Krvni test koji bi mogao promijeniti dijagnostiku Alzheimera

Alzheimerova bolest jedno je od najvećih javnozdravstvenih opterećenja današnjice. Procjenjuje se da u svijetu više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, a Alzheimer čini 60–70 % tih slučajeva. Bolest je tiha, podmukla i razorna – ne pogađa samo oboljelog, nego i cijelu obitelj. Godinama se simptomi ne vide, a kada se pojave, terapijske mogućnosti često su ograničene.

Upravo zato vijest da bi jedan jednostavan krvni test mogao promijeniti način na koji otkrivamo Alzheimerovu bolest izaziva veliku pažnju. Guardian donosi da britanski liječnici provode veliko ispitivanje novog testa, koji je brži, jeftiniji i manje invazivan od postojećih metoda, a točnost mu je usporediva s PET skeniranjem ili lumbalnom punkcijom.

Zašto je rani Alzheimer teško otkriti?

Alzheimerova bolest razvija se tiho. Promjene u mozgu počinju desetak godina prije nego što se pojave prvi simptomi. U početku su to sitne poteškoće – zaboravljanje imena, slabija koncentracija, promjene u ponašanju. Tek kasnije dolazi do ozbiljnog kognitivnog propadanja koje otežava samostalan život.

Danas se bolest potvrđuje na dva načina:

• PET sken mozga, koji prikazuje nakupine amiloidnog plaka.
• Lumbalna punkcija, kojom se ispituje cerebrospinalna tekućina.

Obje metode imaju ozbiljna ograničenja. PET sken je skup i zahtijeva sofisticiranu tehnologiju, dok je lumbalna punkcija invazivna i za mnoge pacijente traumatična. Rezultat je da se dijagnoza najčešće postavlja prekasno – u trenutku kada je bolest već napredovala, a mogućnosti liječenja smanjene.

Novi krvni test – što zapravo mjeri?

Krvni test temelji se na detekciji proteina p-tau217 u krvi. Ovaj protein povezan je s razvojem Alzheimerove bolesti jer odražava patološke promjene u tau proteinima, koji normalno stabiliziraju strukturu neurona. Kada se tau proteini promijene, stvaraju se neurofibrilarni spletovi – jedno od glavnih obilježja bolesti.

Studije pokazuju da povišene razine p-tau217 u krvi koreliraju s prisutnošću amiloidnog plaka u mozgu. Drugim riječima, jednostavnim vađenjem krvi moguće je s velikom vjerojatnošću otkriti prisutnost Alzheimerovih promjena i to godinama prije nego što se pojave klinički simptomi.

Koliko je test pouzdan?

Prema prvim rezultatima, preciznost krvnog testa usporediva je s PET skeniranjem i lumbalnom punkcijom. U tijeku je ispitivanje na više od 1.000 pacijenata, a očekuje se da će test potvrditi svoju pouzdanost i u kliničkoj praksi.

Profesor Jonathan Schott, neurolog sa University College London, izjavio je:

„Po prvi put imamo realnu mogućnost da Alzheimer dijagnosticiramo rutinski, brzim i jednostavnim vađenjem krvi. To je povijesni trenutak.“

Prednosti u odnosu na postojeće metode

Krvni test mogao bi donijeti revoluciju iz nekoliko razloga:

1. Dostupnost – test bi se mogao provoditi i u manjim ambulantama, a ne samo u specijaliziranim centrima.
2. Niža cijena – oko 100 eura po testu, što ga čini 10–20 puta jeftinijim od PET skena.
3. Manja invazivnost – pacijenti ne bi morali prolaziti kroz neugodne postupke.
4. Brzina – rezultati bi mogli biti dostupni unutar nekoliko dana.
5. Masovni screening – omogućio bi testiranje većeg broja ljudi, uključujući one u rizičnim skupinama.

Za zdravstvene sustave, uključujući i hrvatski, to bi značilo smanjenje troškova i rasterećenje bolnica, ali i šansu da se bolest otkriva ranije, što donosi i dugoročne uštede.

