Što je tenzijska glavobolja?
Tenzijska glavobolja je najčešća vrsta glavobolje. Osjeća se kao tup pritisak ili stezanje s obje strane glave, kao da je glava stegnuta obručem. Za razliku od migrene, obično je blaža, ne pulsira, ne prati je mučnina i ne pogoršava se pri uobičajenoj tjelesnoj aktivnosti.
Povezuje se s napetošću mišića vrata i glave, stresom, umorom i lošim držanjem, osobito pri dugotrajnom radu za računalom. Iako je neugodna, tenzijska glavobolja nije opasna. Može biti povremena ili, kod nekih ljudi, česta pa i kronična, kada znatno utječe na kvalitetu života.
Simptomi
Bol je tipično obostrana, tupa i postojana, bez znakova koji prate migrenu.
- Osjećaj stezanja ili pritiska oko glave (poput obruča)
- Obostrana, tupa bol blagog do umjerenog intenziteta
- Napetost i osjetljivost mišića vrata i ramena
- Bez mučnine i bez izražene osjetljivosti na svjetlo/zvuk
- Ne pogoršava se pri uobičajenoj aktivnosti
Uzroci i čimbenici rizika
Glavobolju najčešće pokreću napetost i način života.
- Stres i tjeskoba
- Napetost mišića vrata i loše držanje
- Umor i nedostatak sna
- Dugotrajan rad za ekranom
- Preskakanje obroka, dehidracija i pretjerana konzumacija kofeina
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na temelju obrasca glavobolje; pretrage služe za isključivanje drugih uzroka.
- Anamneza i opis glavobolje (dnevnik glavobolja)
- Neurološki pregled
- Slikovne pretrage samo kod upozoravajućih znakova
Liječenje
Povremena glavobolja liječi se jednostavno; kod česte je važno smanjiti okidače i ne pretjerivati s lijekovima.
- Lijekovi protiv bolova (povremeno, ne prečesto)
- Tehnike opuštanja i upravljanja stresom (vidi vježbe disanja)
- Pravilno držanje i pauze pri radu za ekranom
- Redovit san, obroci i dovoljno tekućine
- Kod kronične glavobolje: preventivna terapija po preporuci
Moguće komplikacije
Sama glavobolja nije opasna, ali može postati česta i uporna.
- Kronična tenzijska glavobolja (15 ili više dana mjesečno)
- Glavobolja zbog prekomjerne uporabe lijekova protiv bolova
- Smanjena koncentracija i kvaliteta života
- Poremećaji sna
Prevencija
Redovite navike i smanjenje napetosti prorjeđuju glavobolje.
- Upravljanje stresom i tehnike opuštanja
- Redovit san i obroci
- Pauze i vježbe za vrat pri radu za ekranom
- Dovoljno tekućine i umjeren kofein
- Redovita tjelesna aktivnost
Kada se javiti liječniku
Većina tenzijskih glavobolja ne treba hitnu pomoć, ali neki znakovi zahtijevaju obradu.
- Naglo nastala, izrazito jaka glavobolja ('najgora u životu') — hitno
- Glavobolja uz vrućicu, ukočen vrat ili osip — hitno
- Glavobolja uz slabost, smetnje govora ili vida — hitno
- Nova ili promijenjena glavobolja nakon 50. godine
- Sve češće glavobolje ili sve češće uzimanje lijekova protiv bolova
Česta pitanja
Po čemu se razlikuje od migrene?+
Tenzijska glavobolja je obostrana, tupa i blaža, bez mučnine, i ne pogoršava se pri aktivnosti. Migrena je jača, često jednostrana i pulsirajuća, uz mučninu i osjetljivost na svjetlo i zvuk.
Zašto prečesto uzimanje tableta škodi?+
Redovito, često uzimanje lijekova protiv bolova može samo izazvati glavobolju (glavobolja od prekomjerne uporabe lijekova), pa ih treba koristiti umjereno.
Pomaže li opuštanje?+
Da. Tehnike opuštanja, upravljanje stresom, pravilno držanje i redovit san kod mnogih ljudi znatno smanjuju učestalost i jačinu glavobolja.
Povezano u skupini „Živčani sustav”
Napredujuće slabljenje pamćenja, mišljenja i sposobnosti samostalnog života; najčešći uzrok je Alzheimerova bolest.
Kronična bolest mozga obilježena sklonošću ponavljanim epileptičnim napadajima zbog naglih, prekomjernih izbijanja u moždanim stanicama.
Bol koja se širi od donjeg dijela leđa niz nogu zbog pritiska ili nadražaja išijadičnog živca.
Ponavljajuća, obično jednostrana pulsirajuća glavobolja praćena mučninom i preosjetljivošću na svjetlo i zvuk.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.