7 stvari koje svaki pacijent mora znati: Vaša prava kod doktora

Svaki pacijent u Hrvatskoj ima zajamčena prava prilikom korištenja zdravstvene zaštite, definirana Zakonom o zaštiti prava pacijenata. No u praksi se često događa da pacijenti nisu svjesni tih prava ili ih ne znaju ostvariti. U nastavku donosimo 7 ključnih prava koje svaki pacijent treba znati kada ode liječniku – od prava na potpune informacije o svom liječenju, preko prava na povjerljivost podataka, do prava na pritužbu ako nešto pođe po zlu. Objasnit ćemo što ta prava znače, kako ih koristiti u stvarnim situacijama te gdje potražiti pomoć ili prijaviti kršenje prava pacijenata. Osviješten pacijent lakše donosi odluke o svom zdravlju i može se učinkovitije zalagati za sebe u zdravstvenom sustavu.

1. Pravo na informiranost o svom zdravstvenom stanju

Pravo na informiranost znači da svaki pacijent ima pravo dobiti potpune i razumljive informacije o svome zdravstvenom stanju i predloženom liječenju. Liječnik je dužan objasniti pacijentu njegovu dijagnozu, rezultate pretraga, prirodu planiranih zahvata, kao i očekivane ishode i moguće rizike liječenja ili nerealiziranja predloženih postupaka. Također, pacijent ima pravo znati koje su alternative – primjerice, postoje li različite metode liječenja ili pregleda koje mogu doći u obzir. Sve informacije moraju biti pružene na pacijentu razumljiv način, prilagođeno njegovoj dobi, obrazovanju i psihofizičkom stanju.

Pacijent ima pravo postavljati pitanja i zatražiti da mu se pojasne nejasnoće. Liječnik ili drugi zdravstveni radnik visoke stručne spreme dužan je na usmeni zahtjev pacijenta dati sve potrebne obavijesti. Primjerice, ako vam liječnik predlaže novi lijek ili operativni zahvat, imate pravo detaljno se informirati čemu taj postupak služi, kolike su šanse za uspjeh i koje rizike nosi. Informiranost uključuje i pravo da znate imena i specijalizaciju svih osoba koje vam pružaju zdravstvenu skrb, kao i informacije o daljnjem tijeku liječenja i preporučenom načinu života radi poboljšanja zdravlja.

Primjer iz prakse: Prije potpisivanja pristanka na operaciju, liječnik treba pacijentu objasniti zašto je operacija potrebna, kako će se izvesti, koliko traje oporavak i koje komplikacije su moguće. Pacijent može postaviti dodatna pitanja – npr. što ako se odluči pričekati ili postoji li neoperativna opcija – i tek nakon što razumije sve aspekte, donosi informiranu odluku.

2. Pravo na prihvaćanje ili odbijanje liječenja (pristanak)

Svaki pacijent ima pravo odlučivati o medicinskim zahvatima koji se na njemu planiraju izvršiti – to uključuje pravo dati ili uskratiti informirani pristanak na pojedini dijagnostički ili terapijski postupak. Drugim riječima, nakon što mu je pružena sva relevantna informacija, pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti preporučeno liječenje. Pristanak na medicinski zahvat obično se izražava potpisivanjem suglasnosti (obrasca za informirani pristanak) prije zahvata.

Ako pacijent ne želi predloženi zahvat ili lijek, može ga odbiti – liječnik to mora poštovati, osim u iznimnim situacijama hitnosti. Naime, pravo na odbijanje ograničeno je samo u slučaju neodgodive medicinske intervencije bez koje bi neposredno bio ugrožen život ili zdravlje pacijenta ili bi nastala trajna teška oštećenja zdravlja. Primjerice, bez svijesti ste dovezeni u bolnicu s po život opasnim stanjem – liječnici će intervenirati i bez vašeg pristanka kako bi vam spasili život, što im je zakonski dopušteno. U svim drugim slučajevima, vi odlučujete što se smije ili ne smije raditi s vašim tijelom.

Pacijent ima pravo i povući ranije dani pristanak. Ako ste, primjerice, potpisali pristanak za neku terapiju, a u međuvremenu ste se predomislili, imate pravo opozvati svoj pristanak u bilo kojem trenutku. To povlačenje treba biti pismeno i postaje dijelom medicinske dokumentacije. Liječnik će vam pritom objasniti medicinske posljedice odbijanja preporučenog postupka, ali ne smije vas zbog toga kažnjavati ili uskraćivati daljnju skrb. Važno je znati da nitko ne može prisilno izvršiti medicinski zahvat na vama ako ste pri svijesti i sposobni odlučivati, a da vi za to niste dali odobrenje.

Savjet: Prije potpisivanja bilo kakvog pristanka, pažljivo ga pročitajte i ne libite se tražiti dodatno objašnjenje. Informirani pristanak znači da ste razumjeli što prihvaćate. Ako nešto nije jasno napisano (npr. stručni latinski nazivi), zamolite liječnika da vam prevede i pojasni. Također, zadržite primjerak potpisanog obrasca za sebe.

