Što je parkinsonova bolest?
Parkinsonova bolest je kronična, napredujuća bolest živčanog sustava u kojoj postupno propadaju živčane stanice u dijelu mozga koji stvara dopamin — tvar ključnu za glatko upravljanje pokretima. Kad razina dopamina padne, javljaju se drhtanje, ukočenost i usporenost pokreta.
Bolest se razvija polako, obično nakon 60. godine, a simptomi u početku mogu biti vrlo suptilni. Osim smetnji kretanja, javljaju se i drugi simptomi poput poremećaja sna, gubitka njuha i promjena raspoloženja. Parkinsonova bolest se ne može izliječiti, ali se simptomi dugo uspješno ublažavaju lijekovima, pa oboljeli mogu godinama zadržati dobru kvalitetu života.
Simptomi
Tri su klasična motorička znaka: drhtanje, ukočenost i usporenost; često počinju na jednoj strani tijela.
- Drhtanje (tremor), obično u mirovanju
- Usporenost pokreta (bradikinezija)
- Ukočenost mišića
- Poremećaj ravnoteže i sitni, šuškavi hod
- Sitniji rukopis, tiši govor i bezizražajno lice
- Poremećaji sna, gubitak njuha i promjene raspoloženja
Uzroci i čimbenici rizika
Kod većine oboljelih uzrok je nepoznat; radi se o spletu čimbenika.
- Propadanje stanica koje stvaraju dopamin
- Genetska sklonost (kod dijela oboljelih)
- Dob (rizik raste sa starenjem)
- Izloženost nekim toksinima i pesticidima (mogući čimbenik)
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja klinički, na temelju simptoma i pregleda; nema jednostavnog testa.
- Neurološki pregled i procjena motoričkih znakova
- Procjena odgovora na dopaminsku terapiju
- MR ili dodatne pretrage radi isključivanja drugih uzroka
Liječenje
Liječenje nadoknađuje manjak dopamina i ublažava simptome, uz tjelovježbu i rehabilitaciju.
- Lijekovi koji nadoknađuju ili oponašaju dopamin (npr. levodopa)
- Redovita tjelovježba i fizikalna terapija
- Logopedska terapija za govor i gutanje
- Duboka mozgovna stimulacija u odabranim slučajevima
- Liječenje nemotoričkih simptoma (san, raspoloženje)
Moguće komplikacije
Napredovanjem bolesti nakupljaju se motoričke i nemotoričke poteškoće.
- Padovi zbog poremećaja ravnoteže
- Poteškoće s gutanjem i govorom
- Demencija u kasnijoj fazi kod dijela oboljelih
- Depresija i anksioznost
- Kolebanja u djelovanju terapije
Prevencija
Bolest se ne može pouzdano spriječiti, ali tjelovježba pomaže u očuvanju funkcije.
- Redovita tjelesna aktivnost
- Uravnotežena prehrana
- Izbjegavanje izloženosti toksinima gdje je moguće
- Rano prepoznavanje i praćenje simptoma
Kada se javiti liječniku
Javite se liječniku kod trajnih smetnji kretanja radi rane obrade.
- Drhtanje ruke ili prstiju u mirovanju
- Usporenost i ukočenost pokreta
- Promjena rukopisa, hoda ili izraza lica
- Ponavljani padovi ili gubitak ravnoteže
- Gubitak njuha uz druge simptome
Česta pitanja
Znači li drhtanje ruku uvijek Parkinsona?+
Ne. Drhtanje ima mnogo uzroka; kod Parkinsona je tipično u mirovanju i praćeno usporenošću i ukočenošću. Svaki novi tremor vrijedi dati procijeniti.
Napreduje li bolest brzo?+
Parkinsonova bolest obično napreduje polako, godinama. Uz terapiju se simptomi dugo dobro kontroliraju.
Pomaže li tjelovježba?+
Da. Redovita, prilagođena tjelovježba poboljšava pokretljivost, ravnotežu i raspoloženje te je važan dio liječenja.
Povezano u skupini „Živčani sustav”
Napredujuće slabljenje pamćenja, mišljenja i sposobnosti samostalnog života; najčešći uzrok je Alzheimerova bolest.
Kronična bolest mozga obilježena sklonošću ponavljanim epileptičnim napadajima zbog naglih, prekomjernih izbijanja u moždanim stanicama.
Bol koja se širi od donjeg dijela leđa niz nogu zbog pritiska ili nadražaja išijadičnog živca.
Ponavljajuća, obično jednostrana pulsirajuća glavobolja praćena mučninom i preosjetljivošću na svjetlo i zvuk.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.