Što to znači za razvoj lijekova?

U posljednjih nekoliko godina razvijeni su lijekovi poput lecanemaba i donanemaba, koji ciljaju amiloidne naslage u mozgu. No, njihova učinkovitost ovisi o tome koliko rano se bolest otkrije. Ako pacijent dođe prekasno, šteta na mozgu je već nepovratna.

Problem je da se većina pacijenata, u Hrvatskoj kao i u drugim zemljama, dijagnosticira tek u kasnijim fazama. Ako krvni test postane rutinski alat, pacijenti bi mogli dobiti terapiju dok su još u ranoj fazi, kada lijekovi imaju šansu usporiti tijek bolesti.

Hoće li test zamijeniti sve ostale metode?

Stručnjaci upozoravaju da se Alzheimer ne može dijagnosticirati na temelju jednog biomarkera. Najvjerojatnije će krvni test postati dio šireg dijagnostičkog paketa – zajedno s neuropsihološkim testovima, kliničkom procjenom i, kada je potrebno, slikovnim metodama.

Ipak, njegova najveća vrijednost bit će u screeningu: liječnici će moći brzo testirati sve pacijente kod kojih postoji sumnja i samo one s pozitivnim nalazom slati na dodatne pretrage. To znači manje nepotrebnih zahvata, kraće liste čekanja i učinkovitije korištenje resursa.

Globalni utjecaj i ekonomska dimenzija

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će broj ljudi s demencijom do 2050. porasti na više od 130 milijuna. Troškovi skrbi već sada premašuju 1,3 bilijuna dolara godišnje i udvostručit će se u narednim desetljećima.

Ako se krvni test pokaže pouzdanim, mogao bi smanjiti pritisak na zdravstvene sustave diljem svijeta. Rano otkrivanje bolesti značilo bi manje hospitalizacija, manju potrebu za dugotrajnom njegom i više pacijenata koji ostaju samostalni dulje vrijeme.

Za Hrvatsku, gdje populacija ubrzano stari i gdje će do 2050. gotovo svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina, ovakav alat bio bi posebno vrijedan. Omogućio bi sustavu pravovremeno planiranje, a obiteljima više vremena da se pripreme na život s bolešću.

Alzheimer ne pogađa samo pojedinca. Kada netko oboli, cijela obitelj postaje njegovatelj. Troškovi, stres i emocionalni teret ogromni su. Rano otkrivanje bolesti omogućilo bi obiteljima:

• više vremena za prilagodbu,
• bolje planiranje financija i skrbi,
• pristup podršci i resursima u ranijoj fazi.

U društvu u kojem sve više ljudi živi duže, ali ne nužno i zdravije, rana dijagnostika može postati ključ za očuvanje kvalitete života.

U Hrvatskoj je demencija još uvijek nedovoljno prepoznata kao javnozdravstveni problem. Organizacije poput Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest godinama upozoravaju na potrebu boljih dijagnostičkih alata i većih ulaganja u skrb.

Krvni test, ako postane standard, mogao bi pomoći liječnicima obiteljske medicine da brže prepoznaju prve znakove i upute pacijente na daljnje pretrage. To bi značilo manje propuštenih dijagnoza i bolju skrb na razini cijelog sustava.

• Ako u obitelji imate povijest demencije, krvni test bi uskoro mogao postati dio rutinskih pregleda.
• Liječnici bi mogli brže uputiti pacijente na ciljane terapije.
• Obitelji bi imale više vremena za donošenje odluka i planiranje života.
• Društvo bi imalo šansu smanjiti troškove i pritisak na zdravstveni sustav.

Alzheimerova bolest desetljećima je bila „tiha epidemija“. Novi krvni test mogao bi donijeti prekretnicu – alat koji otkriva bolest dok je još u pozadini, dajući šansu za liječenje, terapiju i planiranje života. Ono što je donedavno izgledalo kao daleka vizija, danas postaje stvarnost na dohvat ruke.