Što je šizofrenija?
Šizofrenija je ozbiljna kronična psihička bolest koja utječe na to kako osoba misli, osjeća i doživljava stvarnost. Nije, kako se pogrešno vjeruje, 'rascijepljena ličnost', nego poremećaj u kojem se javljaju obmane, halucinacije i poremećeno mišljenje.
Bolest se najčešće prvi put javlja u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. Uz obmane i halucinacije, česti su i 'negativni' simptomi — povlačenje, gubitak volje i osiromašenje osjećaja. Šizofrenija se ne može izliječiti, ali se suvremenim liječenjem uspješno kontrolira, pa mnoge osobe uz terapiju i podršku vode ispunjen život. Bolest često prate i depresija te anksioznost.
Simptomi
Simptomi se dijele na pozitivne (dodane doživljaje), negativne (gubitak funkcija) i kognitivne.
- Halucinacije (najčešće čujenje glasova)
- Obmane (čvrsta uvjerenja koja ne odgovaraju stvarnosti)
- Poremećeno, nepovezano mišljenje i govor
- Povlačenje, gubitak volje i motivacije
- Osiromašenje osjećaja i slabija koncentracija
Uzroci i čimbenici rizika
Šizofrenija nastaje spletom bioloških, genetskih i okolinskih čimbenika.
- Nasljedna sklonost
- Promjene u razvoju i kemiji mozga
- Komplikacije u trudnoći i porodu
- Zlouporaba psihoaktivnih tvari (osobito u mladosti)
- Stresni životni događaji kao okidač
Dijagnoza
Dijagnozu postavlja psihijatar na temelju simptoma i njihova trajanja, uz isključivanje drugih uzroka.
- Psihijatrijski razgovor i procjena simptoma
- Trajanje i utjecaj simptoma na funkcioniranje
- Isključivanje tjelesnih uzroka i utjecaja tvari
Liječenje
Liječenje je dugotrajno i kombinira lijekove s psihosocijalnom podrškom.
- Antipsihotici (temelj liječenja)
- Psihoterapija i psihosocijalna rehabilitacija
- Podrška obitelji i edukacija
- Podrška u obrazovanju, radu i stanovanju
- Redovito praćenje i sprječavanje recidiva
Moguće komplikacije
Neliječena šizofrenija ozbiljno narušava zdravlje i funkcioniranje.
- Povišen rizik od samoozljeđivanja i suicida
- Zlouporaba alkohola i droga
- Socijalna izolacija i teškoće u radu i školovanju
- Zanemarivanje tjelesnog zdravlja
Prevencija
Bolest se ne može spriječiti, ali rano liječenje i podrška bitno poboljšavaju ishod.
- Rano prepoznavanje i početak liječenja
- Redovito uzimanje terapije
- Izbjegavanje droga i alkohola
- Stabilna podrška obitelji i zajednice
- Upravljanje stresom
Kada se javiti liječniku
Potražite stručnu pomoć kod znakova poremećenog doživljaja stvarnosti, a hitno kod opasnosti.
- Halucinacije ili čvrsta neobična uvjerenja
- Nepovezan govor i naglo povlačenje
- Misli o samoozljeđivanju ili ozljeđivanju drugih — hitno
- Nemogućnost brige o sebi
- Naglo pogoršanje kod poznate bolesti
Česta pitanja
Je li šizofrenija 'rascijepljena ličnost'?+
Nije. To je česta zabluda. Šizofrenija je poremećaj doživljaja stvarnosti (halucinacije, obmane), a ne postojanje više ličnosti.
Mogu li osobe sa šizofrenijom voditi normalan život?+
Mnoge mogu. Uz redovitu terapiju i podršku brojne osobe rade, školuju se i održavaju odnose. Rano liječenje poboljšava ishod.
Jesu li osobe sa šizofrenijom opasne?+
Većina nije. Uz liječenje su rijetko opasne za druge, a i same su češće žrtve nasilja i stigme nego počinitelji.
Povezano u skupini „Mentalno zdravlje”
Prekomjerna, trajna tjeskoba i strah koji nisu u skladu sa stvarnom prijetnjom i ometaju svakodnevni život.
Poremećaj raspoloženja s izmjenom razdoblja povišenog raspoloženja (manije) i depresije; dobro se kontrolira liječenjem.
Čest mentalni poremećaj obilježen trajno sniženim raspoloženjem i gubitkom interesa, koji je liječiv.
Trajna poteškoća sa zaspavanjem ili održavanjem sna unatoč dovoljno prilike za spavanje, uz umor i lošije funkcioniranje danju.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.