3. Pravo na drugo stručno mišljenje

Pravo na drugo mišljenje jedno je od temeljnih pacijentovih prava i može biti od presudne važnosti kod ozbiljnih dijagnoza ili nejasnih stanja. Zakon propisuje da pacijent uvijek ima pravo zatražiti drugo stručno mišljenje o svom zdravstvenom stanju. To znači da možete konzultirati drugog liječnika iste specijalnosti – koji nije bio uključen u vaše dosadašnje liječenje – kako biste dobili neovisnu procjenu dijagnoze ili prijedloga terapije. Drugi liječnik na vaš zahtjev treba pregledati vašu dokumentaciju, eventualno vas i osobno pregledati, te dati svoje stručno mišljenje o dijagnozi i mogućnostima liječenja.

Ovo pravo posebno je značajno u situacijama kada je predložena invazivna ili rizična terapija, ili kada se radi o teškim bolestima poput karcinoma. Drugo mišljenje može potvrditi prvotnu preporuku (što pacijentu daje dodatno povjerenje u odluku), ali može ponuditi i alternativu – recimo, drugačiji kirurški pristup, novi lijek ili jednostavno drugačije viđenje dijagnoze. Bitno je znati da traženje drugog mišljenja ne znači da ne vjerujete svom liječniku; odgovorni liječnici neće se uvrijediti – naprotiv, često će i sami sugerirati konzultaciju s kolegom kod kompleksnih slučajeva.

Kako ostvariti ovo pravo? Obično je dovoljno zatražiti od svoga liječnika uputnicu ili preporuku za drugo mišljenje. Možete sami odabrati stručnjaka (primjerice, poznatog specijalista za vaše stanje u drugoj bolnici) i dogovoriti pregled. Troškove drugog mišljenja u javnom zdravstvu pokriva HZZO, kao dio vašeg prava na zdravstvenu zaštitu, stoga inzistiranje na drugom mišljenju ne bi smjelo stvarati dodatni financijski teret pacijentu.

Zapamtite: Nije neuobičajeno potražiti drugo mišljenje kod planiranja većih zahvata. Ako vam jedan kardiolog savjetuje ugradnju stenta, a vi se osjećate nesigurno, slobodno konzultirajte još jednog kardiologa. Drugo mišljenje može potvrditi da je zahvat nužan ili predložiti drugačiji pristup – u oba slučaja bit ćete sigurniji da ste odabrali ispravno.

4. Pravo na medicinsku dokumentaciju i uvid u nalaze

Pacijent ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti. To znači da imate pravo od bolnice ili ordinacije zatražiti svoje nalaze, otpusna pisma, snimke pretraga, laboratorijske rezultate i sve druge dokumente vezane uz vaše liječenje. U praksi, zdravstvene ustanove dužne su vam po otpustu dati osnovnu dokumentaciju (npr. otpusno pismo s dijagnozom, terapijom i preporukama za dalje). No osim toga, vi možete tražiti preslike cjelokupne dokumentacije koju vode o vama – bolnica vam je dužna omogućiti da o svom trošku dobijete kopije svih relevantnih papira.

Ovo pravo je vrlo važno za kontinuitet skrbi i za ostvarenje drugih prava poput drugog mišljenja. Primjerice, ako idete po drugo mišljenje kod drugog liječnika, trebate mu ponijeti svu dokumentaciju dosadašnjih pretraga. Ili, ako mijenjate liječnika obiteljske medicine, također imate pravo prenijeti svoju povijest bolesti novom liječniku. Sve to ne bi bilo moguće bez uvida u dokumentaciju.

Medicinska dokumentacija obuhvaća i povijest bolesti (bilješke liječnika tijekom pregleda i terapije), rezultate operacija, histološke nalaze, imunizacije itd. Napomena: Originalnu dokumentaciju ustanova čuva prema posebnim propisima, ali vi možete dobiti njenu kopiju. U slučaju da pacijent premine, njegovi najbliži srodnici (bračni partner, djeca, roditelji itd.) također imaju pravo uvida u medicinsku dokumentaciju preminulog, osim ako je pacijent za života to izričito zabranio.

Savjet iz prakse: Vodite svoju zdravstvenu mapu – čuvajte sve nalaze i otpusna pisma kod kuće u jednoj mapi ili digitalno. U hitnosti ili prelasku kod drugog liječnika, to može ubrzati postavljanje dijagnoze. Ako primijetite da nedostaje neki nalaz, slobodno ga zatražite od ustanove gdje je napravljen – to je vaše pravo.

5. Pravo na povjerljivost podataka i privatnost

Liječnici i ostalo zdravstveno osoblje obvezni su čuvati profesionalnu tajnu. Pravo na povjerljivost jamči da su svi podaci o vašem zdravstvenom stanju, dijagnozama, terapiji i osobnim okolnostima – tajni i zaštićeni. To znači da bez vašeg dopuštenja nitko ne smije neovlašteno doznati informacije iz vaše medicinske dokumentacije. Zdravstvene ustanove moraju primjenjivati propise o zaštiti osobnih podataka (GDPR) i posebne zakone o čuvanju liječničke tajne, tako da se osigurava privatnost pacijenata.

