Što je panični poremećaj?
Panični poremećaj obilježavaju ponavljani, iznenadni napadaji panike — nagli valovi intenzivnog straha koji dosegnu vrhunac unutar nekoliko minuta i prate ih snažni tjelesni simptomi: lupanje srca, nedostatak zraka, znojenje i osjećaj gubitka kontrole. Napadaj je toliko intenzivan da ga ljudi često zamijene za srčani udar.
Uz same napadaje, ključan je i stalan strah od novog napadaja, zbog kojeg osoba počinje izbjegavati mjesta i situacije. Panični poremećaj usko je povezan s anksioznošću i depresijom. Iako su napadaji zastrašujući, nisu opasni po život i vrlo se dobro liječe psihoterapijom i, po potrebi, lijekovima.
Simptomi
Napadaj panike nastupa naglo i dosegne vrhunac unutar nekoliko minuta.
- Lupanje ili ubrzan rad srca
- Nedostatak zraka i osjećaj gušenja
- Znojenje, drhtanje i navale vrućine ili hladnoće
- Bol ili stezanje u prsima, vrtoglavica, mučnina
- Osjećaj gubitka kontrole, straha od smrti ili nestvarnosti
Uzroci i čimbenici rizika
Poremećaj nastaje spletom bioloških, psiholoških i okolinskih čimbenika.
- Nasljedna i biološka sklonost
- Kronični stres i stresni životni događaji
- Sklonost tjeskobi i osjetljivost na tjelesne signale
- Zlouporaba kofeina, alkohola ili droga
- Ponekad bez jasnog okidača
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja nakon isključivanja tjelesnih uzroka sličnih simptoma.
- Procjena obrasca napadaja i straha od novih napadaja
- Isključivanje srčanih i drugih tjelesnih uzroka (npr. štitnjača)
- Razgovor i procjena kod liječnika ili psihijatra
- Prepoznavanje izbjegavajućeg ponašanja
Liječenje
Panični poremećaj vrlo se dobro liječi; temelj je psihoterapija, uz lijekove po potrebi.
- Kognitivno-bihevioralna terapija (vrlo učinkovita)
- Tehnike disanja i opuštanja (vidi vježbe disanja)
- Lijekovi (antidepresivi) po preporuci kod izraženih simptoma
- Izbjegavanje kofeina, alkohola i droga
- Postupno suočavanje s izbjegavanim situacijama
Moguće komplikacije
Neliječen panični poremećaj sve više sužava život.
- Izbjegavanje sve više situacija (moguća agorafobija)
- Razvoj ili pogoršanje depresije
- Zlouporaba alkohola ili lijekova radi smirenja
- Teškoće u radu i odnosima te smanjena kvaliteta života
Prevencija
Napadaji se prorjeđuju liječenjem i zdravim navikama.
- Redovito provođenje naučenih tehnika (disanje, opuštanje)
- Ograničavanje kofeina, alkohola i droga
- Redovita tjelesna aktivnost i dovoljno sna
- Upravljanje stresom
- Pravovremeno traženje pomoći kod prvih napadaja
Kada se javiti liječniku
Prvi napadaj s bolom u prsima treba hitno provjeriti; kod ponavljanih napadaja potražite stručnu pomoć.
- Prva epizoda s bolom u prsima i nedostatkom zraka — hitno isključiti srčani uzrok
- Ponavljani napadaji panike
- Stalan strah od novog napadaja i izbjegavanje situacija
- Napadaji koji ometaju posao, školu ili odnose
- Misli o samoozljeđivanju — hitno
Česta pitanja
Je li napadaj panike opasan?+
Sam napadaj panike, iako zastrašujuć, nije opasan po život. No prvu epizodu s bolom u prsima treba dati provjeriti kako bi se isključio srčani uzrok.
Zašto se napadaj čini kao srčani udar?+
Zbog snažnih tjelesnih simptoma — lupanja srca, nedostatka zraka i stezanja u prsima. Zato je kod prve epizode važna liječnička procjena.
Može li se izliječiti?+
Da, vrlo dobro. Kognitivno-bihevioralna terapija, tehnike disanja i, po potrebi, lijekovi kod većine ljudi znatno smanjuju ili uklone napadaje.
Povezano u skupini „Mentalno zdravlje”
Prekomjerna, trajna tjeskoba i strah koji nisu u skladu sa stvarnom prijetnjom i ometaju svakodnevni život.
Poremećaj raspoloženja s izmjenom razdoblja povišenog raspoloženja (manije) i depresije; dobro se kontrolira liječenjem.
Čest mentalni poremećaj obilježen trajno sniženim raspoloženjem i gubitkom interesa, koji je liječiv.
Trajna poteškoća sa zaspavanjem ili održavanjem sna unatoč dovoljno prilike za spavanje, uz umor i lošije funkcioniranje danju.
Izvori
Članak je napisan na temelju provjerenih medicinskih izvora:
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Kod zdravstvenih tegoba obratite se svom liječniku.