022.)
• American Stroke Association: Aspirin and Stroke
• British Red Cross: First aid for a stroke

Medicinske činjenice provjerene su 27. rujna 2026.