Čvorovi štitnjače: kada je potreban UZV, a kada punkcija? Razumljiv vodič kroz EU-TIRADS i ATA pravila

Čvorovi štitnjače su vrlo česti — nalazimo ih kod trećine odraslih, često slučajno. Velika većina je benigna i nikad neće stvarati probleme. No, nekad je potreban ultrazvučni nadzor, a ponekad i punkcija tankom iglom (FNAC).

Prvi korak: razgovor, pregled, hormoni

• TSH je obavezna polazna točka. Ako je nizak, sumnjamo na „vrući” čvor (autonomni) koji često ne traži punkciju, već scintigrafiju i specifičan pristup.
• Ako je TSH normalan/povišen, procjenu vodi ultrazvuk.

Zašto je ultrazvuk toliko važan?

UZV nam govori o veličini i izgledu čvora: je li čvrst ili cističan, hipoehogen, ima li mikrokalcifikate, nepravilne rubove ili širi izvan žlijezde. Na temelju toga koristi se sustav bodovanja rizika (npr. EU-TIRADS u Europi; ACR TI-RADS u SAD-u). Svaki sustav povezuje izgled s preporukom: biopsija ili praćenje.

EU-TIRADS — ideja ukratko

• EU-TIRADS 2: sigurno benigno (npr. čisti cist) → bez punkcije, samo kontrola ako je veliko ili smeta.
• EU-TIRADS 3: niski rizik → punkcija tek ako je veće (npr. ≥20–25 mm).
• EU-TIRADS 4: srednji rizik → punkcija kod manjih pragova (npr. ≥15 mm).
• EU-TIRADS 5: visoki rizik (hipoehogen, mikrokalcifikati, nepravilni rubovi, visina > širina) → ranija punkcija (npr. ≥10 mm) ili i manji čvor ako postoje sumnjivi limfni čvorovi.

Važno: Pragovi se neznatno razlikuju između sustava (EU-TIRADS vs. ACR TI-RADS) i prilagođavaju se kliničkoj slici (npr. zračenje vrata u djetinjstvu, obiteljska anamneza, brzi rast).

Kada je igla nije potrebna?

• Mali čvor niskog rizika bez simptomâ.
• Cistični čvorovi (osim ako se ponavljaju ili uzrokuju tegobe — tada se ponekad punktiraju terapijski, za pražnjenje).
• „Vrući” čvorovi (scintigrafija pokazuje autonomiju) — biopsija obično nije potrebna jer je rizik zloćudnosti vrlo nizak.

Kako izgleda FNAC (punkcija tankom iglom)?

• Radi se ambulantno, često uz UZV navođenje.
• Koža se očisti, ponekad se dade lokalni anestetik, a zatim tanka igla kroz kožu uzme nekoliko uzoraka stanica.
• Nakon toga pritisak gazom minutu-dvije; možete kući. Modrica je moguća, ozbiljne komplikacije su rijetke.

Što znači nalaz citologije?

Koristi se Bethesda sustav (I–VI):

• I: nedovoljno stanica → ponoviti.
• II: benigno → nadzor.
• III/IV: neodređeno/sumnjivo → može se razmotriti ponovna punkcija, molekularno testiranje (ako dostupno) ili operacijska procjena.
• V/VI: sumnjivo/karcinom → upućivanje na kirurško liječenje.

Koliko su čvorovi zapravo rizični?

U općoj populaciji maligni je 5–10% čvorova koji dođu do punkcije. Najčešće je to papilarni karcinom — u pravilu sporo raste i ima odličnu prognozu kada se otkrije rano.

Što ako čvor raste, ali je citologija benigna?

Gledamo tempo rasta. Lagano povećanje kroz godine je očekivano, ali brz rast ili novi sumnjivi UZV znakovi (npr. limfni čvorovi) traže ponovnu procjenu. Kod velikih benignih čvorova koji pritiskaju (osjećaj gušenja, smetnje gutanja) može se razmotriti kirurgija ili minimalno invazivne metode (npr. radiofrekventna ablacija) u centrima koji ih izvode.

Hormoni i čvorovi: trebam li „hormone za smanjenje”?

Rutinsko supresijsko liječenje levotiroksinom za benigne čvorove ne preporučuje se — korist je mala, a rizici (lupanje srca, gubitak koštane mase) realni, osobito u žena nakon menopauze i starijih.

Hrvatski kontekst — praktični koraci

• Prvi korak najčešće vodi liječnik obiteljske medicine → TSH i UZV.
• Ako ultrazvuk sugerira TIRADS 4–5 ili je čvor velik/simptomatski, dobit ćete uputu za FNAC u bolnici/centru s citologijom.
• Rezultat citologije stiže za nekoliko dana do dva tjedna; daljnji plan dogovarate s endokrinologom/otkirurgom.

Mitovi koje često čujemo

• „Bilo koji čvor = karcinom.” Ne — većina je benigna. Zato služe UZV kriteriji i FNAC.
• „Bolje izvaditi cijelu štitnjaču za svaki slučaj.” Ne — operacija ima rizike; vodimo se dokazima i stratifikacijom rizika.
• „Jod u kapima/algama otapa čvorove.” Ne postoji dokaz da dodaci joda smanjuju benigne čvorove; višak joda može pogoršati rad štitnjače.

Kada odmah javiti liječniku?

• Brz rast čvora u kratkom razdoblju.
• Promuklost koja traje >3 tjedna bez prehlade.
• Poteškoće s gutanjem/disanjem.
• Novi, čvrsti limfni čvorovi na vratu.

Kod čvorova štitnjače izgled na UZV-u vodi igru. Većina čvorova ide u praćenje, a manji postotak treba punkciju i, rijetko, operaciju. Kad poznajete logiku EU-TIRADS/ATA pravila, lakše je razumjeti zašto je ponekad najbolja odluka — ne raditi ništa osim pratiti.

Izvori

• European Thyroid Association: EU-TIRADS — ultrazvučna stratifikacija rizika (Eur Thyroid J. 2017;6:225–237). https://etj.bioscientifica.com/view/journals/etj/6/5/ETJ486207.xml
• ACR TI-RADS White Paper (2017): American College of Radiology. https://www.jacr.org/article/S1546-1440(17)30149-9/fulltext
• American Thyroid Association (ATA) Guidelines for Adult Patients with Thyroid Nodules and Differentiated Thyroid Cancer (2015). https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/thy.2015.0020
• Bethesda System for Reporting Thyroid Cytopathology (2nd ed., 2018). https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30168009/
• ETA Statement on L-thyroxine suppressive therapy for benign nodules (Eur Thyroid J. 2016). https://www.karger.com/Article/FullText/448444