Što je epilepsija?
Epilepsija je kronična neurološka bolest u kojoj postoji sklonost ponavljanim epileptičnim napadajima. Napadaj nastaje kad skupina moždanih stanica naglo i prekomjerno 'izbija' električne signale, što privremeno remeti rad mozga.
Napadaji mogu izgledati vrlo različito — od kratkih 'odsutnosti' i trzaja do velikih napadaja s gubitkom svijesti i grčenjem cijelog tijela. Jedan napadaj ne znači epilepsiju; dijagnoza se postavlja kad postoji sklonost ponavljanju. Kod većine oboljelih napadaji se dobro kontroliraju lijekovima, pa vode normalan život.
Simptomi
Izgled napadaja ovisi o tome koji je dio mozga zahvaćen.
- Grčenje i trzaji tijela (kod velikih napadaja)
- Nagli gubitak svijesti
- Kratke 'odsutnosti' i zurenje u prazno
- Neobični osjeti, mirisi ili déjà vu prije napadaja (aura)
- Zbunjenost i umor nakon napadaja
Uzroci i čimbenici rizika
Kod dijela ljudi uzrok se ne pronađe, a kod drugih postoji jasno oštećenje ili sklonost.
- Genetska sklonost
- Ozljede glave
- Moždani udar i tumori mozga
- Infekcije mozga (npr. meningitis)
- Razvojne promjene mozga; kod mnogih uzrok ostaje nepoznat
Dijagnoza
Dijagnoza se temelji na opisu napadaja i pretragama mozga.
- Detaljan opis napadaja (i od svjedoka)
- EEG (snimanje moždane aktivnosti)
- MR ili CT mozga
- Krvne pretrage radi isključivanja drugih uzroka
Liječenje
Cilj je spriječiti napadaje uz što manje nuspojava; većini pomažu lijekovi.
- Redovito uzimanje antiepileptika
- Prilagodba terapije prema vrsti napadaja
- Izbjegavanje osobnih okidača (nedostatak sna, alkohol)
- Kirurško liječenje kod odabranih, otpornih slučajeva
- Redovite kontrole kod neurologa
Moguće komplikacije
Rizici proizlaze iz samih napadaja i njihove nekontroliranosti.
- Ozljede tijekom napadaja
- Produljeni napadaj (status epilepticus) — hitno stanje
- Ograničenja (npr. vožnja) dok napadaji nisu pod kontrolom
- Utjecaj na raspoloženje i svakodnevni život
Prevencija
Sama epilepsija se ne može uvijek spriječiti, ali napadaji se mogu prorijediti.
- Redovito uzimanje terapije bez preskakanja
- Dovoljno sna i izbjegavanje alkohola
- Prepoznavanje i izbjegavanje osobnih okidača
- Zaštita glave od ozljeda
Kada se javiti liječniku
Prvi napadaj treba obraditi; produljeni napadaj je hitno stanje.
- Prvi epileptični napadaj u životu
- Napadaj koji traje dulje od 5 minuta ili se ponavlja bez oporavka svijesti — hitna pomoć (194/112)
- Ozljeda ili otežano disanje tijekom napadaja
- Učestaliji ili drugačiji napadaji unatoč terapiji
Česta pitanja
Znači li jedan napadaj da imam epilepsiju?+
Ne nužno. Epilepsija podrazumijeva sklonost ponavljanim napadajima. Ipak, prvi napadaj uvijek treba obraditi kod liječnika.
Kako pomoći osobi tijekom napadaja?+
Zaštitite je od ozljeda, stavite nešto meko pod glavu, okrenite je na bok i ne stavljajte ništa u usta. Pozovite hitnu ako napadaj traje dulje od 5 minuta.
Mogu li osobe s epilepsijom voditi normalan život?+
Da. Kod većine se napadaji dobro kontroliraju lijekovima, uz određene mjere opreza dok napadaji nisu pod kontrolom.
Povezano u skupini „Živčani sustav”
Napredujuće slabljenje pamćenja, mišljenja i sposobnosti samostalnog života; najčešći uzrok je Alzheimerova bolest.
Bol koja se širi od donjeg dijela leđa niz nogu zbog pritiska ili nadražaja išijadičnog živca.
Ponavljajuća, obično jednostrana pulsirajuća glavobolja praćena mučninom i preosjetljivošću na svjetlo i zvuk.
Napredujuća bolest živčanog sustava koja zbog manjka dopamina uzrokuje drhtanje, ukočenost i usporenost pokreta.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.