Panični napadaj ili srčani problem? Kako razlikovati i što učiniti u trenutku

Udar panike može izgledati opasno: srce lupa, znoj, vrtoglavica, osjećaj propasti. Dodatni problem – dio simptoma podsjeća na srčani udar. Ovaj tekst nudi pragmatičan plan: što učiniti odmah, kada neodgodivo zvati 112 i kako kasnije spriječiti da vas panika opet „uhvati na krivoj nozi”.

Koliko traje panika – i zašto izgleda kao „srce”?

Panični napadaj obično naglo počne, vrhunac dosegne u 10 minuta i potom postupno splasne; neki simptomi mogu potrajati dulje, ali općenito ne satima bez prekida.

Srčani udar je najčešće postupan i bol/stezanje u prsima obično traje više od 15 minuta (može i „dolaziti-odlaziti”), često uz otežano disanje, muku, znojenje, bol koja ide u ruku, leđa, vrat, čeljust. Ako sumnjate – ne nagađajte: zovite 112.

„Plan 90 sekundi” – što učiniti sada

1. Zaustavite što radite i sjednite; stavite dlan na trbuh.
2. Brojano disanje: udah na nos 1-2-3-4, izdah na usta 1-2-3-4-5; nastavite 5 minuta. Time smanjujete hiperventilaciju i „vrtoglavicu od kisika”.
3. Uzemljenje 5-4-3-2-1: imenujte 5 stvari koje vidite, 4 koje čujete, 3 koje dodirujete, 2 koje mirišete, 1 okus. Šalje poruku mozgu da opasnost nije stvarna.
4. Podsjetnik: „Ovo je panika – neugodno, ali nije opasno; vrhunac brzo prolazi.” (Ako niste sigurni da je panika, radije tretirajte kao hitno i zovite 112.)

Kada odmah zvati 112?

• Novi/prvi put izražena bol ili pritisak u prsima koji ne popušta > 10–15 minuta.
• Bol se širi u ruke, leđa, vrat ili čeljust; kratkoća daha, znojenje, mučnina.
• Srčani rizični faktori ili nedavna kardiološka povijest.
• Kad god niste sigurni – bolje nazvati.

Nakon što se smiri: što dalje da „napadaj” ne vodi vaš život

1) Razumjeti petlju panike

Prva tjelesna senzacija (npr. „ubrzano srce”) → katastrofična misao („srčani udar!”) → adrenalin → još jači simptomi → začarani krug. Rješenje nije izbjegavanje, već učenje toleriranja senzacija kroz interoceptivnu izloženost (vođene vježbe vrtoglavice, ubrzanog disanja) i kognitivni rad. To se najbrže uči kroz CBT.

2) Prva linija liječenja

• CBT za panični poremećaj (uključuje interoceptivnu i situacijsku izloženost).
• Lijekovi: SSRI/SNRI kao standard ako je poremećaj izražen ili uz česte napadaje; benzodiazepini samo kratko i ciljano. Odluku donosite s liječnikom.

3) Dnevne navike koje „tihu” tijelo

• Kofein i nikotin – mogu pojačati palpitacije; smanjite ili izbacite.
• San – isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja; bez ekrana 60 min prije.
• Kretanje – 3–5× tjedno (šetnja, vježbe snage, joga); pomaže i na dane bez panike.

4) „Sigurnosna mreža” za sljedeća 3 mjeseca

• Plan izloženosti: male, planirane „provokacije” (npr. kratko trčanje po stepenicama da osjetite ubrzano srce, vožnja liftom, kratka vožnja autocestom).
• SOS kartica u novčaniku: „Disanje 4/5 min + 5-4-3-2-1; ako nova jaka bol u prsima → 112.”
• Praćenje napretka: kratke bilješke o situacijama koje ste odradili bez izbjegavanja.

Često postavljena pitanja

Može li panika „oštetiti” srce?
Zdravo srce podnosi adrenalin; panika je neugodna, ali obično ne šteti. Ipak, ako imate kardiološku bolest, prilagodite plan s liječnikom.

Zašto se osjećam iscrpljeno satima nakon napadaja?
Tijelo je „potrošilo gorivo” – normalno je da se osjećate umorno nakon što val adrenalina splasne.

Kako razlikovati „loš dan” i recidiv poremećaja?
Gledajte trend: učestalost napadaja, izbjegavanja i funkcionalnost. Ako unatoč planu ne ide nabolje kroz 4–6 tjedana, potražite stručnu pomoć.

• Krenite od obiteljskog liječnika; zatražite uputnicu za psihologa/psihijatra.
• Ako ste već isključili kardiološki uzrok, CBT je najbrži „game-changer”; iCBT je opcija kad je termin daleko.

Panični napadaj je lažna uzbuna živčanog sustava – glasna i zastrašujuća, ali prolazna. Naučite ga „preživjeti” uz disanje i uzemljenje, razlučite ga od hitnih srčanih stanja i izgradite plan izloženosti. S vremenom mozak nauči da senzacije nisu opasnost, a vi vraćate kontrolu.

Izvori

• Cleveland Clinic – Panic attacks: https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/4451-panic-attack
• Mind (UK) – Panic attacks: https://www.mind.org.uk/information-support/types-of-mental-health-problems/panic-attacks/
• NICE CG113 – GAD and panic disorder in adults: https://www.nice.org.uk/guidance/cg113
• American Heart Association – Warning signs of a heart attack: https://www.heart.org/en/health-topics/heart-attack/warning-signs-of-a-heart-attack
• Mayo Clinic – Heart attack: symptoms & causes: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/heart-attack/symptoms-causes/syc-20373106
• NHS – Breathing exercises for stress/anxiety: https://www.nhs.uk/mental-health/self-help/guides-tools-and-activities/breathing-exercises-for-stress/
• Anxiety Canada – Grounding techniques (5-4-3-2-1): https://www.anxietycanada.com/articles/grounding-techniques/ }