Praktično, ovo pravo znači da će liječnik informacije o vašoj bolesti dati samo vama. Ako želite da i članovi obitelji budu obaviješteni, trebate dati privolu. Imate pravo imenovati osobu koja smije dobiti informacije o vašem stanju, kao i navesti ako postoje osobe kojima izričito zabranjujete davanje informacija. Ovo možete učiniti usmeno ili pismeno tijekom prijema u bolnicu ili pregleda.

Također, pravo na privatnost proteže se i na fizičku privatnost tijekom pregleda i liječenja. Pregledi se trebaju obavljati u primjerenim uvjetima (zatvorene ordinacije, paravani u bolničkim sobama) kako bi se očuvala intima pacijenta. U bolnici imate pravo zabraniti posjete određenim osobama – obavijestite osoblje i oni su dužni provoditi vašu odluku.

Primjer: Medicinska sestra ne smije telefonom davati informacije o vašem stanju bilo kome tko nazove bolnicu, osim ako ste ovlastili tu osobu. Svi podaci iz vaših nalaza (npr. dijagnoza, rezultati HIV testa, trudnoća, psihijatrijsko liječenje) povjerljivi su i ne smiju se otkrivati poslodavcu ili drugima bez vaše suglasnosti.

6. Pravo na pritužbu (pravo na žalbu i zaštitu svojih prava)

Ako smatrate da su vam tijekom liječenja povrijeđena prava, imate pravo podnijeti pritužbu ili žalbu. Postoji više razina na kojima se možete požaliti:

• Neposredno u zdravstvenoj ustanovi: Razgovor s nadležnim liječnikom ili voditeljem odjela; Služba za kvalitetu prima usmene ili pisane prigovore i dužna je odgovoriti.
• Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata u županiji: Neovisno tijelo koje prati kršenja prava, traži očitovanja i predlaže mjere – korisno ako niste zadovoljni odgovorom ustanove.
• Ministarstvo zdravstva – Povjerenstvo za promicanje i zaštitu prava pacijenata: Za teže slučajeve ili one koji nisu riješeni na lokalnoj razini.

Osim navedenih, moguće je obratiti se i Pučkom pravobranitelju, strukovnim komorama (npr. Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara) u slučaju neetičkog postupanja, te – ako postoji sumnja na kazneno djelo – nadležnom državnom odvjetništvu.

Važno je da pritužbu sročite jasno i navedete datume, imena, događaje, uz kopije dokumentacije. Nikoga se zbog ulaganja pritužbe ne smije kažnjavati niti uskraćivati daljnje liječenje – konstruktivne pritužbe pomažu poboljšanju sustava.

Korisni kontakt: Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata pruža savjete i može pomoći pri podnošenju pritužbi (pravapacijenata.hr).

7. Pravo na dostojanstvo i dostupnost zdravstvene zaštite

Svatko ima pravo biti tretiran s poštovanjem u zdravstvenoj ustanovi – bez obzira na zdravstveno stanje, spol, dob, vjeru, nacionalnost ili drugo obilježje. Pravo na dostojanstvo znači da se osigurava fizički i mentalni integritet tijekom pružanja zdravstvene zaštite. Osoblje treba uvažavati osobne stavove, svjetonazor i vjerska uvjerenja koliko god je to moguće u kontekstu liječenja.

Pravo na dostupnost zdravstvene zaštite osigurava jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu skrb primjereno stanju pacijenta. Diskriminacija nije dopuštena. Ako neopravdano dugo čekate na hitno potreban pregled, imate pravo pitati je li uputnica označena odgovarajućim prioritetom (indikacijom).

Dostupnost uključuje pravo izbora liječnika opće/obiteljske medicine, ginekologa i stomatologa u primarnoj zaštiti te, uz odgovarajuću uputnicu, izbor bolnice u kojoj ćete se liječiti. Za udaljena mjesta osigurava se sanitetski prijevoz ili druge mjere.

Ukratko: U zdravstvenom sustavu vi ste prije svega osoba, a ne broj ili dijagnoza. Postupci se trebaju provoditi uz uvažavanje vaše osobnosti. Ako doživite neljubaznost, ignoriranje ili nepoštivanje, to je protivno načelima zaštite prava pacijenata i imate pravo zatražiti pomoć.

Zaključak

Poznavanje svojih prava ne narušava povjerenje između vas i liječnika – ono gradi ravnopravniji odnos. Informiran pacijent lakše komunicira s liječnicima i aktivno sudjeluje u donošenju odluka o svome zdravlju, što vodi boljim ishodima liječenja. Zakoni i institucije u Hrvatskoj pružaju okvir sigurnosti, no na svakom je od nas da ta prava zatraži i ostvari. Ako smatrate da je neko pravo povrijeđeno, pitajte, tražite objašnjenja i, ako treba, uputite pritužbu. Time štitite sebe i doprinosite boljem sustavu za sve.

Izvori

• Zakon o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04, 37/08)
• Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata – najčešća pitanja: pravapacijenata.hr
• Uputa Ministarstva zdravstva o ostvarivanju prava pacijenata