“Zagreb – zdravi dom”: prvi sustavni javnozdravstveni program u Zagrebu usmjeren na strane radnike

Na Međunarodni dan migranata, 18. prosinca 2025., u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” predstavljeni su rezultati programa “Zagreb – zdravi dom”. Ovaj projekt, proveden uz potporu Grada Zagreba, prvi je sustavni pokušaj mapiranja zdravstvenih potreba i prepreka s kojima se susreću strani radnici u našem gradu.

Program je osmišljen kako bi se, temeljem podataka s terena, bolje razumjeli životni i radni uvjeti doseljenika te kako bi se zdravstvenom sustavu ponudili praktični alati za pružanje kvalitetnije, kulturno osjetljive skrbi.

Istraživanje na 491 sudioniku: tjeskoba i depresivnost alarmantno česte

Središnji dio programa čini istraživanje provedeno u rujnu i listopadu 2025. na uzorku od 491 migrantskog radnika. Anketa je bila anonimna, a obrazac je preveden na osam jezika (uključujući engleski, arapski, bangla, hindski i nepalski).

Nalazi o mentalnom zdravlju su posebno zabrinjavajući:

• 85% ispitanika prijavilo je depresivne simptome (u rasponu od blagih do teških).
• 84% ispitanika prijavilo je anksiozne simptome.
• 30% radnika navelo je da se osjeća usamljeno.

Ovi rezultati izravno su povezani sa socijalnim determinantama – nesigurnim poslovima, stresom zbog preseljenja, manjkom podrške i potencijalnom izloženosti diskriminaciji.

Pristup zdravstvenoj zaštiti: sustavne prepreke

Podaci o korištenju zdravstvenih usluga ukazuju na to da strani radnici rijetko koriste primarnu zdravstvenu zaštitu:

Čak 29,5% ispitanika izjavilo je da nisu mogli dobiti liječničku pomoć kada im je bila potrebna, dok je 20,5% pomoć dobilo uz velike poteškoće. Glavni razlozi su jezične i kulturne barijere, zbog kojih strani radnici ostaju izvan sustava dok problem ne postane akutan.

Radni i životni uvjeti: dugi radni dani i financijski teret

U istraživanju su dominirali muškarci (78,5%), a najviše ispitanika dolazi iz Nepala (36,9%), Filipina (27,4%) i Indije (15,8%).

Ključni nalazi o radu i prihodima:

• Plaće: 40% ispitanika prima plaću nižu od 850 eura.
• Radno vrijeme: Dok većina radi 8 sati, 23% njih radi između 10 i 12 sati (ili više) dnevno.
• Slobodni dani: 35% ispitanika imalo je samo 1 do 4 slobodna dana u prethodnom mjesecu, dok 3% nije imalo nijedan slobodan dan.
• Dugovi: Značajan dio radnika morao je posuditi novac za dolazak u Hrvatsku – 12% njih više od 7.000 eura, a 9% između 5.000 i 7.000 eura.

Od istraživanja do rješenja: novi alati za sustav

Program nije ostao samo na brojkama. U sklopu aktivnosti izrađeni su edukacijski materijali za zdravstvene djelatnike:

1. Priručnik kulturnih kompetencija: Praktičan alat za svakodnevni rad i bolju komunikaciju s migrantima.
2. Višejezični obrasci: Prijedlozi za strukturirano uzimanje anamneze i informirani pristanak na više jezika.
3. Destigmatizacija: Suradnja s obrazovnim sustavom usmjerena na djecu osnovnoškolske dobi radi poticanja inkluzije.

Zaključak: Inkluzivnost kao javnozdravstveni prioritet

Rezultati programa jasno pokazuju da zaštita zdravlja stranih radnika zahtijeva uključiv i kulturno osjetljiv sustav. Visoka razina psihičkog opterećenja i ograničen pristup primarnoj zaštiti upućuju na potrebu za sustavnim rješenjima – od jezične podrške do organizacijskih prilagodbi unutar domova zdravlja.