Izmjene zdravstvene mreže: prijedlog timova i palijative

Ministarstvo zdravstva predstavilo je 27. listopada 2026. prijedlog izmjena Mreže javne zdravstvene službe. Predviđa mogućnost dodatnih specijalističkih timova, rad primarnih timova na više lokacija i veće palijativne kapacitete. To je prijedlog organizacije i ugovaranja skrbi: ne znači da su dodatni liječnici već zaposleni, postelje otvorene ili termini pregleda postali dostupni.

Najvažnije ukratko

• Predlaže se mogućnost do 30 % dodatnih specijalističkih timova, prema potrebama i uz propisani postupak.
• Jedan primarni tim mogao bi raditi na više lokacija, uz ukupno puno radno vrijeme.
• Povećali bi se planirani kapaciteti palijativne skrbi, uključujući postelje u stacionarima domova zdravlja.
• Stvarni učinak za pacijente ovisit će o provedbi, kadru i dostupnim terminima, a ne samo o brojkama u mreži.

Što mreža uređuje

Mreža je okvir za planiranje kapaciteta zdravstvene zaštite u javnom sustavu. Ne treba je čitati kao popis svih liječnika koji trenutačno rade u županiji niti kao jamstvo da je svako planirano mjesto popunjeno.

Za pacijenta su zato važna tri različita koraka: što je planirano, što je ugovoreno i što zaista radi. Vijest o prvom koraku korisna je, ali još ne daje odgovor na pitanje kada se može dobiti pregled.

Prema službenoj objavi Ministarstva, prijedlog obuhvaća više razina zdravstvene zaštite. Ministarstvo je najavilo 30 dana javnog savjetovanja. Sama objava ne navodi točan početni i završni datum, pa ih iz nje nije moguće pouzdano odrediti.

Dodatni timovi i rad na više lokacija

U specijalističko-konzilijarnoj zaštiti predlaže se mogućnost do 30 % dodatnih timova uz standardni broj. Ugovaranje bi se temeljilo na analizi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i suglasnosti Ministarstva, u pravilu na godinu dana.

To ne znači da se svim ustanovama automatski dodaje 30 % zaposlenih specijalista. Riječ je o mogućnosti prilagodbe mreže potrebama. Hoće li se time skratiti čekanje, tek treba pokazati provedba.

Za obiteljsku medicinu, zdravstvenu zaštitu predškolske djece, žena i polivalentnu dentalnu zaštitu predlaže se rad jednog tima na više lokacija. Na pojedinoj bi lokaciji radio u nepunom, a ukupno u punom radnom vremenu. Za stanovnike manjih mjesta ključno bi bilo dobiti jasan raspored: kojim je danima tim dostupan i kamo se obratiti između tih termina.

Što se predlaže za palijativnu skrb

Ministarstvo navodi mogućnost povećanja palijativne mreže do 20 % u županijama, odnosno do 35 % u Gradu Zagrebu. Za stacionare domova zdravlja predlaže 166 palijativnih postelja umjesto dosadašnjih 130. Predviđa i mogućnost mobilnog palijativnog tima u Klinici za dječje bolesti Zagreb.

Palijativna skrb nije ograničena na posljednje dane života. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, usmjerena je na kvalitetu života osoba suočenih s bolestima koje ugrožavaju život te njihovih obitelji. Uključuje olakšavanje tjelesnih, psihosocijalnih i drugih teškoća, a ranije uključivanje može biti korisno.

Zato više postelja nije jedina važna mjera. Obitelji trebaju znati i tko koordinira skrb, postoji li podrška kod kuće te kome se obratiti kada se potrebe promijene. Praktičan početak je naš vodič o palijativnoj skrbi kod kuće.

Pitanja za ustanovu ili tim koji vodi skrb

Odgovori na ta pitanja korisniji su za trenutačnu organizaciju skrbi od pretpostavke da je najavljeni kapacitet već otvoren. Ako vam treba jasnije objašnjenje mogućnosti liječenja ili daljnjeg postupka, pogledajte i pregled prava pacijenata u razgovoru s liječnikom.

Izvori

• Ministarstvo zdravstva: predstavljen nacrt izmjena Mreže javne zdravstvene službe, 27. listopada 2026.; izvor predloženih kapaciteta i organizacijskih promjena.
• WHO: palijativna skrb, svrha i opseg palijativne podrške.

Podatci provjereni 29. listopada 2026. Vijest opisuje predstavljeni prijedlog; stvarna dostupnost pojedine usluge provjerava se kod nadležne ustanove.