Što je anksioznost?
Anksioznost je normalan osjećaj napetosti pred izazovom, ali kad postane prekomjerna, trajna i nesrazmjerna stvarnoj prijetnji, govorimo o anksioznom poremećaju. Tada tjeskoba, strah i tjelesna napetost ometaju svakodnevni život, posao i odnose.
Anksiozni poremećaji su među najčešćim psihičkim smetnjama i javljaju se u više oblika — generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, socijalna anksioznost i drugi. Često se isprepliću s depresijom. Dobra vijest je da su vrlo dobro liječivi psihoterapijom, tehnikama opuštanja i, po potrebi, lijekovima. Jednostavne vježbe disanja za smirivanje mogu pomoći odmah.
Simptomi
Simptomi su psihički i tjelesni jer tijelo reagira kao da je u opasnosti.
- Pretjerana briga i osjećaj napetosti
- Nemir i razdražljivost
- Ubrzan rad srca, znojenje i drhtavica
- Nedostatak zraka i stezanje u prsima
- Poteškoće s koncentracijom i snom
- Napadaji panike (kod paničnog poremećaja)
Uzroci i čimbenici rizika
Anksioznost nastaje spletom nasljednih, bioloških i okolišnih čimbenika. Suvremeni stres i preopterećenost mogu je pojačati — o tome govori i tekst o zdravstvenoj anksioznosti.
- Nasljedna sklonost i kemija mozga
- Kronični stres i preopterećenost
- Traumatična ili stresna iskustva
- Neke bolesti i tvari (npr. kofein, štitnjača)
- Prekomjerno praćenje uznemirujućih sadržaja
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja razgovorom i procjenom, uz isključivanje tjelesnih uzroka.
- Klinički razgovor i upitnici za procjenu tjeskobe
- Procjena trajanja i utjecaja na svakodnevni život
- Pretrage radi isključivanja npr. bolesti štitnjače
Liječenje
Liječenje je učinkovito i obično kombinira psihoterapiju s promjenama životnog stila; lijekovi se dodaju po potrebi.
- Psihoterapija (osobito kognitivno-bihevioralna)
- Tehnike opuštanja i disanja te mindfulness
- Redovita tjelesna aktivnost i higijena sna
- Ograničenje kofeina i alkohola
- Lijekovi protiv anksioznosti po preporuci liječnika
Moguće komplikacije
Neliječena anksioznost može se produbiti i povući druge probleme.
- Razvoj depresije
- Zlouporaba alkohola ili lijekova
- Kronična nesanica i umor
- Izbjegavanje situacija i socijalna izolacija
Prevencija
Zdrave navike i rano prepoznavanje smanjuju rizik i težinu tegoba.
- Redovita tjelesna aktivnost i dovoljno sna
- Tehnike upravljanja stresom
- Održavanje socijalnih veza
- Ograničenje kofeina i uznemirujućih sadržaja
- Pravovremena pomoć kod prvih znakova
Kada se javiti liječniku
Potražite pomoć kad tjeskoba ometa svakodnevni život, a hitno kod misli o samoozljeđivanju.
- Tjeskoba koja traje tjednima i ometa posao ili odnose
- Napadaji panike
- Izbjegavanje svakodnevnih situacija zbog straha
- Nesanica i stalni tjelesni simptomi
- Misli o samoozljeđivanju — potražite hitnu pomoć
Česta pitanja
Kad je tjeskoba poremećaj, a kad normalna?+
Povremena tjeskoba pred izazovom je normalna. O poremećaju govorimo kad je prekomjerna, traje tjednima i ometa svakodnevni život.
Mogu li si pomoći bez lijekova?+
Kod blaže anksioznosti često pomažu psihoterapija, tehnike opuštanja, tjelovježba i promjene navika. Lijekovi se uvode po potrebi, uz procjenu liječnika.
Pomažu li vježbe disanja?+
Da. Polagano, trbušno disanje smiruje tjelesnu reakciju na stres i može ublažiti napadaj tjeskobe u nekoliko minuta.
Povezano u skupini „Mentalno zdravlje”
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.